DUGI RAT

Potiho, uz tihi pogreb i minimum publiciteta, Hrvatska se ovih dana oprostila od jednog od najvažnijih i najplodnijih filologa koje je imala. Naime, u Zagrebu je u 79. godini preminuo, a potom i tiho pokopan Mirko Tomasović, dugogodišnji profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, vrhunski stručnjak za hrvatsku renesansu, te plodni prevoditelj s talijanskog, španjolskog i portugalskog. Autor gotovo četrdeset knjiga, prevoditelj kanonskih djela, Tomasović je čovjek čije se djelo u hrvatskoj filologiji gotovo ne može precijeniti. Akademik Tomasović je možda i najpoznatiji kao vodeći hrvatski ekspert za Marka Marulića, kojem je posvetio pet knjiga i bezbroj radova, a bio je jedan od ključnih ideatora osnivanja Marulianuma - znanstvene ustanove za izučavanje Marulića u Splitu..

Mediteranski festival knjige kombinacija je festivala knjige te smotre nakladničke produkcije, a održat će se u velikoj dvorani Gripe u Splitu od 3. do 7. svibnja u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore te uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i Grada Splita, piše DalmacijaDanas. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, a tijekom pet dana trajanja Festivala, posjetitelji će imati prilike uživati u susretima s autorima, promocijama knjiga te sudjelovati u raznim radionicama, ali i kupiti knjige po promotivnim cijenama. Izbora neće manjkati s obzirom da će na Festivalu sudjelovati više od 60 nakladnika iz Hrvatske te će biti predstavljeno preko 10.000 novih naslova. Program prvog MFK odvija se u okviru programskih linija Bellatristika – za beletristiku, Mudri libri – za publicistiku, Mediteranski brevijar – za panel diskusije na temu Mediterana, Kolibrić – za dječji program, Mare Nostrum – za inozemni program te Med i teran – za poeziju. Taj se dio programa odvija u dvorani Gripe te svečanoj sali, za ovu priliku prozvanu – bookvarij. OffGripe program odvija se u večernjim terminima, na trećoj pozornici u neposrednom susjedstvu – kafiću Cukarin Gripe..

Ogranak Matice hrvatske iz Podstrane poziva sve zainteresirane na predstavljanje knjige "Sinovi svetog Josipa" hrvatskog branitelja Tomislava Bašića, koje će se održati u petak  24.3.2017. u 19 sati u Društvenim prostorijama u Podstrani, Jurasova 2, (Lučica Strožanac). Bašićevu knjigu temeljenu na njegovim sjećanjima o Domovinskom ratu predstaviti će novinari Mladen Vuković, Joško Čelan, nakladnik Zoran Bošković, te sam autor.

U sklopu manifestacije Dani frankofonije 2017. Prokultura Split – Opservatorij kulturnih politika, Gradska knjižnica Marka Marulića i Gradska knjižnica Kaštela organiziraju predavanje "Matoš u Parizu“, koje će se održati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu (Ulica slobode 2) u srijedu, 22. ožujka u 18.30 sati. O Matoševom petogodišnjem životu u Parizu i utjecaju francuskih modernista na Matoševo književno stvaralaštvo govorit će Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela. Matoševe stihove kazivat će novinarka Ina Dukan, dok će dijelove Matoševih eseja čitati Roko Kraljević, učenik Osnovne škole “Bijaći”. U glazbenom dijelu programa nastupit će Josip Krokar na gitari.

Festival pričanja priča Pričigin 2017. održat će se od 21. do 25. ožujka u Splitu, povodom obilježavanja Svjetskog dana pripovijedanja. Pričigin počinje u utorak 21. ožujka, u amfiteatru Doma mladih (MKC) službenim otvaranjem nakon kojeg će hrvatski pisci i spisateljice pričati na temu Ljubavni priručnik u sedam koraka. Prvi dan će se završiti autorskom večeri sa Goranom Milićem. U srijedu će na Pričiginu Boris Dežulović, Jurica Pavičić, Damir Pilić, Ladislav Tomičić i Ante Tomić pričati o tome koliko košta duševna bol, a u kavani hotela Bellevue Dora Jagić, Siniša Kekez, Želimir Periša, Marko Pogačar i Darko Šeparović reći će nešto o kapi koja je njima prelila čašu..

