Predsjednički izbori: Ni Dugoraćani ne vole stavljati sve mućke u istu košaru
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 13 Sjecanj 2025
I Dugoraćani su, baš kao i velika većina Dalmatinaca, birača, građana Hrvatske s pravom glasa u drugom krugu Predsjedničkih izbora 2024./2025. glasali za dosadašnjeg predsjednika RH Zorana Milanovića. Imamo novog, starog predsjednika. Koji će i idućih pet godina uživati u (ne)radu na Pantovčaku i u obilasku Hrvatske, a kojiput i hrvata u inozemstvu. O izazivaču, protukandidatu ne treba više trošiti riječi. Ni čestitati "japajapalo" po bontonu ne zna. Ali njemu je opet dobro. Dio dugova je vraćen. A na drugom zagrebačkom brdu još 3 i kusur godine stolovati će i njegov i naš Veliki Vođa. Ta dva susjedna brda i nadalje će biti u tvrdoj brđanskoj kohabitaciji. Ni dimni signali, a kamoli emailovi, brzojavi, pisma, ma ni razglednice se ne probijaju do tih neslućenih visina njihovih ega, a pod pravim kutem ispružena ruka i nadalje neće nalaziti na svoju v(l)ažnu družicu. I dalje će naši "junački zecovi" svojim verbalnim dosjetkama i politikantskim smicalicama samo zabavljati hrvate u vrijeme Dnevnika i ostalih noćnih mora. I to je sve što će pametno raditi. U međuvremenu, živimo u "interesantnim" vremenima, ne dao ih više Bog, kada se Svijet današnjice ubrzano pretvara u onaj iz strašnih snova malih naroda, u kojem se sve poznato i sigurno polako nepovratno mijenja, najčešće iz lošega u gore, dok naša dva tužna svjetionika mraka i dalje luče svoju opačinu i mračinu u noćima koje vape barenko za trakama mjesečine... Ali u zemlji sljepaca i obrnutih, pa i nakaradnih vrijednosti samo takvi nas vode. No dobro, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje i za kakvu glasa. Ovaj put nismo ni imali izbora. Zadovoljna može biti samo naša mladost koja neće s puškom opet u galicijske, pardon ukrajinske rovove. Barem zasad. A moji Dugoraćani su na ovim za bolje i sadržajnije životarenje još uvijek lijepim obalama, na sasvim nevažnim izborima odlučili poput velike većine hrvata u domovini i inozemstvu ne staviti baš sve mućke u istu košaru. No teško da je ovaj izabrani mućak naš Kinder surprise, a bome teško da je i Pisanica, uskršnje jaje pa da se možemo nadati nečem boljem... Ne, nema nam spasa uz ovakve nas, lijene, jalne, pasivne.. i uz ovakve političare.
Tko ostane zadnji neka ugasi mrak.
Tko ostane zadnji neka ugasi mrak.
Nikša opet u sridu!
- Details
- Rubrika: Iz Medija
- Datum: 13 Sjecanj 2025
- "Nevjerojatna je količina napuhivanja Milanovićevog rezultata i čudenja spektakularnoj pobjedi, no sve je sasvim logično kad shvatite da je Z.M. kandidat A.P. a i većine HDZ-a. Da to nije istina, teško bi mu s druge strane postavio kandidata karizme tijekom završnog sezonskog čišćenja nehotice odmrznute lignje zaostale na dnu frizera u restoranu, i s pogledom koji bi i najopuštenije roditelje u par sekundi ohladio od ideje da mu ostave dijete na čuvanje na duže od 10 minuta, bez obzira na spol djeteta.
