Jesenički dio općine nam je stalan gost u novinama. Nažalost, najčešće je riječ o incidentima vezanim uz onećišćenja okoliša, bacanje svih vrsta krupnog i nešto sitnijeg otpada u okoliš. U proljeće dolazi novi red vijesti o (ne)legalnim nasipanjima pera i mulića olitiga zemljano-kamenim radovima na lukobranima, a tek sporadčino interes novinara izazovu sve učestalije eko-akcije uređenja okoliša u Jesenicama. Ovog vikenda do nas su stigle čak dvije vijesti o subotnjim akcijama čišćenja okoliša i plaža na području Jesenica. U Bajnicama je održana radna akcija mještana. Iz okoliša, šetnica i plaža odneseno je staro granje i otpad. Plaže su spremne za ljeto - poručuju mještani Bajnica.
A par kilometrara istočnije mještani su očistili Duboku i Močila. Skupilo se dosta smeća i starih grana s plaža. Općinski koimunalci će prikupljeno odnijeti u reciklažni centar. Bravo za mještane dobrovoljce koji su se odazvali ovim eko-akcijama! Ima još nade za nas...
 

Krilo se budi (2)

Još jedan lijepi, aktivistički, ekološki petak dogodio se Krilu. Krenulo se opet u akcije čišćenja luke i okoliša s dva fronta. Inicijativa mještana "Krilo probudi se" organiziralo je novu ekološku akciju, a Duje Ercegović uz potporu Udruge Porat - Krilo Bajnice svoju. Na kraju je ipak svima bio bitan samo jedan cilj - da nam misto bude čisto. Ili barem što čistije. Što jedna ekipa, a što druga, skupila se ogromna količina otpada i smeća. Svi komorini su ošišani, trava pokošena i stavljena je velika ankora na ulaz u Krilo..
Inicijatori i ove eko akcije ponosni su i zahvalni svim mještanima, frakcijama, udrugama i inicijativama koje su se odazvale pozivima na eko-akciju. Općinski komunalci odvesti će prikupljene grane, a udruga smeće. Nadaju se da će ulaz u luku nadaleko čuvene Kriljanske flote, gdje su komorini i igralište, biti uredan i čist, a da će ga općinski komunalci češće održavati. Iako je to na Krilu pravi sizifovski posao. Ujutro očistiš, navečer "lole" već nabace novi otpad i smeće. I tako od stoljeća sedmog..
- Lijepo bi bilo da ne bacamo više smeće gdje nam padne na pamet, jer ga na kraju opet sami moramo pokupit i uklonit - apeliraju u Inicijativi mještana "Krilo probudi se". Jer samo svi skupa možemo postići da nam Krilo i luka budu čisti i uredni! I naša ostala mala mjesta, dodali bi.
 
Naš sumještanin Neno Jurjević ljeti je neumorni rafting pirat, a dočim (avan)turistička sezona na Cetini završi, naš dragi dugoraćanin opet postaje građanin svijeta, zaljubljenik u daleka, egozotična putovanja, čovjek koji živi za upoznavanje novih destinacija, ljudi, kultura...  A da bi mogao putovati, Neno i njegova životna suputnica Heike ne libe se raditi raznorazne poslove diljem svijeta. Na taj su način uspjeli proputovati nevjerojatan broj zemalja... Evo njihove priče o Siječanjskoj rijeci, o Riu de Janeiru. Guštajte..

