DUGI RAT

Akademik Nedjeljko Mihanović, hrvatski povjesničar književnosti i političar te bivši predsjednik Hrvatskog sabora, umro je u četvrtak u 92. godini u Zagrebu, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Mihanović je rođen 16. veljače 1930. u Sitnu Donjem, Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, a 1958. slavistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pisao je eseje, kritike, rasprave, političke članke i govore, bibliografske i leksikografske priloge. Posebno se bavio priređivanjem kritičkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca: Tin Ujević (1963.-1967.), Antun Gustav Matoš (1973.), Vladimir Nazor (1977.), Vjekoslav Majer (1978.) i Antun Branko Šimić (1988. i 1998.).
Nedjeljka Mihanovića, našeg sumještanina (obitelj Mihanović ima kuću na Malom Ratu) pamtit ćemo kao vrsnog povjesničara hrvatske književnosti koji je brojnim esejima i kritikama te priređenim sabranim djelima mnogih hrvatskih pisaca dao osobit znanstveni doprinos interpretaciji i sistematizaciji novije hrvatske književnosti, a bio je i čest akter ili sudionik u nizu kulturnih događanja i u Dugom Ratu i našoj općini, često i s svojom kćeri Hrvojkom Salopek Mihanović, a 2019. mu je u susjednoj Podstrani predstavljen i "Zbornik u čast Nedjeljka Mihanovića"...

Ćiriličko pismo koje se u Poljicima koristilo sve do 20. stoljeća u svakodnevnom životu postalo je prepoznatljivo i u kontekstu hrvatske trojne nacionalne pismenosti, a i u kontekstu općih slavenskih razmjera uporabe ovog pisma utemeljenog u srednjovjekovnom grčkom uncijalnom pismu. Kao što je i glagoljica kod Hrvata postigla svoju posebnu inačicu, prepoznatljivu po cijelom svijetu, tako je i s poljičicom.
Na predavanju prof.dr.sc. Matea Žagara i mr.sc. Majde Rubić na temu "Zaštita poljičke ćirilice", koje se održalo u utorak, 18. siječnja 2022. u 18:00 sati, u dvorana Jure Petričevića u Zagrebu (Ulica Matice hrvatske 2) u organizaciji Matice hrvatske, predočen je vremenski i prostorni raspon uporabe ove inačice ćiriličkog pisanja, funkcije u kojima se pojavljuje, kontinuitet uporabe i razvoja oblika, različiti nazivi i dr. Osobita se pozornost posvetila ukorijenjenosti u opću (rano)novovjekovnu hrvatsku pismenost te povezanosti s ostalim hrvatskim ćiriličnim varijetetima. S obzirom na važnost ove nacionalne inačice ćiriličkog pisma, s kojom je regionalna identifikacija (u Poljicima, a i u Dalmaciji općenito) iznimno snažna, postoji čvrsta potreba da se ona proglasi zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske te je, stoga, posjetiteljima predočena i pravna procedura njezine zaštite.

Na današnji dan umro je Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. - Split, 5. siječnja 1524.) hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti. U rodnom Splitu pohađao je humanističku školu, a studij u Padovi. Po završetku studija vraća se u Split. Pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivši golem i utjecajan opus. U Znanstvenoj knjižnici Zadar čuva se 1. izdanje „Judite“, koje je bilo postavljeno na izložbi „500 godina Judite Marka Marulića“ u Staroj gradskoj vijećnici Grada Splita u organizaciji Muzej grada Splita u suradnji s Književni krug Split - Marulianumom i Gradska knjižnica Marka Marulića Split. Hrvatski sabor je 2021. godinu proglasio "Godinom Marka Marulića“. Obilježava se od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022.