Prije 13 godina Z.M. je došao na vlast s potpunom slobodom da pomete ostavštinu HDZ-ovog kriminalnog poduhvata i pusti HDZ-ovce i s njima slizanu ekipu da propadnu pod teretom krize i neizbježne odgovornosti za bezakonje koje su uveli u sve pore države. Suprotno očekivanom, Z.M. je u par godina ozakonio sva moguća bezakonja i svinjarije, i ostavio HDZ-ovcima sav novac i dovoljno vremena da se pregurupiraju, odmore i krenu u završnu pljačku i uništenje države koju nikad nisu voljeli više od bankomata. Zato sam prije pretprošlih izbora napisao da će HDZ vladati u kontinutitetu još najmanje 4-5 mandata. Da sam HDZ-ovac, osim onih 14 članova koji vole i poštuju ovu državu, uvijek bi glasao za Milanovića.
Zoran Milanović je nezaobilazna nit u tom tkanju, ispratit će ih i u 4. uzastopni mandat i osigurati da kao i dosad bezbrižno oglođu zadnje zdravo tkivo ove države dok on priča guposti, preko A.P.-a se svađa sa samim sobom i u slobodno vrijeme crni još ono malo ugleda što RH ima u svijetu. I to samo zato da bi raja imala privid demokracije, jer eto Z.M. i A.P. nisu iz iste stranke." - piše popularni "croatian lifestyle" analitičar i bloger u slobodno vrijeme Nikša Marinović na svom čitanom facebook profilu. Komentar je to, i to ponajbolji koji sam danas pročitao, na epilog Predsjedničkih izbora 2025. Amen.
Prije 13 godina Z.M. je došao na vlast s potpunom slobodom da pomete ostavštinu HDZ-ovog kriminalnog poduhvata i pusti HDZ-ovce i s njima slizanu ekipu da propadnu pod teretom krize i neizbježne odgovornosti za bezakonje koje su uveli u sve pore države. Suprotno očekivanom, Z.M. je u par godina ozakonio sva moguća bezakonja i svinjarije, i ostavio HDZ-ovcima sav novac i dovoljno vremena da se pregurupiraju, odmore i krenu u završnu pljačku i uništenje države koju nikad nisu voljeli više od bankomata. Zato sam prije pretprošlih izbora napisao da će HDZ vladati u kontinutitetu još najmanje 4-5 mandata. Da sam HDZ-ovac, osim onih 14 članova koji vole i poštuju ovu državu, uvijek bi glasao za Milanovića.
Zoran Milanović je nezaobilazna nit u tom tkanju, ispratit će ih i u 4. uzastopni mandat i osigurati da kao i dosad bezbrižno oglođu zadnje zdravo tkivo ove države dok on priča guposti, preko A.P.-a se svađa sa samim sobom i u slobodno vrijeme crni još ono malo ugleda što RH ima u svijetu. I to samo zato da bi raja imala privid demokracije, jer eto Z.M. i A.P. nisu iz iste stranke." - piše popularni "croatian lifestyle" analitičar i bloger u slobodno vrijeme Nikša Marinović na svom čitanom facebook profilu. Komentar je to, i to ponajbolji koji sam danas pročitao, na epilog Predsjedničkih izbora 2025. Amen.
Hrvatski problemi: Poplava radnika na minimalcu, preskupa hrana i siva ekonomija
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 06 Sjecanj 2025
Hrvatska se sve više suočava s ekonomskim nejednakostima. Dok su jedni za Badnjak "investirali" stotine eura u luksuz, većina građana, bez obzira što u božićnoj čestitki želio AP, jedva spaja kraj s krajem. Siva ekonomija raste, a prehrambeni proizvodi koji su nekad bili svakodnevni postaju luksuz. Plaće u javnom sektoru rastu, ali privatni sektor stagnira, što dodatno pogoršava stanje. Strani vlasnici na periferiji EU-a, poput Hrvatske, izvlače profite dok domaća ponuda i tržišna konkurencija slabe. Bez regulatorne zaštite, osiromašenje srednjeg sloja i odljev kvalitetne radne snage samo će se nastaviti, piše u svojoj najavi 2025. godine Poslovni dnevnik ...