Znate ono kad vam neka pjesma zapne u glavi, pa je pjevušite po cijele dane, toliko da počnete živcirati i sami sebe i svoje društvo U vrijeme mog desetodnevnog boravka u Riju stalno sam je pjevušio, toliko da je i Heike (Njemica) nakon par dana propjevala uz mene. Pjevao sam je i na balkonu, s pogledom na Copacabanu kompletno pod vodom. Rijeka je doslovno tekla ulicom zbog zaštopanih odvoda koji nisu mogli primiti toliku količinu vode poslije velike tropske kiše.
Rio de Janeiro (Siječanjska Rijeka) dobio je ime nakon što su Portugalci 1502. godine, doplovivši na ovu plažu, zamijenili morsku uvalu za ušće rijeke.
Rio i ja nismo baš kliknuli na prvu. Šetali smo u suton plažom, gacajući po mutnoj vodi u Ipanema japankama i osvrćući se oko sebe, svjesni određenog rizika, budući da smo svega nekoliko minuta hoda udaljeni od opasnih favela.  Srećom, poslije svake kiše dođe sunce, pa smo tog jutra, obasjani sunčevim zrakama, postali svjesni da se nalazimo u prelijepom gradu. Vjerujem da je komisija, glasujući za jedno od 7 svjetskih čuda, odabrala kip Krista Iskupitelja ne samo zbog njegove veličine i ljepote, nego i zbog mjesta na kojem se nalazi.
Uvijek sam osjećao posebne simpatije prema gradovima na obali. Ipak. veliki gradovi rijetko imaju tako lijepe plaže kao što su Copacabana. te Ipanema, koja u posljednje vrijeme lagano gradi svoje ime uz poznatiju susjedu.
Ipanema je (osim po legendarnoj pjesmi Antônia Carlosa Jobima, op.ur.) postala poznata otkako se brazilski brend za obuću, nazvan po toj plaži, probio na zapadno tržište. O Copacabani znamo puno više, iako sam bio iznenađen kad sam lutajući Bolivijom nabasao na gradić Copacabana na jezeru Tituaca. Prvo vam pomislio da je gradić dobio ime po daleko poznatijoj plaži, ali bio sam u krivu...
 
Hrvatski sportaši tijekom pandemije koronavirusa, ali i nedavno nakon potresa u Zagrebu, pokazali su veliko srce. "Vatreni" su zajednički skupljali novac, baš kao i košarkaški reprezentativci, ali mnogi su i pojedinačno pomagali. Hajduk je pokrenuo veliku humanitarnu akciju, Danijel Subašić donirao je zadarsku i splitsku bolnicu, Luka Modrić donirao je 100.000 eura zadarskoj bolnici, Mario Mandžukić je pomogao školu u Vinkovcima, Zlatko Dalić svoje Livno... Naravno, ni Ivan Perišić u Bavarskoj nije zaboravio na svoja Poljica i Omiš, donirao je iz Munchena Perija najpotrebnije, Hitnu medicinsku pomoć Omiš. Grad Omiš odlučio je javno zahvaliti Ivanu Perišiću na donaciji tamošnjoj Hitnoj pomoći.
- Od srca hvala našem vatrenom Ivanu Perišiću koji nikada ne zaboravlja svoj rodni grad pa je i u ovoj trenutnoj situaciji borbe protiv pandemije koronavirusa donirao novčana sredstva Hitnoj medicinskoj pomoći Omiš. Dragi Ivane, hvala ti na velikodušnoj donaciji!  - objavljeno je na službenim FB stranicama Grada Omiša.
 
