DUGI RAT

Promociju knjige Dragana Markovine “Usamljena djeca juga” održat će se u ponedjeljak, 5. ožujka u kinoteci Zlatna vrata u Splitu s početkom u 20;15. O knjizi će, pored autora, govoriti Jurica Pavičić i Nebojša Lujanović. U “Usamljenoj djeci juga” autor, dosad poznat po historiografskom i publicističkom radu, se prvi put suočio sa proznim rukopisom. Niz esejističkih priča čitatelja vode kroz Korčulu, Split i Mostar, njihove osamljenike, simbolička mjesta, traume i svakodnevni život. Riječ je o posveti onima koji su se izmaknuli iz društva, tek rubno ga dotičući, melankoliji i životnoj radosti Mediterana te ulici na kojoj se život svih ovih mikrokozmosa zapravo odvija.

U izvanrednom terminu Bookvice, u srijedu, 14.02., u 19:30 sati u splitskom klubu Quasimodo (Gundulićeva 26a/II) predstaviti će se nedavno otkriveni književni biser, rukopis legendarnoga Miljenka Smoje "Judi i beštije", koji je prije nekoliko tjedana objavila Hena com. Riječ je o Smojinom ratnom dnevniku, koji je zapisivao u Pisku i na Braču u kasno ljeto i jesen 1991. i kojim je zapravo ispisao ratnu kroniku Splita, dnevnik osvješćivanja užasa koji se tada zbivao "u izravnome prijenosu". Prema riječima Ivice Ivaniševića, "ostavio nam je depatetizirano, a opet bolno potresno svjedočanstvo sumornih godina, začinivši ga brojnim satiričnim žalcima apsolutno na visini svoje reputacije meštra humorističnog pisanja.". Knjigu će predstaviti "smojolozi“ Ivica Ivanišević i Boris Dežulović, urednica Marina Vujčić i voditeljica Bookvice Patricija Horvat. Odabrane ulomke čitat će nacionalna dramska prvakinja Zoja Odak. Knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni, a netko će je i osvojiti u nagradnoj igri.

U organizaciji Sveučilišne knjižnice Split i Hrvatsko-njemačkog društva Split u Sveučilišnoj galeriji "Vasko Lipovac“ svečano je otkrivena bista Johannesa Gutenberga, rad akademskog kipara Tomislava Šalova, a povodom 550. godišnjice smrti izumitelja tiskarskog stroja koji je otkrićem tiska pokrenuo komunikacijsku revoluciju u svijetu, te autora prve tiskane publikacije, Gutenbergove Biblije tiskana 1455. O značenju Johannesa Gutenberga govorio je Milan Pelc, voditelj projekta i direktor Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, a predstavljena je i knjiga "Gutenbergova revolucija" autora Zorana Ribarovića, predsjednika Hrvatsko-njemačkog društva i Vesne Imbrišimović.

Želite li napisati priču ili roman? Želite se ozbiljnije baviti pisanjem proze? I uz to se dobro zabaviti? Pridružite se vježbaonici "Disciplina mašte" višestruko nagrađivanog književnika i novinara Renata Baretića, koja djeluje u sklopu splitske Kuće kreativnog pisanja, a osmišljena je kao izdvojeni tečaj za početnike koji se žele ozbiljnije baviti pisanjem proze. Tečaj počinje 31. siječnja 2018., održavati će se srijedom od 19 do 21 h, u trajanju od dva mjeseca (dakle, 8 termina). Cijena je skoro "alanfordovska", dakle prava sitnica u iznosu od 500 kn (prvi dio platiti pri upisu, drugi dio nakon održanog prvog dijela radionice). Što je to za novog Antu Tomića? Za prijave i dodatne upite na raspolaganju Vam stoje djelatnici Narodne knjižnice Omiš, a odgovori se mogu dobiti i na e-mail narodnaknjznicaomis @ gmail.com.