Srdela (i marendaši) na suhom
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 06 Sjecanj 2025
Naziva se često i hraniteljicom našom, iako moderni čovjek u tome prepoznaje određeni sarkazam, jer srdela nema izbora. No taj nadimak potječe iz davnine, i zapravo oslikava dublji odnos zahvalnosti prirodi i štovanja života. Nešto poput onoga kad Indijanci pjevaju duhu bizona kojeg su usmrtili da bi njegovim mesom nahranili pleme. Čovjek se tu ne izdiže ponad ostatka svijeta, a ujedno nalazi viši smisao u integralnoj međuovisnosti svega postojećeg. Uglavnom, vezanost naroda s Mediterana, tako i ove strane Jadrana, za tu konkretnu riblju vrstu korjenita je i sudbonosna. Takav jedinstven status duguje srdela ponajprije činjenici da je uvijek bila relativno lako dostupna, u velikim količinama, stoga i jeftina, piše Igor Lasić na stranicama portala Novosti.
Pa, tako je bilo makar dosad, stotinama godina unatrag, ali po novome više nije, i svašta smo tu prinuđeni revidirati. Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov.
Prije svega, nema više toliko srdela u Jadranskome moru, osim što je ovih dana nastupila i redovna zimska zabrana njihova izlova sve do polovine veljače, a tradicijske vrijednosti neće nam pritom biti od pomoći. S dodatnih mjesec dana lovostaja na proljeće, i s reduciranim kvotama u međuvremenu, kroz ukupno mjesec i pol, od njih ćemo svježih u idućih pola godine očito više apstinirati negoli ih uživati. A još će biti dobro ako zatim odmah ne budemo prinuđeni uvoditi interventni lovostaj, ako se populacija srdele dovoljno ne obnovi.
Nema tu puno misterije, duh srdele nije nam okrenuo leđa samo tako! (Ali ulovit će Izvršni Dopredsjednik i njegov Prvi Zamjenik barenko komarču, dvije, u akvatoriju ispred Dugog Rata za iduće (d)ruženje marendaša petkom..., op.ur.)
U utorak počinje drugo polugodište (s novim sigurnosnim pravilima)
- Details
- Rubrika: Obrazovanje
- Datum: 03 Sjecanj 2025
Nastavlja se drugo polugodište školske godine 2024/2025.. Nastava u utorak, 7. siječnja u našoj Osnovnoj školi "Jesenice" na Oriju održati će se prema redovnom rasporedu, smjena A u školske klupe dolazi ujutro, a smjena B popodne. Poželimo našim školarcima i njihovim nastavnicima marljivi, bezbrižni i nadasve uspješni nastavak školske godine!
Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, zaštite učenika i svih radnika te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.
Protokol se odnosi na osnovne i srednje škole te učeničke domove, a njime se definira kontrola pristupa prostorima školske ustanove - zaključavanje i nadzor ulaza u prostore školske ustanove, ulaske i izlaske tijekom odmora učenika, ulazak roditelja i drugih vanjskih posjetitelja u školsku ustanovu te pregled osoba i predmeta učenika i drugih posjetitelja. Govori i o edukaciji i informiranju učenika, radnika i roditelja, uspostavi sigurnosnog tima, međuresornoj suradnji te evaluaciji i unapređenju internih protokola školskih ustanova. Tako su školske ustanove dužne žurno provjeriti i osigurati tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti svih sigurnosnih sustava. Svaka školska ustanova formirat će školski sigurnosni tim koji se sastoji od ravnatelja, pedagoga/psihologa, učitelja/nastavnika i drugih radnika te predstavnika roditelja, a koji će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, zaštite učenika i svih radnika te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.
