Danijel Dragojević najznačajniji je živući hrvatski pjesnik. Utjecao je na generacije hrvatskih autora svojim tekstovima, pjesmama, osebujnim stilom i beskompromisnim držanjem. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih književnih nagrada, između kojih Goranove nagrade 2005. za knjigu "Žamor", nagrade Vladimir Nazor 1981., Zmajeve nagrade 1981. za knjigu "Razdoblje karbona", nagrade "Branko Miljković" za knjigu "Prirodopis" 1974. godine, i mnogih drugih.
 

Zanavike naša zemja!

Malo je lipših načina za čestitati van današnji praznik, Dan državnosti Lipe naše, od dojmljivih stihova mladog dugoratskog pjesnika Josipa Pekasa. Zanavike naša zemja!! Bravo Josipe!

Zanavike naša zemja

Partili su naši stari
puten kojin vaja poći.
Nestali su, zanavike,
zatvorili svoje oči.

Ostali su u kamenu
tragovi od vridnih ruku.
Isklesani, zanavike,
spomenici na tu muku.

Burni dani, tmurno jugo
svijali su škinu njima,
al' ostade, zanavike,
pravda i sloboda svima.

Ostavili u nasliđe
dici dice svoje,
da im paze, zanavike,
bokun rodne grude ove.

Teško brime zemja nosi,
znojen, krvlju natopljena,
ali znade, zanavike,
da je naša i voljena!

Partili su naši stari,
noseć od života brime,
ali osta, zanavike,
to rvatsko lipo ime!

Volin te,
zemjo moja,
u sve vike,
i navike..
 

Ča pod Perun: Večer čakavske poezije u Strožancu

Ogranak Matice hrvatske iz Podstrane u ponedjeljak, 12. lipnja u 20:30 sati u ljetnikovcu Cindro u Strožancu., organizira 9.večer čakavske poezije “Ča pod Perun”. Večer se održava povodom blagdana svetog Ante i Dana općine Podstrana, a stihove će govoriti Joško Armanda, Anela Borčić, Nađan Dumanić, Dunja Kalilić, Nikša Krpetić, Marija Kuzmanić Kurta, Dobrila Kuzmić Franetović, Arsen Mužić, Tomislav Najev, Miro Rom i Maja Tomas. U glazbenom dijelu nastupiti će muška klapa Praska iz Podstrane.
 

Njegov križ svejedno gori

Danas obilježavamo 46. godišnjicu tragične smrti Josipa Pupačića - poginuo je 23.05.1971. u zrakoplovnoj nesreći na Krku, u kojoj su poginule i njegova supruga i kći. Nekoliko mjeseci prije tragične smrti napisao je pjesmu "Moj križ svejedno gori", za koju se može tvrditi da je svojevrsna lirska slutnja njegove tragične smrti. Josip Pupačić rođen je 19. rujna 1928. u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik časopisa "Krugovi" i "Književnik". Poezija mu je na tragu Kaštelana i Šimića, a iskonska veza sa zavičajem jedan od temeljnih pokretača. Njegova prva pjesnička zbirka "Kiše pjevaju nad jablanima" u znaku je spontanog doživljaja rodnog kraja i nostalgičnog povratka u djetinjstvo, a u svakome se stihu osjeća divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama te potpuna stopljenost s njom. Međutim, već se i u tim prvim pjesmama osjećaju egzistencijalne tjeskobe i tamne slutnje koje razaraju ljepotu krajolika, a koje su prevladale u sljedećim zbirkama "Mladić" i "Cvijet izvan sebe". Iako i u tim pjesmama ima čistog lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme "More", po mnogima jedne od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti), ipak su većinom prožete notama prolaznosti života, sumnji, bolnih osjećaja i smrti. U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama "Ustoličenje" i "Moj križ svejedno gori" (koja je objavljena posthumno) njegova je poezija intelektualna, ali zatvorena, grčevita, isprekidana i napeta.
 

Poezija: 'Kolajna od rubina' Ivana Šarolića

Centar za kulturu Omiš i Narodna knjižnica Omiš pozivaju Vas u četvrtak, 27 .travnja 2017 s početkom u 19:30 sati u dvoranu nekadašnjeg Ilirskog sjemeništa na Priku na predstavljanje nove knjige ljubavne poezije "Kolajna od rubina" našeg Dućkog pjesnika Ivana Šarolića. Pjesme iz najnovije zbirke našeg sumještanina i pjesnika ljubiteljima poezije i svim zainteresiranima predstaviti će književnik Fabijan Lovrić, prof. Članovi CZK Gradskog teatra "Mall princ" Omiš recitirati će Šarolićeve pjesme, a skupu će se obratiti i sam autor. U glazbenom dijelu nastupiti će na flauti Viktorija Buljević, učenica OGŠ "Lovro pl. Matačić" Omiš.
 