U onim davna, davna vremenima prije korone, tribala je to biti prava prvomajska fešta. Tribala se okupiti probrana ekipa, sve marendaši od formata, za radnog vremena marljivi radnici, barenko ova polovica koja još imaju sriću iz dana u dan odlaziti u Split na posao i vraćati se zadovoljni predvečer doma, svom malom mjestu koje se užasava i zalaska sunca, a kamoli neće zbog onih ugaslih tisuću i kusur radnih mjesta u samom mistu.
Ali eto, život ide dalje, nema druge nego i dalje radit, samo negdje malo dalje od doma, kad je već tako ispalo. Radna svakodnevnica, dikod koja fatureta, dikod koja večerica, fešta, dok se još i to smije..  A najslađe se bilo okupit oko prvomajske marende.. Fotografiranje prazničke marende je ukazom El Presidentea družine bilo najstrožije zabranjeno. Ne triba još uz ovakvu krizu i ovakvo i nepriličnu prvomajsku temu za ova zajebana vremena, fotografijama nesretnih papkara i onoga što je od njih nakon druženja ostalo zafrkavati ostatke ostataka nekadašnje radničke klase i poštene inteligencije, mahom osuđene na tripice i prvomajski fažol. Tako je skoro otpao, do uneredničke odlučne intervencije, i planirani radni naslov članka: "Pola na lešo, pola pečeno - (ne)rasičeno!" koji najbolje opisuje svojedobna prvomajska zbivanja u konobama naše bolje radne prošlosti.
No ništa zato. Ništa ne može izbrisati sijećanje na osmosatna druženja radničke klase i "poštene inteligencije" uz nadničarske priče iz nekih boljih, davnih vremena, spomen na radne drugove i drugarice između par slasnih zalogaja, uspomene na ratne drugove iz posljednjeg rata između par dugih gutljaja, evociranje uspomena na legendarne utakmice u Vili i na Oriju između sljedova lipih bokuna, sve to zaliveno jedva prigušenim emocijama i solidnom litražom jeftino nabavljene imotske Kujundžuše... sve je to prošlo i uvijek prolazi u trenu, kao ovih zadnjih 20-ak godina.. stigli ujutro, završili prazničku smjenu tek prid večer, neki krenuli potom na plažu pozdraviti Sunce, kad već nije zdravo već otvoriti i sezonu kupanja, pa potom završili na slatkom after-partiju uz palačinke i blagdanski nogomet taljanskih preplaćenih gurača lopte na Sportklubu..
Što izdvojiti od nekadašnjih prvih prvomajskih delicija? Juhu? Lešo janjetinu? Pečeno? Slatko? Vino? Palačinke? Ne znam, grij bi veliki bio sad i ovdje to nekako za masmedije rangirat, ali dolče garbo a'la Slobo, sakrij se malo u stranu Rino, ajme kad se sitim..., bio je to pravi praznik razmaženim nepcima!
Ponovilo se...
 

Krilo se budi

U petak, 24. travnja s početkom u 10 sati mještani Krila poveli su eko-akciju u kojoj se skupilo smeće s glave istočnog porta Krila. Općina Dugi Rat je rješila logistiku, organizirala kamion kojeg su marljivi Jeseničani nakrcali pokupljenim smećem i otpadom sve do vrha. U ponedjeljak se kamion vraća po ostatak..
Skupilo se i smeće s plaža od Močila do Duboke i od Kosovca do Krila, kažu organizatori današnje eko-akcije. Eto, malo po malo... i bit će nam Krilo opet uredno i čisto.
 

Hrvatsku će korona virus promijeniti...

Ministar Malenica: "Neće biti preustroja županija, gradova i općina."
Sindikalist Sever: "Nemamo šta razmisliti o rezovima."
Pravosuđe: "Vidošević je sve stekao legalno."
Poduzetnici: "Naplaćeno preko milijun kuna kazni za dizanje cijena."
Nastavni zavod za javno zdravstvo Split: "Zabrinuti smo zbog ponašanja građana." (A još nitko da je preuzeo niti moralnu odgovornost za k-događaje u Domu).
Promjene?
Možda u nekom drugom životu...

