Obljetnica smrti Miroslava Krleže

Na današnji dan 1981. godine umro je velikan hrvatske književnosti Miroslav Krleža, autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.
 

Predstavljanje 2500 stranica Robija K. u Splitu

U splitskoj kinoteci Zlatna vrata u ponedjeljak, 17.12. u 20 sati predstavlja se komplet knjiga "Robi K." Viktora Ivančića. Kroz infantilnu vizuru devetogodišnjaka Robija K. Viktor Ivančić iznosi žestoku satira na račun političkih i društvenih prilika u Lijepoj našoj. O kultnom Robiju K., osim autora, govorit će Boris Dežulović, Emir Imamović Pirke i Zoran Grozdanov, dok će razgovor moderirati Vladimir Matijanić. Robija K. su objavile izdavačke kuće Ex Libris iz Rijeke, SNV iz Zagreba i Fabrika knjiga iz Beograda, a obuhvaća 35 godina rada sabranih u pet svezaka na 2.500 stranica!
 
Narodna knjižnica Omiš poziva na predstavljanje slikovnice Tonke Alujević "Ježincova škrapica". Predstavljanje će se održati u ponedjeljak, 10.12.2018. u 17 sati. "Ježincova škrapica" je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je hommage Branku Ćopiću i njegovoj "Ježevoj kućici", u kojoj likovi nisu šumski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala naše lipe riči. Ilustracije su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju došla sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza šterike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.
 

Iz arhive TV Dugi Rat: Razgovor s Antom Kadićem

Marljivi Jakov Velić ovog je kišnog ponedjeljka iz bogate arhive TV Dugi Rat izvukao na svjetlo Jubita (YouTube-a) razgovor s prof.dr. Antom Kadićem (1910-1998), hrvatskim književnikom, povjesničarem i esejistom, dopisnim članom razreda za književnost HAZU, koji je dugo, skoro cijeli svoj profesionalni radni vijek, bio u iseljeništvu, a na svoje Soline (Orij) se vratio tek nakon ostvarenja neovisnosti Lijepe naše domovine.
Imao sam čast i zadovoljstvo na plaži na Solinama u više navrata tijekom 90-ih dugo popričati s našim pokojnim profesorom, pa me ovaj TvDR (Jubito!) video razgovora s profesorom Kadićem opet oraspoložio.. ali i rastužio. Pogledajte prilog TvDR u nastavku članka. Velike ljude imamo ili smo imali u našoj maloj zajednici, velike, šjor Ante je nedvojbeno jedan od njih..
 

Dvadeseta obljetnica Gradske knjižnice Kaštela

Gradska knjižnica Kaštela slavi 20. obljetnicu uz multimedijalnu večer “Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke” i predstavljanje romana "Otok". Povodom 20. obljetnice u utorak 4. prosinca u 19 sati u kaštelu Vitturi u Kaštel Lukšiću organizira se multimedijalnu večer "Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke" uz predstavljanje romana “Otok” Tomislava Bašića, dobitnika književne nagrade GKK “Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman". Sudjeluju: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; Miroslav Međimorec, književnik, publicist, diplomat, kazališni i filmski redatelj, Zoran Bošković, direktor Naklade Bošković, Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela i Tomislav Bašić, autor romana „Otok“. U dramskom dijelu programa sudjeluju: Povijesna postrojba Kliški uskoci, KUD Karol Wojtyla i Marijan Grbavac te Dramska skupina GKK, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti Božo Župić (solo pjevač - bas) i Marija Župić (glasovir). Tko može, neka svrati na lijepu večer u Kaštelima..
 

'Interlibar' u Splitu

U Zagrebu je u tijeku Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, a u Splitu sajam knjiga u organizaciji knjižarskog lanca "Hoću knjigu" i shopping centra Joker do 21. studenoga, a njegova je namjera postati glavnim sezonskim događanjem knjige u Dalmaciji. Devet dana sajma, piše Dalmacija Danas, uz popuste koji pariraju onima na Interliberu te prigodnim događanjima, ljubiteljima knjige obećaju dobar ‘ulov’ za popunjavanje kućne biblioteke. Velika će pažnja ovogodišnjeg sajma biti posvećena mladim čitateljima, s naglaskom na one najmlađe, uz bogat izbor slikovnica i uzbudljivih romana za mladu publiku, ali ni za one starije neće nedostajati poticaja – hit naslovi svih većih hrvatakih izdavača moći će se pronaći po cijenama nižim i do 70%. Neka od novih izdanja koja se tradicionalno izdaju uoči zagrebačkog Interlibera bit će također ponuđena po promotivnim cijenama, a sajam će posjetiti i domaći autori poput Ante Krstulovića i Željana Rakele, koji će se podružiti s knjigoljupcima, stoga dobre zabave neće manjkati. Strani naslovi, pa i oni hit naslovi koji još nisu prevedeni na hrvatski, bit će na akciji od 10 posto.
 
