Održana rasprava o mogućnostima održivog razvoja i korištenja sredstava EU fondova na području bivše tvornice Dalmacija u Dugom Ratu
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Rujan 2021
- Čitanja: 775
Ružna slika golemog brda crne šljake, troske koju svakodnevno gledaju mještani Dugog Rata, ali i njihovi gosti, samo je dio dugo odlaganih problema kojima se nitko nadležan unatoč upozorenjima i apelima lokalne zajednice nije konkretnije bavio. Lokalna zajednica ima snažnu volju rješiti ovaj ekološko/zdravstveni problem sanacijom tog područja, no ne mogu to sami. Dugi Rat je dobro dokumentiran slučaj apsolutne nesposobnosti da se ozbiljno industrijsko onečišćenje sanira te prostor privede novoj namjeni. Dugogodišnje priče i prezentacije megalomanskih razvojnih projekata završile su aktivnom devastacijom prostora, stvaranjem zdravstvene ugroze i onemogućavanjem lokalnog ekonomskog razvoja.
Iz navedenih razloga, Općina Dugi Rat odlučila je preuzeti inicijativu i pronašla je model sanacije i razvoja prostora zahvaljujući sredstvima EU fondova. Različiti aspekti ove nove perspektive tema su Okruglog stola "Mogućnosti održivog razvoja i korištenja sredstava EU fondova na području tvornice Dalmacija - Dugi Rat" koji će se održati u četvrtak, 9. rujna 2021. u 18 h, u kino dvorani u Dugom Ratu.
Načelnik Općine Dugi Rat, Tonči Bauk, prezentirat će aktivnosti koje je od stupanja na mandat poduzeo prema Vladi Republike Hrvatske. Županijskom državnom odvjetništvu, resornim ministarstvima i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ivana Krstulović Baković, dipl.iur. objasnit će problematiku s aspekta okolišnog prava i prava trenutačnih vlasnika, odnosno prava građana koji žive ovu okolišnu katastrofu. Odgovorit će i na popularna pitanja poput: "Kako ćemo sanirati ako su vlasnici Englezi?", "Za koga ćemo mi to sanirati?" i slično.
Dr.sc. Saša Poljanec Borić objasnit će sve mogućnosti lokalnog ekonomskog razvoja, nove ekonomije i kombinacije s održivim turizmom, odnosno što se sve može dogoditi na tom prostoru kako bi se zaista otvorila nova radna mjesta.
Jelena Borota, mag.ing.arch.urbanist., dat će uvid u sve mogućnosti prostomo-planskog procesa, primjere dobre prakse i realne mogućnosti sustava.
Dr.sc. Ivana Katurić će navesti izvore dostupnih sredstva za sanaciju, sredstava koja su javno i jednostavno dostupna, i namjenska za sanaciju industrijskih onečišćenja te prezentirati mogućnosti korištenja različitih EU fondova - od ITU mehanizma, do Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u kontekstu predmetne lokacije.
Mr.sc.prof. Tadej Glažar, stručnjak za složene projekte urbane obnove, moderator je skupa u Dugom Ratu.
Pozivamo sve zainteresirane mještane i širu javnost da prisustvuju skupu i da se uključe u diskusiju...
Biografije sudionika Okruglog stola "Mogućnosti održivog razvoja i korištenja sredstava EU fondova na području tvornice Dalmacija - Dugi Rat"
Izvor: Općina Dugi Rat
Mr.sc.prof. Tadej Glažar u.d.i.a.mag. BiA, prodekan za međunarodnu suradnju Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani, predavač i kritičar na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Poslijediplomski studij pohađao je na Berlage Institute Amsterdam u Nizozemskoj 1990. - 1992, doktorirao je na AF Ljubljana gdje je i prodekan za međusveučilišnu suradnju od 2004. Predavač i kritičar na školama arhitekture ETH Zurich, Graz, ETSAM Madrid, Nantes, Pamplona, Split i drugim. Urednik je časopisa "Oris” (Zagreb) od 1999. godine i vanjski urednik časopisa ,,Werk, Bauen + Wohnen” (Zurich) od 2014. godine. Suradnik je Znanstvenoga vijeća za turizam Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2008. i član stručnoga savjeta udruge "Anatomija otoka -centar za istraživanje i razvoj”, Vis od 2013. godine.
Dr.sc. Saša Poljanec Borić međunarodno je priznati stručnjak iz područja lokalnog ekonomskog razvoja i održivog turizma. Doktorat iz ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu stekla je obranivši tezu o privatizaciji i razvoju konkurentnosti turističke ponude.