U četvrtak, 25.01. 2018. u 20:30 u popularnom splitskom klubu "Quasimodo" (Gundulićeva 26a/II), u književnom programu Bookvica, gostovat će autorica Suzana Matić. Splitskoj publici poznata je s prošlogodišnjeg Pričigina na kojem je uspješno debitirala. Priče su joj objavljene u Večernjem listu, Zborniku trećeg programa, Književnoj republici, Fantomuslobodete Zborniku gornjogradskog književnog glasnika, a pjesme u časopisima Poezija, Artikulacije i Zarez. Višekratno je čitana u emisijama na Trećem programu Hrvatskog radija. Tekstovi su joj prevedeni na engleski u časopisu Relations i Underpass. "Ne naginji se unutra", zbirka priča koju će autorica predstaviti, prkosi naslovu i nudi uvid u unutrašnjost njenih likova, opasno se naginjući. A Suzana, po struci arhitektica, zna koliko se bez opasnosti možemo nagnuti unutra. Dosad je objavila knjige: "Samosanacije" (Algoritam, Zagreb 2012), "Koliko sam puta okidala s boka" ( Algoritam, Zagreb 2015), "Drugojačija" (VBZ, Zagreb 2016.) i "Ne naginji se unutra" (Hena com, Zagreb 2017). Suzana Matić rođena je 1970. u Mainzu, u Njemačkoj. Odrasla je i školovala se u Zagrebu gdje je završila Arhitektonski fakultet. Danju radi kao arhitektica, projektantica. Noću piše.

U Seocima, malom Poljičkom selu, u subotu, 13.01.2018 s početkom u 17 sati predstaviti će se nova knjiga profesora Vinka Gale pod nazivom "Povijest i rodoslovlje Seoca”. Vinko Gale je radio u Srednjoj školi u Omišu 40 godina i 2009. otišao je u zasluženu mirovinu, a ovo mu je već peta knjiga od tada (hmm.. valjda nisam neku zaboravio?). O njoj će biti više riječi na predstavljanju. Autor je iskoristio većinu dokumenata koje govore o ovom prostoru našeg dijela Dalmatinske zagore kroz povijest. U knjizi su obrađene obitelji Seoca i njihova nasljedna loza. Nova knjiga, novi prilog Vinka Gale bogatoj zavičanoj zbirci naših Poljica. Samo naprijed profesore! Ima još Poljičkih sela, a hvala bogu i ponosnih Poljičana koji i dalje žele ostati, raditi i živjeti na rodnoj grudi.

Dejan Jović u svojoj novoj knjizi 'Rat i mit' piše o tabuima, svetinjama, dogmama, o onome što danas određuje hrvatsku stvarnost i onemogućava snažniji iskorak u budućnost. Riječ je o dosada vjerojatno najprovokativnijoj analizi hrvatskog društva u kojoj se znanstveno utemeljeno te interpretacijski dosljedno i hrabro razgrađuju temeljne mitske naracije o hrvatskoj državi, naciji i identitetu, piše u prikazu knjige književna kritičarka Katarina Luketić na stranicama tportala. Istovremeno pronicljiva kritička analiza hrvatskog društva i svojevrstan šamar nacionalističkom ukusu, prijeko potreban detonator za razminiranje i kolektivnih mitova i individualnih uobrazilja o ovdašnjim identitetima i nacijama. Čak i ako se nakon čitanje ne složite s autorovim postavkama ili vas uznemiri neki neočekivani zaključak (a knjige tome i služe!), to nije presudno. Jer, bitan doprinos ove knjige sastoji se u još nečemu: u njezinu širenju prostora slobode da se može istraživati, pisati i govoriti bez ograničenja. Čak i onda – zapravo osobito tada – kada su iznesena uvjerenja različita od onih općeprihvaćenih.

Knjiga Ujevićeve korespondencije sa Stanislavom Šimićem 'Tin Ujević - pisma', koju je uredio Miljenko Brlečić, predstavljena je krajem 2017. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu. O ponajvećem hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću i njegovoj pisanoj ostavštini govorili su književni povjesničari Nedjeljko Mihanović i Slobodan Prosperov Novak te u ime nakladnika Miljenko Brlečić. Brlečić je podsjetio kako je korespondenciju svojega brata Stanislava s Tinom Ujevićem sačuvao Jerko Šimić. Istaknuo je kako su ta pisma vrijedan doprinos rasvjetljavanju kulturnopolitičkih prilika jednoga vremena te da je objavljivanjem knjige sačuvana vrijedna književnopovijesna građa. Po Mihanovićevim riječima, najopsežnija Ujevićeva ostavština koja je došla u Zavod za književnost HAZU potječe iz Sarajeva. Ujević se za svojeg se burnog života dopisivao s mnogim istaknutim članovim kulturnog i društvenog života svog vremena, a njegova korespondencija također je od velike umjetničke vrijednosti.