Pred malobrojnim auditorijem u Palači Milesi predstavljena je knjiga 'Domovinski rat, pregled političke i diplomatske povijesti', Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Nakladnog zavoda Globus i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. O knjizi su govorili akademik Davorin Rudolf,  Tomislav Pušek, priređivač i izdavač te Blaženko Boban, Splitsko-dalmatinski župan, piše Dalmatinski portal.
Knjiga je pregled političke i diplomatske povijesti Hrvatske u Domovinskom ratu. Obuhvaća razdoblje neposredno uoči stvaranja samostalne i suverene hrvatske države te velikosrpsku agresiju na Republiku Hrvatsku, odnosno borbu hrvatskih branitelja i diplomatsko djelovanje hrvatske vlasti za njezino međunarodno priznanje i teritorijalnu cjelovitost, sve do završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.
 
Narodna knjižnica Omiš poziva na predstavljanje knjige "Poetika rane" i performans Nikše Eterovića, redatelja i kazališnog pedagoga, koje će se održati u ponedjeljak, 22. listopada 2018. s početkom u 19 sati u prostorima Narodne knjižnice Omiš.
Knjiga "Poetika rane" svojevrsni je nastavak knjige "Iz raskoraka u korak ljekovitom snagom poezije", iskustveni je dnevnik orijentiran na praksu rada s traumatiziranim osobama, izbjeglicama i osobama koje se nalaze u svojevrsnom "osobnom egzilu“ iz raznih drugih razloga. Tom će prilikom biti održana i radionica/performans koji će predstavljanje knjige učiniti interaktivnim i zanimljivim, a publika će dobiti poseban doživljaj i iskustvo.
 

Na današnji dan..

Na današnji dan, davne 1892. godine, rođen je Ivo Andrić, veliki, ponajveći književnik s ovih prostora u 20 stoljeću i iznimno važan knjiženik za suvremenu hrvatsku književnost i kulturu te dobitnik Nobelove nagrada za književnost (1961.) Njegova najpoznatija djela: Na Drini ćuprija (1945), Travnička hronika (1945), Prokleta Avlija (1954), Priča o vezirovom slonu (1947), Kuća na osami (1976), Znakovi pored puta (1976), i njegovi likovi koje je stvorio u svojim romanima i pripovjetkama, bosanski fratri, turski silnici i kršćanska raja, fragmenti su velikoga povijesnog mozaika, skicirana autoritativnom gestom skrupuloznoga svjedoka, u koji su ugrađene mnoge krhotine hrvatske duhovne baštine.
 
Dvadesetšesti rujna navršava se punih 15 godina otkako nas je napustio pjesnik, esejist i kritičar Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, jedan od najistaknutijih voditelja književnih tribina i promotora književne riječi na suvremenoj hvatskoj kulturnoj sceni i dugogodišnji suradnik Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.
Rođen je 1. kolovoza 1951. na Priku u Omišu, diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a do 1990. radio je kao stručni suradnik u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Ostavio je iza sebe mnoga književna istraživanja, kao što su knjige Pet stoljeća hrvatske filologije, koju je uredio s Božidarom Petračem i Draženom Budišom i Jedan uvod u Marinkovićevo djelo, a objavio je i pjesničku zbirku Anđeli utihe u ornjima razlike.
Anđelko Novaković na široj kulturnoj i medijskoj sceni zapamćen je kao predani organizator književnih predstavljanja i tribina, kojima je njegovao dostojanstvo književne riječi, tako potrebne u vremenima kojekakvih žustrih trendova, često nesklonih klasičnom duhu literature. I svojim književnim skitnjama, od juga do sjevera, širenjem manifestacija, od susreta Dobro jutro more u Podstrani do dana posvećenih Josipu Pupačiću, Anđelko Novaković čuvao je hrvatsku književnu baštinu, ne knjiški, nego živo, putopisno, povezujući duhove pisaca i duhove njihovih rodnih krajeva.