Povodom Svjetskog dana poezije ne častimo Vas kavom niti kiticom propupalog cvijeća (iako je prvi dan proljeća) već vas pozivamo da danas (a najbolje svakodnevno) u svojoj dnevnoj obvezama prepunjenoj rutini pronađete mali trenutak za sebe i svoju (pjesničku) dušu. Izađite u prirodu, prošetajte, posegnite za kakvom dobrom knjigom, zbirkom, glazbom i prepustite se uživanju u lijepoj riječi i stihovima, a ako još pritom imate i sreću da vas Muze posjete ne libite se pribilježiti na papir to što su Vam ostavile, pa makar to i desetljećima poslije još odlagali među uspomene trenutka u najdonjoj ladici zaborava.. - "Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života..." - rekao je o poeziji Jacques Prévert, veliki francuski pjesnik. A poezija uistinu izvire u svakom djeliću naših života, samo je često ne prepoznajemo. Stoga, zastani malo čovječe, probudi se iz tuđega sna, dok prolaziš malen ispod zvijezda.., i kao što reče šjor Ljubo, ...vrati se sebi dok još imaš kome!
 

54. Goranovo proljeće u Splitu

I ove godine, premda uz drastične budžetske rezove, naša najveća, najvažnija i najdugotrajnija pjesnička manifestacija - Goranovo proljeće - dolazi u Split. U dvije večeri pjesničkih čitanja i druženja pjesnici će se predstaviti dalmatinskoj publici u već kultnom klubu Quasimodo, osnaženi splitskim pjesničkim snagama, ohrabreni nastupom ovogodišnje dobitnice Goranova vijenca Dorte Jagić, te stranim gostima koji i ovaj put dolaze iz petnaestak zemalja, od Amerike i Švedske, preko Njemačke, Litve i Češke do Grčke, Francuske, Poljske i Albanije. Kao i obično, u sklopu međunarodne platforme Versopolis, posebno će se predstaviti mlado europsko pjesništvo. U nedjelju i ponedjeljak, 19. i 20. ožujka s početkom u 20 sati u klubu Quasimodo splitska publika moći će slušati ponajbolje europske pjesničke glasove te najvažnije domaće autore. Ulaz na sve programe Goranova proljeća je besplatan, a prijevod sa stranih jezika osiguran.
 
Narodna knjižnica Omiš poziva Vas na predstavljanje zbirke pjesama "Božji hlad" akademika Jakše Fiamenga. Predstavljanje će se održati u Narodnoj knjižnici Omiš u petak, 10. ožujka 2017. s početkom u 19 sati. U programu sudjeluju Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, klapa "Pasika" iz Kostanja, a stihove će čitati Petar Buljević i njihov autor Jakša Fiamengo.
 
I u našoj maloj sredini obilježiti će se međunarodni Dana žena. I to ne štrajkom žena zaposlenih u tekstilnoj industriji (8. ožujka 1857. u New Yorku su u štrajk stupile radnice tvornice tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene, a kasnije je taj dan proglašen međunarodnim Danom žena), niti zajedničkim izletom na Mosor (to će uraditi Splićanke) već malim, intimnim druženjem ljubitelja lijepe riječi u Dugoratskoj knjižnici u srijedu, 8. ožujka s početkom u 19 sati gdje će naša poljička pjesnikinja Danica Bartulović iz Podstrane predstaviti svoju novu knjigu poezije "U babinu bavulu" i svoje nove (i one nešto starije) stihove..
 

Književna večer uz stihove Drage Ivaniševića

Narodna knjižnica Omiš poziva Vas u utorak, 21.veljače 2017. s početkom u 19 sati na književnu večer u Omišu u kojoj ćemo se družiti i uživati u stihovima našeg pjesnika Drage Ivaniševića, a sve povodom  110-te godišnjice pjesnikova rođenja. Na večeri će nam se pridružiti dr. sc. Ivan Bošković, glumci CZK Gradskog teatra "Mali princ" Omiš, učenici iz klase prof. Nene Munitića OGŠ "Lovro pl. Matačić" Omiš. Vidimo se..

Drago Ivanišević (1907 - 1981), pjesnik, dramatičar, prevoditelj, urednik i slikar, pripada krugu najvećih imena hrvatske poezije u drugoj polovici 20. stoljeća i jedan je od prvih modernista u hrvatskoj književnosti između dvaju svjetskih ratova. Angažiran pjesnik, slikar i humanist, čovjek našeg kraja, čovjek eruptivne životne snage i široke kulture prožete mediteranskim duhom, napajajući se ekspresionizmom i europskom avangardnom poezijom stvorio je mnogobrojne antologijske stihove, obilježene nadrealističkom i apokaliptičkom vizijom svijeta, jezičnim eksperimentima, začudnim analogijama i metaforama. Lucidno i skladno spajajući svoj nadrealistički slikarski i pjesnički svijet, opjevavajući slike iz djetinjstva na čakavštini te napose istinski živeći svoje pjesništvo, Drago Ivanišević je hrvatskoj književnoj baštini ostavio čitav niz upečatljivih i nezaobilaznih pjesničkih knjiga. U Krilu Jesenicama njegovi sumještani postavili su mu spomenik, rad Pere Jakšića.