Protokol se odnosi na osnovne i srednje škole te učeničke domove, a njime se definira kontrola pristupa prostorima školske ustanove - zaključavanje i nadzor ulaza u prostore školske ustanove, ulaske i izlaske tijekom odmora učenika, ulazak roditelja i drugih vanjskih posjetitelja u školsku ustanovu te pregled osoba i predmeta učenika i drugih posjetitelja. Govori i o edukaciji i informiranju učenika, radnika i roditelja, uspostavi sigurnosnog tima, međuresornoj suradnji te evaluaciji i unapređenju internih protokola školskih ustanova. Tako su školske ustanove dužne žurno provjeriti i osigurati tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti svih sigurnosnih sustava. Svaka školska ustanova formirat će školski sigurnosni tim koji se sastoji od ravnatelja, pedagoga/psihologa, učitelja/nastavnika i drugih radnika te predstavnika roditelja, a koji će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera.
Bogojavljenje
- Details
- Rubrika: Religija
- Datum: 05 Sjecanj 2024
Po kršćanskoj tradiciji blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. siječnja i znači objavu Boga čovječanstvu u ljudskom liku - u osobi Isusa Krista. Riječ je o svetkovini Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo krštenje te Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena, a blagoslovljena voda koristi se za blagoslov kuća i obitelji. Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Blagdan Sveta tri kralja je i praznik i neradan dan u RH.
Omiški srednjoškolci pokrenuli podcast s ciljem da olakšaju učenicima najveći životni odabir
- Details
- Rubrika: Obrazovanje
- Datum: 05 Sjecanj 2025
Kako pronaći pravi put nakon srednje škole? Među stotinama različitih smjerova i desecima fakulteta koji se nude u Hrvatskoj kako odabrati onaj pravi? Ova pitanja muči mnoge maturante koji se suočavaju s izazovom odabira fakulteta, što često predstavlja jednu od najvažnijih odluka u životu kada je obrazovanje u pitanju. U tom ključnom trenutku života, prioriteti se razlikuju – neki traže financijsku sigurnost, drugi slijede svoje strasti, dok treći prate trendove na tržištu rada. S ciljem da pomognu vršnjacima u ovom izazovnom procesu, učenici iz Omiša pokrenuli su podcast "U centru pažnje", u kojem raspravljaju o važnim temama, razmjenjuju iskustva i pružaju korisne savjete za sve koji su pred ovim velikim životnim odabirom. Oni su Ivano Perišić Marušić, Nikola Petrović i Jakov Sovulj, učenici trećeg razreda srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Novinari portala Dalmacija Danas porazgovarali su s njima...
Vodič za spajanje neradnih dana u 2025.
- Details
- Rubrika: Stil Života
- Datum: 05 Sjecanj 2025
U Hrvatskoj neradni dani obuhvaćaju državne praznike i blagdane, a često se kombiniraju s vikendima. 2025. godina donosi brojne prilike za zasluženi odmor, zahvaljujući neradnim danima koji omogućuju produžene vikende, idealne za planiranje kraćih putovanja ili provođenje vremena s najdražom ili obitelji. U 2025. sveukupno će biti 14 neradnih dana, na koje će se obilježiti osam blagdana i šest državnih praznika čiji datumi omogućuje više prilika za spajanje vikenda i produžene odmore nego lani, tako da oni koji razmišljaju unaprijed i planiraju, kombiniranjem praznika s vikendima ili godišnjim odmorom mogu ostvariti solidan broj dana odmora tijekom godine.
Odlično je počelo već u siječnju, spajanjem slobodnih dana u četvrtak i petak (2. i 3. siječnja) može se dobiti šest slobodnih dana u nizu. Praznik rada, 1. maj, pada u četvrtak, pa ako se dobro isplanira, ovo pruža mogućnost četverodnevnog vikenda. Dan državnosti pada u petak, 30. svibnja, i omogućuje trodnevni vikend bez dodatnog korištenja godišnjeg odmora. Tijelovo se slavi u četvrtak, 19. lipnja i otvara mogućnost još jednog produženog vikenda. Slično tome, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza se može spojiti s vikendom. Velika Gospa pada u petak, 15. kolovoza, što je odlično jer mnogima pruža priliku za trodnevni vikend u sredini ljetne sezone. No i kraj godine također nudi mogućnost za dulji odmor. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je u utorak pa je to odlična prilika za još jedan produženi vikend, zar ne? S Božićem i Svetim Stjepanom u četvrtak i petak, dodavanjem slobodnog dana u srijedu, 24. prosinca, dobije se pet slobodnih dana.
