DUGI RAT

Hidroelektrana "Kraljevac" na Cetini u Zadvarju, iz koje je električnu energiju po prvi puta, nakon Dugog Rata i Omiša, dobio i Split, počela je raditi prije ravno stotinu godina i otada nikada nije stala. Premda nije ostalo zapisano - ostalo je u usmenoj predaji da je 19. ožujka prije sto godina u rad puštena hidroelektrana “Kraljevac” na Zadvarju. Navodno je u rad puštena o blagdanu svetog Josipa 19. ožujka 1912. godine, u čast cara Franje Josipa u čijoj je monarhiji podignuta. No, zanimljiva je ta priča o "centrali" koja je prije sto godina anticipirala vrijeme Europske unije i koja i dan danas proizvodi struju ...

SPOMENIK INDUSTRIJSKE ARHITEKTURE

HE KRALJEVAC

Austrougarske turbine i danas proizvode struju

Piše: Jordanka Grubač / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Dakle, Austro-Ugarska je upravljačka prava nad izgradnjom elektrane dala bečkom društvu “Waserwerke” koje projekt naručuje od belgijskog projektanta Macqueta, koncesiju daje talijanskom društvu "Sufid", koje na izgradnji angažira francuske stručnjake, a opremu proizvode Mađari...

Ta oprema i danas funkcionira u elektrani “Kraljevac”, spomeniku industrijske arhitekture.

Kraljevac je u vrijeme izgradnje bio najveća hidroelektrana na Balkanu. „Svitlo“ je iz nje dobilo prvo Zadvarje, a struja iz “Kraljevca” 1924. godine stigla je do Omiša radi tvornice u Dugom Ratu za koju je i građena, a 1926. godine i do Splita.

Danas, nakon što su na Cetini izgrađeni drugi hidroenergetski objekti, i nakon što je “Kraljevcu” “Zakučac” odnio dobar dio vode, “centrala“ koja je othranila i obrazovala generacije Zadvarjana i danas godišnje proizvodi 60GWh! Tako da i danas ima svoju ulogu u proizvodnji električne energije.

Kako će HEP obilježiti stotu godinu toga svojeg sada već povijesnog ali i dalje funkcionalnog postrojenja? Cijela je godina pred tom tvrtkom tako da u ovom trenutku odgovora na to pitanje nema.

Čuli smo, pak, za ideje da se, kao prvo, osnuje odbor za pripremu te proslave, da se uredi okoliš „centrale“.

A kako su pisana riječ i snimljena slika ono što ostaje i kad prođu sve vode Cetine kroz turbine “Kraljevca”, a svi koji su doživjeli njezinu stotu presele u vječnost, najzanimljivije se čine ideje oko tiskanja nekih prigodnih izdanja.

Govori se da bi to mogao biti roman za djecu s fotoilustracijama Ivice Šodana, mladog čovjeka čija je obitelj generacijama vezana uz “Kraljevac”, a koji je bez obzira na svoju elektrotehničku struku još i pisac izuzetnih priča o “Kraljevcu” i Zadvarju.

Bila bi to knjiga s fotoilustracijama, a još je tu i ideja o fotomonografiji za koju bi fotografije snimao Ivo Pervan, inače i sam zavičajno vezan uz Zadvarje. “Kraljevac” posjeduje i bogatu arhivsku građu, pa bi i to bio dragocjen materijal.

No, godina je duga, a stogodišnja elektrana “Kraljevac” na očima svih koji bi njezinu prvu stogodišnjicu trebali dostojno obilježiti.