  -  FB Renato Čupić
 

Povratak u budućnost

Hoće li uopće biti sezone 2020.? Hoće li ovi solidni epidemiološki rezultati potrajati? Ili će se i rezultati i mjere, daj dragi Bože uz milost strogog Stožera, još i smanjiti? Hoćemo li uspjeti pootvarati sve što je korona i vlada naprasno zatvorila? Ostatke hrvatske ekonomije. I hotele. Restorane. Kafiće. Bez pleksiglasa i konobara s gas maskama. Hoće li se pred ljeto otvoriti i granice? Omogućiti avionski letovi? Ma barem cestovni koridori. Hoćemo li na ljeto biti "corona free" destinacija za "corona free" turiste? Hoćemo li se uspjeti vratiti u budućnost?...  Na sva ova pitanja, i brojna druga, nitko još nema odgovora! Postoje, doduše, neke projekcije, no one ovise o bezbroj varijabli koje sve možemo lako "pokvariti".
No što bilo da bilo, uvijek ćemo se sjećati bolje prošlosti, onih nezaboravnih dugih toplih ljeta naše mladosti i ljepih ljetnih, a pogotovo noćnih dogodovština na Glavici, Dućama, Omišu, Mimicama, Dugom Ratu, Malom Ratu,... u nadi da će se u što većoj mjeri nešto od toga ovog i idućih lijeta moći opet "ponoviti", iako više nismo ni mladi niti šesni, no mladost je samo stanje svijesti, zar ne? A korona samo šišmiš-gripa koja neće na noćne ptice...

Dok čekamo rasplet, zavirimo malo i u bogatu arhive TV Dugi Rat i pogledajmo u nastavku članka video reportažu "MRAVINJAK" iz početka 90-ih sa popularne plaže na Glavici. U ulozi lutajućeg reportera bio je turbo popularni Nikola Lozić, a iza oka kamere skrio se mladi Zoran Brzović Brzi. Naravno, tu negdje u društvu neke lijepe smišnice je i potpisnik ovih redaka... Ah te lijepe uspomene na mladost provedenu na plaži..
 
David Guetta u nedjelju je na krovu svoje zgrade u Miamiju održao koncert koji je online mogao pratiti čitav svijet, a u srijedu, 22. travnja 2020. s početkom u 20 sati će "Koncert na krovu" svoje zgrade u Dugom Ratu održati naš raspjevani sumještanin s gitarom Vedran Roguljić.

Dugorački gitarist i sve popularniji kantautor uz pomoć svojih prijatelja svirati će nam i pjevati, a live stream preko njegove Facebook stranice ići će u svijet s krova jedne od dugoračkih zgrada nastalih u ona korona-free vremena.  Vedran, koji već danima u ovaj samoizolirani svijet šalje samo dobre vibracije iz bezbrižnosti svog tinela (stana), i u srijedu će nas zabaviti što svojim pjesmama, a što interpretacijama vječnih hitova bardova naše i svjetske glazbe.

"Koncert na krovu" ima i svoju humanitarnu i plemenitu notu, cilj mu je i prikupiti sredstva za KBC Split. Zahvale za pomoć u organizaciji koncerta idu, kaže Vedran, njegovim dragim prijateljima glazbenicima, organizatorima koncerta Humanitarnoj udruzi Talaja Dugi Rat, Općini Dugi Rat, Turističkoj zajednici Dugi Rat, Gariful Restoranu iz Hvara, pizzeriji Šime iz Zadra,...  a sva sredstva koja budu uplaćena prenijeti će se nakon koncerta izravno na račun KBC-a Split. Račun za uplate je otvoren u Zagrebačkoj banci: IBAN: HR0523600001502752216 .

Guštajmo i u srijedu online uz našeg Vedrana!  I odrješite novčanike...
 