Ako ne daj Bože pomislite da Hrvati imaju "previše" blagdana, praznika i neradnih dana, sjetite se da ih naši "poslovni uzori" Nijemci imaju još i više, a da ne govorimo o broju dana njihovog Godišnjeg odmora... pa se opet sve stigne na poslu odraditi i napraviti. Stoga dragi moji, bez grižnje savjesti isplanirajte, ako ste u mogućnosti i optimizirajte do maksimuma, svoje slobodne dane... Tijelo i um, a i partner, će Vam biti zahvalni...
Odlično je počelo već u siječnju, spajanjem slobodnih dana u četvrtak i petak (2. i 3. siječnja) može se dobiti šest slobodnih dana u nizu. Praznik rada, 1. maj, pada u četvrtak, pa ako se dobro isplanira, ovo pruža mogućnost četverodnevnog vikenda. Dan državnosti pada u petak, 30. svibnja, i omogućuje trodnevni vikend bez dodatnog korištenja godišnjeg odmora. Tijelovo se slavi u četvrtak, 19. lipnja i otvara mogućnost još jednog produženog vikenda. Slično tome, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza se može spojiti s vikendom. Velika Gospa pada u petak, 15. kolovoza, što je odlično jer mnogima pruža priliku za trodnevni vikend u sredini ljetne sezone. No i kraj godine također nudi mogućnost za dulji odmor. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je u utorak pa je to odlična prilika za još jedan produženi vikend, zar ne? S Božićem i Svetim Stjepanom u četvrtak i petak, dodavanjem slobodnog dana u srijedu, 24. prosinca, dobije se pet slobodnih dana.
Ako ne daj Bože pomislite da Hrvati imaju "previše" blagdana, praznika i neradnih dana, sjetite se da ih naši "poslovni uzori" Nijemci imaju još i više, a da ne govorimo o broju dana njihovog Godišnjeg odmora... pa se opet sve stigne na poslu odraditi i napraviti. Stoga dragi moji, bez grižnje savjesti isplanirajte, ako ste u mogućnosti i optimizirajte do maksimuma, svoje slobodne dane... Tijelo i um, a i partner, će Vam biti zahvalni...
Geopolitika: Europskoj uniji ne piše se dobro
- Details
- Rubrika: Iz Medija
- Datum: 05 Sjecanj 2025
Onaj kome 2025. ne nosi ništa dobro, prema predviđanjima brojnih analitičara je Europska unija. Nju potresa sve veća unutarnja politička nestabilnost: popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, čija je vlada nedavno pala, dostiže rijetko viđene minimume ispod 20 posto; koalicijska vlada njemačkog kancelara Olafa Scholza prije desetak dana je pala; u Rumunjskoj su nedavno poništeni predsjednički izbori zbog uvjerljive pobjede u prvom krugu proruskog kandidata iza koje je navodno hibridnim djelovanjima stajala Rusija da bi se prošli tjedan utvrdilo kako u to nije bila umiješana Rusija, već rumunjska Liberalno-demokratska stranka ali izbori su ostali poništeni; migracijski valovi prema europskom kopnu ne posustaju, a terorističke aktivnosti s islamistima u pozadini ne dozvoljavaju da se na njih zaboravi, poput napada na Božićne sajmove u europskim gradovima itd.
Osim toga, sjena skorog dolaska na vlast Donalda Trumpa (20. siječnja) europske političare, uključujući i one u najvišim strukturama Unije, u Bruxellesu (koji su redom navijali za pobjedu Kamale Harris) vidljivo čini sve nervoznijima.