Radila je u Institutu za turizam, a krajem 1990-ih postaje starija konzultantica za strateški marketing u turizmu u tvrtki Horwath i Horwath Consulting. Godine 1999. imenovana je za pomoćnicu ministra turizma u Vladi RH. Danas radi kao znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Zamjenica je predsjednika znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU te članica brojnih doktorskih povjerenstava iz polja ekonomije i sociologije na sveučilištima u zemlji i inozemstvu. Već je više od 30 godina aktivno uključena u znanstvenu i stručnu raspravu o modelima lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja.
Ivana Krstulović Baković, mag.iur. s položenim pravosudnim ispitom stručnjakinja je za okolišno pravo, voditeljica je odjela okolišnog prava Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce", koja je nastavna baza Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Splitu.
Vodila je timove stručnjaka u okolišnim slučajevima pred EU sudovima te brojne nacionalne okolišne parnice i postupke. Organizira je i vodi projekte, konferencije i skupove koje se bave temama okolišnog prava u RH i EU, poput skupa "Unaprjeđenje pravnih alata u zaštiti morskog okoliša" u sklopu projekta "Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem - SEASi na kojem su sudjelovali Upravni sud u Splitu, Pučko pravobraniteljstvo, profesori pravnog fakulteta iz Zagreba i Splita, Splitsko-dalmatinska županija te predstavnici organizacija civilnog društva. Aktivno sudjeluje u zakonodavnim procesima donošenja izmjena i dopuna akata povezanih s tematikom zaštite okoliša te izrađuje stručna mišljenja.
Uz gđu Krstulović Baković na prezentaciji će sudjelovati i:
Hajdi Biuk, mag.iur., pravnica suradnica u Udruzi Sunce s iskustvom rada na rješavanju okolišnih predmeta prijavljenih putem servisa Zeleni telefon (savjetovanje i rješavanje prijava građana u pogledu okolišnih problema) te suradnica na cijelom nizu projekata usmjerenih na kreiranje pozitivnih rješenja u upravljanju okolišem. Sudjelovala je u nizu postupaka sudjelovanja tijekom okolišnih upravnih postupaka i kreiranja stručnih mišljenja, kao i u procesima savjetovanja prilikom donošenja zakonodavnih akata.
Blanka Rakuljić, mag.ing.chem.ing, magistra inženjerka kemijskog inženjerstva, stručna suradnica na projektima gospodarenja otpadom specijalizirana za pitanja održivog upravljanja otpadom te identificiranja potencijalnih ugroza za okoliš i zdravlje ljudi uzrokovanih opasnim tvarima.
Jelena Borota, mag.ing.arch.urbanist., članica predsjedništva Društva arhitekata Split Diplomirala je Arhitekturu grada na Sveučilištu IUAV u Veneciji. Studirala je Prostorno planiranje na Institutu za geografiju i prostorno planiranje na Sveučilištu Pariz IV - La Sorbonne.
Kao prostorna planerka i urbanistica sudjelovala je u izradi te vodila izradu prostornih planova različitih razina kao i studija i analiza iz područja prostornog uređenja. Područje interesa uključuje planiranje mediteranskih gradova s naglaskom na javne prostore. Upisana je u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata. Član je predsjedništva Društva arhitekata Splita i Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata. Dio je radne skupine za izradu arhitektonskih politika Republike Hrvatske do 2030. godine.
Dr.sc. Ivana Katurić magistrira upravljanje gradom, te stupanj doktora znanosti stječe na Sveučilišta u Milanu Biccoca na Urbanim i lokalnim EU studijima, sa modulom o prostornim razvojnim politikama na KU Leuven.
Direktorica je Urbanexa savjetodavne i istraživačke tvrtke za održivi urbani razvoj, stručne baze Sveučilišta u Rijeci i predavač na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u b. Vodila je timove stručnjaka na velikom broju projekata koji se bave pitanjem lokalnog razvoja i korištenja EU fondova za različita nacionalna i međunarodna tijela. ICOMOS-ov je stručnjak sa referencama UNESCO zaštićenih lokaliteta, voditelj velikog broja studija i projekata za EBRD Europsku banku za obnovu i razvoj, WB Svjetsku Banku, ministarstva, jedinice lokalne samouprave, različite EU programe i tijela. Uz Njemačku nacionalnu agenciju za teritorijalni razvoj BBSR i Nizozemsku nacionalni agenciju za prostorno planiranje i održivi urbani razvoj radila je na projektu izrade prostornog modela EU i izrade preporuka za sve države članice. Poseban stručni i znanstveni interes ima u projektima integrirane urbane obnove, te mogućnostima i ograničenjima korištenja EU sredstava.