Povodom Dana planeta Zemlje

Povodom Dana planeta Zemlje (22.travnja), koji se ove godine održava u ozračju globalne pandemije COVID-19 uzrokovanje novim korona virusom SARS-CoV-2, kao izazov enormnih razmjera, ali i neslućenih prilika za čovječanstvo u cjelini, klimatska akcija je prepoznata kao najvažnija tema svih suvremenih zalaganja za održivost kroz očuvanje okoliša. Naime, kao što se stalno naglašava, klimatske promjene su najveći izazov za čovječanstvo i sustave koji naš planet čine nastanjivim. Gledajuči lokalno, Zeleni Dalmacije predlažu da se Hrvatska, kao mala i slabo naseljena zemlja, prvenstveno okrene mlađoj populaciji i ponudi joj nove vizije opstanka.
- To je strateško pitanje Hrvatske kao naroda. Prošle godine Zeleni Dalmacije sudjelovali su na dobro organiziranom panelu u hotelu Solaris o kršu. Krš zauzima najveći dio naše zemlje, a potpuno je zapostavljen kao resurs razvoja. Od proizvodnje ekološke hrane i vinogradarstva do turističkih sadržaja raznih OPG-ova do novih uslužnih tehnoloških inkubatora on može biti atraktivan novim kretanjima ka manjim samoodrživim ekološkim dobro organiziranim zajednicama koja žive novim stilom života. Oni nisu idealistički koncept nego već egzistiraju u mnogim zemljama a ima ih desetak tisuća. Za nas su lički prostori i Dalmatinska zagora bogati vodom, pašnjacima, šumama pravi izazov za pokretanje ovih zajednica. Za početak od 20 do 50 stanovnika na prostorima gdje je zemlja u vlasništvu države i postoji kakva takva infrastruktura u prometnom smislu. Razni ekonomski instrumenti države mogu potaknuti razvoj. Možda budućnost pripada samodovoljnim malim tehnološkim parkovima i ovako organiziranim jedinicama. To bi bili hibridi eko sela i početka stvaranja manjih urbanih sustava kao ideja novog zadrugarstva koja je bila jedna od najuspješnijih oblika privređivanja u prošlosti Hrvatske - poručuje Lovro Rumora iz Zelenih Dalmacije.
 

Pozdrav iz Dugog Rata

Vijest dana na našim stranicama neka bude bezbrižna igra dupina u akvatoriju ispred Dugog Rata koju je umješno na Uskršnji ponedjeljak snimio naš veliki (i doslovno) sumještanin Ante Čizmić, fotograf Slobodne Dalmacije, a "breaking news" o nestašnom popu na Sirobuji, reakcijama Željke Markić, koroni, stožeru i sl. propustimo dalje... Slavimo život, slobodu i ljepotu, pa makar i iz "daljine", s balkona.
Ali mame, mame "Antini" dupini ove malobrojne, usamljene šetače po dugoratskoj rivi, a tko zna, ako nas proljetno Sunce nastavi ovako toplo voljeti možda im se hrabriji dugoraćani pridruže još u travnju. Sezona sunčanja, ako niste znali, već je otvorena...
 

Sve boje i okusi dalmatinskog Uskrsa (2)

"Jaje nije vjerski simbol poput križa, nego pučki, ali trajan: znak groba iz kojeg je mrtvi Isus izašao ponovno živ, uskrsnuo. Djeci je, međutim, šareno jaje naprosto radost za oko, ali i za trbuh - a još je više bilo u ona doba kada je iole bolja spiza bila racionirana.. Za razliku od naše hrvatske braće na sjeveru, koji se od posta uoči uskrsne pričesti oporavljaju uz kuhanu prašku šunku s hrenom i, naravno, šarena jaja, u nas je nekako bila obavezna janjetina za uskrsni ručak. Janje simbolizira Isusa Krista, "jaganjca Božjeg", a budući da je čovjek ipak tjelesno biće, onda on to janje o Uskrsu lijepo - pojede! O blagdanu se blaguje." - Inoslav Bešker (Slobodna Dalmacija)

