Korona ljeta su iza nas, pa nastavljamo s našom tradicionalnom ljetnom kulturnom manifestacijom. Javni poziv za organizaciju 20. izdanja Dugoratskog kulturnog ljeta je objavljen i evo opet lijepe prigode dugoratskim, jeseničkim i dućkim udrugama da se uključe u osmišljavanje kulturnih događanja u našim malim mjestima i da ponude organizaciju manifestacija, a da pozivatelj (ili kulturno vijeće?) od toga složi kvalitetan i zanimljiv program 20. Dugoratskog kulturnog ljeta 2022..

Općina Dugi Rat objavila je javni poziv za podnošenje prijava za organizaciju 20. izdanja naše tradicionalne ljetne manifestacije DUGORATSKO LJETO 2022. Detalje poziva/natječaja svi zainteresirani mogu pronaći  ovdje. Prijave po ovom pozivu sadržavaju ponude za organizaciju programa "Dugoratskog ljeta" u sklopu tradicionalnih priredbi ili kao ponude za pojedinačna događanja. Tradicionalne priredbe za koje treba dostaviti ponudu u cjelovitom programu, djelomičnom programu ili u ponudi za organizaciju pojedinačne priredbe su: "16. Festival poljičkog soparnika",  (subota, 30. srpnja), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti (ponedjeljak, 4. kolovoza) i Dječji festival "Glas Poljica" (petak, 26 kolovoza).
Podnositelji svoje programe trebaju dostaviti zaključno s 02. lipnja 2022. putem pošte na adresu: Općina Dugi Rat, Općinski načelnik, 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 ili neposredno na protokol Općine Dugi Rat.
Uz obvezni detaljno razrađeni program, predlagatelji trebaju dostaviti financijski plan ili specificirani troškovnik za izvršenje predloženog programa, dijela programa ili pojedinačne priredbe. Općina Dugi Rat može zatražiti da podnositelj prijave predstavnicima Općine osobno prezentira i pojasni planirani tijek manifestacije za koju je podnio prijavu, prije nego Općina odluči o prihvaćanju prijave.
 
Od Bajnica pa do Prika
šestan, smišan, lip ka' slika,
(modro more, nebo, kamen);
rodnog kraja našeg znamen.
Uz brata nek' stane brat
da nam cvjeta Dugi Rat!

Napredujmo svi u slozi,
sveti Jure nam pomozi,
što te puk poljički štuje
kroz bonace i oluje.
Za vrat ćemo zmaju stat;
nek' nam živi Dugi Rat.

Od Poljičke stare slave
do Hrvatske nam države,
dosanjasmo davne snove
za sve kćeri i sinove.
Sve ćemo od sebe dati
za ponosan Dugi Rat.

Da nam vino, ulje rodi,
da rastemo u slobodi;
za buduće dneve lipe
pomozi nam sv. Josipe;
molit ćemo Tebe znat
da uzdigneš Dugi Rat.

    -  prof. Ivan Miljak
 
Župa sv. Luke evangeliste ugostila je u nedjelju navečer u crkvi Sv. Ante u Dubravi emeninente intelektualce, povjesničare koji su govorili o poljičkim "dokumentima, vapajima iz povijesti da se imena tih mjesta i ljudi koji su se o toj zemlji brinuli, trudili, radili i znojili da prežive, ne zaborave". Bio je to prvorazredni i izvanserijski kulturni događaj i uspješna prezentacija dviju povijesnih knjiga, doc.dr. Mehmeda Kardaša s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu "Poljičke isprave I" i "Pisani spomenici poljičkog sela Dubrave" koju je priredio Ivica Čotić, piše portal Dalmacija Danas. Na predstavljaju su bili i akademik Radoslav Tomić, doc.dr.sc. Marko Rimac te Zorica Muše iz omiškog Centra za kulturu. Crkvene klupe bile su dupkom pune zainteresiranih Poljičana, a navedene knjige pune preslika starih dokumenata originalno proizvedenih od 1507. do 1884. godine, najvećim dijelom za vrijeme čuvene Poljičke republike tj. Poljičke knežije.
 