Iz tiska je izišlo novo izdanje monografije "Župe Imotske krajine“ našega poznatog svećenika fra Vjeke Vrčića. Prvo izdanje ove kronike Imotske krajine objavljeno je 1978., drugo izdanje 1980., i evo sada, nakon punih 37 godina, čitatelji imaju ponovo priliku kupiti i čitati ovu izuzetno zanimljivu knjigu. Knjiga na čak 640 stranica opisuje župe Imotske krajine, cjelokupan povijesni, zemljopisni, društveni i kulturni život pojedinog kraja, istaknute osobe, događaja kao i opis svih prezimena po župama. Nakladnik ove monografije je udruga "Kap“ iz Imotskog, a može se nabaviti po cijeni od 250 kn, piše DalmacijaDanas.

U utorak, 28.2., s početkom u 18 sati u popularnoj splitskoj knjižnici na devetom katu(!) stambene zgrade, knjižnici Brodarica, u Klubu čitatelja kojeg vodi Liljana Aviani gostovati će hrvatski književnik Damir Karakaš, a govoriti će se o njegovom romanu "Sjećanje šume". Eto lijepe prigode da posljednjeg dana veljače oni koji baš i nisu ljubitelji karnevala u spokojnom miru splitske knjižnice skinu poslije napornog radnog dana sve svoje maske i prepuste se kratkim pričama Damira Karakaša. Njegov posljednji objavljeni roman, njegova deveta knjiga, sastoji se od 33 kratke priče koje prate djetinjstvo i odrastanje osjetljivog i osjećajnog dječaka u krajnje surovom i grubom okruženju ruralnog dijela Like. Karakaš piše o ličkoj provinciji sedamdesetih i osamdesetih godina, koja nije nimalo idilična, gdje svakodnevni život iziskuje od ljudi snagu i izdržljivost sa potpunim skrivanjem i potiskivanjem osjećajnosti od koje nema nikakve koristi. Sve je tu mračno i bolno, puno trauma i straha, ali i težnje za boljim životom..

Predrag Matvejević, jedan od najvažnijih i najprevođenijih pisaca i publicista Balkana, ali i Europe, ali i istaknuti intelektualac, preminuo je u četvrtak oko 14 sati u Zagrebu, u 85. godini, nakon duge i teške bolesti. Bio je humanist, kozmopolit, poliglot i aktivist, posjećujući prosvjede do svoje kasne dobi, zalažući se uvijek za ljudska prava, mirotvorstvo i razum. Njegov 'Mediteranski brevijar' preveden je na brojne svjetske jezike, a šezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da mu se dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog 'Mediteranskog brevijara'. Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris. 'Brevijar' je koncipiran kao otvorena knjiga o Mediteranu u kojoj se skladno spajaju znanje o moru, obalama i ljudima koje su taj ambijent i njegova povijest dubinski formirali te ‘mediteransko osjećanje svijeta’, osjećaj povezanosti i pripadanja jednom prostorno-kulturnom specifikumu. Predrag Matvejević je rođen u Mostaru 1932. godine, gdje je završio školu, pa zatim iz njega otišao trajno, da bi mu se često vraćao u tekstovima, intervjuima, fizički. Studirao je u Sarajevu, pa u Zagrebu, u kojem je živio i radio (predavao je francusku književnost) na Filozofskom fakultetu sve do 1991., kada je odlučio otići na nekoliko godina u Pariz, a potom u Rim. Matvejević je doktorirao na Sorbonni, na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), predavao je slavenske književnosti od 1991. do 1994., a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na rimskom sveučilištu La Sapienza, primio je brojne počasne doktorate u Francuskoj, BiH, Italiji, počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Bez sumnje, karijera je to kakvu imaju samo rijetki. No Matvejević nije bio tek akademski karijerist, dapače suha znanost koja se perpetuira sama unutar sebe nije ga zanimala. Cijeli je njegov rad (knjige, tekstovi, javno djelovanje i izbori) dubinski određen impulsom da djeluje na stvarnost, na politiku i ‘živu’ kulturu, i angažira se kako bi i za druge i za sebe osvojio što više prostora slobode. Protestirao je podjednako protiv progona i srpskih, i hrvatskih, i slovenskih, i muslimanskih intelektualaca u bivšoj državi, braneći samo načelo slobode govora i pravo na različito mišljenje, i to dosljedno. Bio je otvorena duha i široke perspektive, spreman javno se angažirati, kritizirati vlast i ukazivati na društvene anomalije u prezentu. Zbog svega toga često je bio napadan, i od vlasti i od specifične intelektualne klike.