Na Cvjetnicu se u Dugom Ratu, u ona dobra, stara vremena prije pandemije korone, u masliniku OPG Konoba Kadić u Dugom Ratu, priredila nesvakidašnja izložba uskršnjih pisanica našeg sumještanina i umjetnika Joška Čizmića. Ima tome već četiri godine da je kao galerijski prostor izvrsno poslužio maslinik obitelji Kadić u kojem su se okupili brojni štovatelji Čizmićeve umjetnosti. Izložba na stablu uskršnjih pisanica, oslikanih prepoznatljivim motivima iz Čizmićevog dotadašnjeg likovnog opusa, bila je i svojevrsni performans ovog samozatajnog dugoratskog umjetnika i dugogodišnjeg društvenog radnika. Uz lijepu uvodnu riječ omiškog likovnjaka Zdravka Cote vrijedi se sjetiti i opet zabilježiti i par nesvakidašnjih detalja, to da je većina posjetitelja ostala u "galerijskom" prostoru Kadića dvora tijekom cijelog trajanja izložbe(!), da je blagdansko druženje s Čizmićima za jezgru "tima" s "manjim" prekidima potrajalo dobrih 36 sati, pa sve do toga da domaćin u organizaciji ništa nije prepuštao slučaju, pa se bio pobrinuo da i naš Hajduk pobjedi na taj blagi i svečarski dan na koji je, piše evanđelist Matej, i Isus u veselju ulazio u Jeruzalem...
Bio je to prekrasan vikend u Dugom Ratu. I pravo da Vam kažem, u ovoj pokućnoj home i office osami, da jedva čekam da s dobrom i "preživjelom" ekipom konačno proslavimo taj prvi corona-free vikend u istom ovom masliniku, vinogradu, konobi, kada taj vikend jednom dođe. A doći će... i biti će to opet fešta u svih 16! Pardon, 36!
 

Bravo Mate!

Ajmo malo i s lijepim vijestima. Još jedna lijepa ljudska gesta u ovim teškim vremenima dolazi iz Dugog Rata. Taxi Skender će do završetka pandemije koronavirusom obavljati besplatni prijevoz svog medicinskog osoblja, pripadnika Stožera civilne zaštite te trudnica s područja općine Dugi Rat, piše Dalmacija Danas.
Naš sumještanin Mate Skender će dolaziti po pozivu svih djelatnika hitnih službi s područja Općine te ih voziti besplatno na radna mjesta, u suradnji s benzinskom postajom Eurotank na Glavici, koja osigurava gorivo. Ovakva pomoć posebno je vrijedna u vrijeme kada je javni promet obustavljen, a za dogovore o vožnjama potrebno je javiti se na broj: 097 686 5517. Bravo Mate! Hvala i Eurotanku.
 

Ljubav u doba.. korone

"Bio je još premlad da bi znao kako sjećanje srca odstranjuje ružne uspomene, a veliča dobre, i da zahvaljujući toj vještini uspijevamo podnositi prošlost. No kad je s dugoračke rive vidio sivi rt kolonijalne četvrti, nepomične strvinare na vrhovima piramida šljake, sirotinjsko rublje izvješeno da se suši na balkonima u Vili, tek je tada shvatio koliko je postao lakom žrtvom milosrdnih zamki nostalgije..."

"Pregledom je utvrđeno da nije imao groznicu niti je osjećao bol. Jedini osjećaj koji je imao bila je želja da što prije umre. Trebalo je to ispitati.. i ponovno je zaključeno kako su simptomi ljubavi jednaki one simptomima.. korone."

"Ne dozvoli da umreš, a da ne doživiš ovo čudo - da spavaš sa onim koga voliš."

"Budi nasmijan, nedaj nevolji gušta!"

 - Gabriel García Márquez
 

Bravo Jozo!

Poduzetnik Josip Milavić donira milijun kuna KBC-u Split i za potresom pogođeni Zagreb. Bivši vlasnik omiškog Studenca Josip Milavić uplatio je pola milijuna kuna za potresom pogođeni Zagreb. Osim što je donirao za akciju 'Zajedno za Zagreb', namjerava i KBC-u Split donirati jednaki iznos u opremi potrebnoj bolnici. Milavić pomaže i Splitu i Zagrebu u ovim nevoljama, s ukupno milijun kuna. Bravo!