Trump im zato daje i više nego dovoljno povoda. Osim što od njih postojano traži povećana proračunska ulaganja za obranu (što redovito znači i kupnju skupog američkog suvremenog oružja a ne onog europskog), već je najavio i uvođenje dodatnih carina na europske proizvode, traži još veću kupnju američke nafte i plina od strane EU-a, a i dalje preferira ono što je započeo i Biden – proces europske deindustrijalizacije tj. prebacivanje ključne industrijske proizvodnje i visokotehnoloških investicija iz europskih zemalja u SAD stimuliranjem povoljnijom poreznom politikom, višestruko nižim cijenama energije itd. Pritom EU mudrace u šahu drži i prijetnjom da će čitavo financiranje Ukrajine, uključujući i ono vojno, prebaciti na Europu jer je to primarno europski sigurnosni problem (iako ga je stvorio Washington a ne Bruxelles još 2014.), dok će se on fokusirati na Kinu i Bliski istok.
Od toga se europskim liderima "ledi krv u žilama" – ostati jedan na jedan s Rusijom, koja, sada je to i službeno potvrđeno, usprkos golemim sankcijama kojima je izložena već tri godine (ali nekima i od puno ranije, od pripajanja Krima 2014. godine) proizvodi više oružja od čitave EU i SAD-a zajedno, a i dalje povećava proizvodnju, aktivirajući "konzervirane" vojno-industrijske pogone iz doba SSSR-a koje nove ruske vlasti iz nekog razloga nisu željele uništiti ili prenamijeniti. Europska unija, pritisnuta sve većim ekonomskim problemima, kako sada stvari stoje i što očekuje Trump, trebala bi značajno povećati svoju vojnu proizvodnju – nauštrb drugih gospodarskih grana i socijalnih politika...
Osim toga, sjena skorog dolaska na vlast Donalda Trumpa (20. siječnja) europske političare, uključujući i one u najvišim strukturama Unije, u Bruxellesu (koji su redom navijali za pobjedu Kamale Harris) vidljivo čini sve nervoznijima.
Trump im zato daje i više nego dovoljno povoda. Osim što od njih postojano traži povećana proračunska ulaganja za obranu (što redovito znači i kupnju skupog američkog suvremenog oružja a ne onog europskog), već je najavio i uvođenje dodatnih carina na europske proizvode, traži još veću kupnju američke nafte i plina od strane EU-a, a i dalje preferira ono što je započeo i Biden – proces europske deindustrijalizacije tj. prebacivanje ključne industrijske proizvodnje i visokotehnoloških investicija iz europskih zemalja u SAD stimuliranjem povoljnijom poreznom politikom, višestruko nižim cijenama energije itd. Pritom EU mudrace u šahu drži i prijetnjom da će čitavo financiranje Ukrajine, uključujući i ono vojno, prebaciti na Europu jer je to primarno europski sigurnosni problem (iako ga je stvorio Washington a ne Bruxelles još 2014.), dok će se on fokusirati na Kinu i Bliski istok.
Od toga se europskim liderima "ledi krv u žilama" – ostati jedan na jedan s Rusijom, koja, sada je to i službeno potvrđeno, usprkos golemim sankcijama kojima je izložena već tri godine (ali nekima i od puno ranije, od pripajanja Krima 2014. godine) proizvodi više oružja od čitave EU i SAD-a zajedno, a i dalje povećava proizvodnju, aktivirajući "konzervirane" vojno-industrijske pogone iz doba SSSR-a koje nove ruske vlasti iz nekog razloga nisu željele uništiti ili prenamijeniti. Europska unija, pritisnuta sve većim ekonomskim problemima, kako sada stvari stoje i što očekuje Trump, trebala bi značajno povećati svoju vojnu proizvodnju – nauštrb drugih gospodarskih grana i socijalnih politika...