Hrvatski nakladnici u drugoj pandemijskoj godini, proglašenoj Godinom čitanja, nastavili su provoditi svoje aktivnosti te su, unatoč epidemiološkoj situaciji i mjerama, tijekom 2021. čitalačkoj publici predstavili brojne nove naslove te organizirali niz festivala i promocija.
Ministarstvo kulture i medija u Godini čitanja dodijelilo je gotovo 2 milijuna kuna za programe koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike, a 41 milijun kuna dodijeljen je za projektne prijedloge "Čitanjem do uključivog društva".
Najviša državna nagrada na području kulture i umjetnosti, Nagrada Vladimir Nazor, za područje književnosti dodijeljena je Dubravki Oraić Tolić za životno djelo i Marku Greguru za roman "Vošicki", koji je za isti roman dobio i nagradu Fric. Prva nagrada za dramsko djelo Marin Držić dodijeljena je Marini Vujčić za "Plodnu vodu", drugu su ravnopravno podijelile Monika Herceg i Dorotea Šušak, a treću Marija Dejanović, Anja Pletikosa i Nikolina Rafaj.
Unatoč pandemijskim uvjetima, u Lukovdolu su dodijeljene nagrade 58. Goranovog proljeća. Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu dobila je Evelina Rudan za zbirku "Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove)", a Goran za mlade pjesnike pripao je Vidi Sever za rukopis "Suho mjesto".
Društvo hrvatskih književnika i ove je godine dodijelilo nagrade Dana hrvatske knjige "Juditu", "Davidias" i "Slavić". Nagradu "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobio je akademik Luko Paljetak, Nagradu "Davidias" za najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista dobio je poljski filolog Maciej Czerwiński za knjigu "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije", a Nagradu "Slavić" za najbolji prvijenac dobila je Lora Tomaš za knjigu "Slani mrak"...

Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset godina – navršit će se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..

Centar za kulturu Omiš i HVIDR-a Omiš Vas pozivaju na predstavljanje knjige Stipe Pilića i Blanke Matković "Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu". Predstavljanje će se održati u utorak, 21.12.2021. u 18 sati u Ilirskom sjemeništu na Priku.

U petak, 17. prosinca 2021., u prostoru nekdašnjeg kina Dalmacija u  Dugom Ratu smo ugostili Jelenu Alfirević Franić, našu Poljičanku na "privremenom radu" u Zadru, u lijepoj prigodi predstavljanja njenog literarnog prvijenca, knjige “Bila sam žohar”. Jelenina knjiga je posvećena aktualnoj, ali i bezvremenskoj društvenoj problematici, borbi protiv nasilja nad ženama. Ujedno problematizira i aktualnu društvenu situaciju uslijed pandemije koronavirusa koji u alegorijskom smislu povezuje s nasiljem žene. Dugoračko predstavljanje, na kojem su uz autoricu sudjelovale Renata Kovačić i Ana Brničević, priredile su udruga Tvornica Dugi Rat i Narodna knjižnica Dugi Rat.

Splitska udruga za kulturu SpLitera organizira međunarodni književni festival Split Lit Int - Salon meets Agora: Literary Mapping of the Mediterranean. Održat će se od 27. studenog do 5. prosinca u Splitu. Kao svojevrsni uvod u glavni program festivala, u subotu, 27. studenog, održat će se dva događanja - dječji program u Gradskoj knjižnici Marka Marulića s početkom u 11 sati te otvaranje izložbe u Etnografskom muzeju Split u 12 sati, pod nazivom 'Moj Mediteran: Pozdravi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Grčke, Hrvatske, Libije, Malte, Maroka, Španjolske, Tunisa i Turske'. Riječ je o izložbi fotografija književnika i književnica koji sudjeluju u projektu Salon meets Agora. Odabir fotografija donosi uhvaćene trenutke njihovog i našeg Mediterana danas. Izložba se održava na tavanu Etnografskog muzeja i otvorena je tijekom trajanja festivala, a organizirana je u suradnji s udrugom Culture Hub Croatia, piše Dalmatinski portal.
Program festivala nastavit će se u srijedu, 1. prosinca, od 19 sati u kavani Bellevue razgovorom o Mediteranu; predstavljanjem projekta lokalnoj publici uz sudjelovanje splitskih književnica i književnika koji će čitati svoje radove.