Dobro došli u 2025.! Novi zakoni, veći porezi, pinkicu veće plaće, rodiljne naknade...
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 03 Sjecanj 2025
1. siječnja 2025. naš i sugrađane dočekale su brojne zakonske promjene koje će utjecati na naše plaće, mirovine, poreze, ali i na, primjerice, život u stambenim zgradama. Uvodi se i, primjerice, naplata najtanjih plastičnih vrećica u trgovinama, ali raste i ambalažna povratna naknada. Dva mjeseca kasnije, od ožujka, na snagu pak stupaju promjene koje se tiču roditeljskih naknada. Kad su plaće i porezi u pitanju, novost je povećanje osobnog odbitka za 40 eura - s dosadašnjih 560 na 600, a to znači da taj iznos plaće, mirovine ili nekog drugog bruto primitka od nesamostalnog rada ne smije biti oporezivan. Imat ćemo pinkicu više novca u džepu - plaće će nam se povećati u prosjeku osam eura, a za četiri eura mirovine veće od 600 eura. Raste i iznos minimalne bruto plaće - s 840 na 970 eura, kao i naknada za nezaposlene. Umjesto 30%osnovice, po novom će se za tu naknadu računati osnovica od 35% ako nezaposlenost traje od 91. do 180. dana. Nagrada za radne rezultate zaposlenika od iduće godine neće se oporezivati do iznosa od 1200 eura godišnje, a to je povećanje od 80 eura u odnosu na ovu godinu. Raste i neoporezovani iznos otpremnine za odlazak u mirovinu - s 1400 na 1500 eura. Neće se oporezivati niti stipendije učenicima i studentima u redovitom školovanju do iznosa od 600 eura mjesečno, što je 40 eura više nego dosad. Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ona od 1. siječnja sa 120,71 euro raste na 150 eura i usklađivat će je se svake godine. Osim toga, mijenjaju se kriteriji za dobivanje te naknade pa korisnik više neće morati u Hrvatskoj boraviti najmanje 20, nego deset godina. Za dvadeset eura raste i neoporezivi dio naknade za odvojeni život od obitelji - s 280 na 300 eura mjesečno. Propisani su i novi rasponi za nižu i višu stopu poreza na dohodak koji građanima ubiru njihovi gradovi i općine...
Dobro nam došla neizvjesna 2025.!
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 01 Sjecanj 2025
"Još jedna godina je za nama i bila je puna velikih i značajnih događaja koji će obilježiti ne samo 2025. koja počinje već vjerojatno i brojne druge koje dolaze nakon. U tom smislu pak upravo će 2025. biti, po svemu sudeći, presudna, naročito njen početak. Može li se rat u Europi zaustaviti? U što se uopće nadati?", piše Advance.hr u svom novogodišnjem članku.
Hoće li europske ekonomije nastaviti slobodan pad ili će se naši lideri ipak uspjeti "opametiti" i ispraviti kormila na pravi kurs? Što Hrvatsku čeka u 2025.? Hoće li se nastaviti "rast" pogonjen europskim novcem i potrošnjom Hrvata? Hoće li općina Dugi Rat u 2025. barem započeti s pripremom projekta izgradnje kanalizacije u Dugom Ratu i Jesenicama? Ima li išta ove godine od projekta Dugog Rata v2.0. na području bivše tvornice, sada kada je poslovično brzo hrvatsko pravosuđe donijelo presudu, čak dvije!, i kad je odmrznut ledenjak u odnosima s britanskim investitorom? A ne, nije da se ništa po mistu ne (g)radi. Neimari nam ziđaju zgrade u visokom "podstranskom" stilu, niču zgradurine u mistu kao poslije kiše, a uporno se "zaboravlja" na prateću javnu infrastrukturu i na javne sadržaje, "neka se o tome brinu i misle u općini" kao da poručuju naši investitori, jer oni su sve svoje namete prema općini, državi, svima i svakome već platili i preplatili, a u općini se očito nitko ne pita gdje će ta sva gov** s njihovim PUPU-dozvolama završiti? Ali ima lijeka i za to! Goran i Zoran, našlo se rješenje za sve! A još nas na proljeće čekaju i lokalni izbori... pa je li moguće 2025. dočekati barem s dozom optimizma?
Hoće li europske ekonomije nastaviti slobodan pad ili će se naši lideri ipak uspjeti "opametiti" i ispraviti kormila na pravi kurs? Što Hrvatsku čeka u 2025.? Hoće li se nastaviti "rast" pogonjen europskim novcem i potrošnjom Hrvata? Hoće li općina Dugi Rat u 2025. barem započeti s pripremom projekta izgradnje kanalizacije u Dugom Ratu i Jesenicama? Ima li išta ove godine od projekta Dugog Rata v2.0. na području bivše tvornice, sada kada je poslovično brzo hrvatsko pravosuđe donijelo presudu, čak dvije!, i kad je odmrznut ledenjak u odnosima s britanskim investitorom? A ne, nije da se ništa po mistu ne (g)radi. Neimari nam ziđaju zgrade u visokom "podstranskom" stilu, niču zgradurine u mistu kao poslije kiše, a uporno se "zaboravlja" na prateću javnu infrastrukturu i na javne sadržaje, "neka se o tome brinu i misle u općini" kao da poručuju naši investitori, jer oni su sve svoje namete prema općini, državi, svima i svakome već platili i preplatili, a u općini se očito nitko ne pita gdje će ta sva gov** s njihovim PUPU-dozvolama završiti? Ali ima lijeka i za to! Goran i Zoran, našlo se rješenje za sve! A još nas na proljeće čekaju i lokalni izbori... pa je li moguće 2025. dočekati barem s dozom optimizma?
Predsjednički izbori: Milanović pobjedio i u Dugom Ratu
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 31 Prosinac 2024
Ni Dugoraćani ne vole stavljati sve mućke u istu košaru. I oni su, baš kao i većina Dalmatinaca, i većina Hrvata, u prvom krugu Predsjedničkih izbora 2024. glasali za dosadašnjeg predsjednika RH Zorana Milanovića. Zamalo se dogodilo da i ne bude drugog kruga, manje od 1% glasova je falilo predsjedniku da nas poštedi novog odlaska na birališta, za dva tjedna, tijekom kojih ćemo morati u eteru još trpiti njegovog protukandidata Dragana Primorca. A kako su dugoraćani glasali vidi se na slici.
U Krilu Jesenice potonuo brod
- Details
- Rubrika: Kronika 92
- Datum: 31 Prosinac 2024
Putnički brod dužine 45 metara potonuo je u subotu ujutro u luci Krilo na dubinu od oko 15 metara. Dugorački i Gomilički vatrogasci postavil su u luku branu za sprječavanje širenja nafte u slučaju da dođe do njenog izlijevanja.
- "Brod je iznenada počeo tonuti u subotu ujutro i potonuo na dnu na dubinu od oko 15 metara te se poduzimaju mjere za njegovo izvlačenje" - rekao je Hini ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević. Dodao je da nema onečišćenja mora na mjestu potonuća te da zasad nije poznat uzrok potonuća. Maroević je rekao i da će vađenje broda biti zahtjevno zbog dubine na kojoj se brod nalazi, ali i zbog toga što se nalazi ispod brojnih privezanih brodova na površini.
- "Brod je iznenada počeo tonuti u subotu ujutro i potonuo na dnu na dubinu od oko 15 metara te se poduzimaju mjere za njegovo izvlačenje" - rekao je Hini ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević. Dodao je da nema onečišćenja mora na mjestu potonuća te da zasad nije poznat uzrok potonuća. Maroević je rekao i da će vađenje broda biti zahtjevno zbog dubine na kojoj se brod nalazi, ali i zbog toga što se nalazi ispod brojnih privezanih brodova na površini.