Udbaši

U jednoj od nedavnih medijskih "poslanica" koje si već godinama s brda na brdo, urbi et orbi, razmjenjuju naš predsjednik i premijer, prčeviti brđanin s Pantovčka je spomenuo i velikog hrvatskog pjesnika Borisa Marunu i njegovu pjesmu "Udbaši" u poruci svom intimusu, plamenom jazavcu.
Legendarnog hrvatskog pjesnika Borisa Marunu, koji je živio i stvarao mahom u emigraciji (u Hrvatsku se vratio tek nakon pada komunizma, 1990.), nećemo ovdje stavljati u istu rečenicom s gore navedenima hrvatinama. Marunu su ionako za ‘nedostatak hrvatstva’ oduvijek korili mnogobrojni kulturni djelatnici koji su u komunizmu dobivali titule, priznanja, nagrade i stanove, a nakon 1990. sve su to htjeli i od Oca domovine, privijajući se uz njegove skute. Kad je Maruna, koji se iz emigracije vratio 1990. na Tuđmanov poziv, imenovan šefom Matice isljenika i nakon što je nakon sukoba s Ocem domovine dao ostavku i približio se SDP-u, te postao član Savjeta SDP-a, njegovo ponašanje shvatili su kao izdaju. Maruna je ponovno usred Zagreba postao ono što je bio i prije diljem svijeta - hrvatski disident.
Pjesma "Udbaši" objavljena je u njegovoj zbirci "Bilo je lakše voljeti te iz daljine – povratničke elegije", Zagreb, 1996. Izvrsna je. Pročitajte je u nastavku članka ...
 
Nekada je bio sirotinjska hrana koja se jela na Božić, Veliki petak, Sisvete i druge svetkovine, nemalo se konzumirao u okviru Poljičke republike, seljačke samouprave (knežije) koja se prostirala istočno od Splita odnosno Žrnovnice do Blata na Cetini i grada Omiša, te od mora do Zamosorja. Riječ je o poljičkom soparniku, jelu koje se spravlja od blitve, luka i tijesta, a koliko je vrijedno potvrđuje činjenica da je uvršteno u Listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske. Na svojem OPG-u svakodnevno ga priprema i Ljubica Beović (64) iz Gata, baš kao i mnoga druga poljička domaćinstva. Obiteljsko joj je gospodarstvo i registrirano isključivo za proizvodnju poljičkog soparnika za kojeg na 400-tinjak kvadrata zemlje uzgaja i svoju blitvu odnosno luk. Prema riječima supružnika Ljubice i Joze (76) Beovića, blitvu na gospodarstvu siju više puta u godini (ovisno o vremenskim prilikama), a raste na pjeskovitom tlu tzv. “piskulji“. Povrće je to koje treba često zalijevati,a valja to činiti prije izlaska sunca kako bi se, tvrde naši sugovornici "saprala jutarnja rosa“. Beovići na svojoj zemlji imaju svojevrsnu bušotinu s 10-ak cm promjera, u koju se uz pomoć cijevi i specijalne pumpe može akumulirati voda iz tla. Ove im je godine povrće itekako trebalo vodu zbog vrućina, ali zato napadi štetnika nisu bili veliki. Tijekom godine u više opetovanih branja blitve mogu za soparnik(e) priskrbiti i do šestotinjak kilograma tog povrća. Glasoviti poljički soparnik (traje do tri dana) rade po narudžbi, a imaju ih iz cijele Hrvatske i inozemstva. Sprema se to jelo od 1,5 kilograma blitve po soparniku (opere se i osuši) , dobro isjeckane i kako kaže Jozo, iskrižane te odstranjenog joj bijelog dijela. - "Nekada se dici taj bili dio kuvao, a danas se daje kokošima“ - priča vitalni Poljičanin..
 

32. Marulićevi dani

U Splitu su u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta Split počeli 32. Marulićevi dani, međunarodni kazališni festival hrvatskog dramskog pisma. Tijekom osam festivalskih dana splitskoj će kazališnoj publici biti ponuđeno 10 predstava u konkurenciji za festivalske nagrade u izvedbi kazališta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Bit će predstavljeno nekoliko recentnih teatroloških izdanja, održat će se tradicionalna radionica dramskog pisanja. Na otvorenju su svečano dodijeljene nagrade Marin Držić, a prvonagrađeni tekst koncertno su izveli studenti glume Umjetničke akademije u Splitu. Festival će završiti 28. travnja dodjelom festivalskih nagrada Marul u šest kategorija te izvedbom jedanaeste predstave 'Hamlet - evidencija zločina jedne monarhije' Tibora Hrs Pandura i Livije Pandur prema B. M. Koltèsu i W. Shakespeareu, van konkurencije, piše Dalmatinski portal.
Za sudjelovanje na Festivalu prijavljen je rekordan broj od 56 predstava iz pet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije. Festival je otvoren dramskim predstavom 'Usidrene' Elvisa Bošnjaka u koprodukciji HNK Split, GDK Gavella, Zagreb i HNK Zadar. U festivalskom programu slijede predstave: Una Vizek - 'Ja od jutra nisam stao' (HNK u Mostaru), Miroslav Krleža - 'U agoniji' (HNK u Zagrebu), Tituš Brezovački 'Matiaš, grabancijaš, dijak' (HNK u Varaždinu), Josip Kozarac, Borislav Vujčić - 'Tena - kronika raspada jedne ljepote), autorski projekt Sanje Milardović 'Mala čuda' (Teatar Exit, Zagreb i Umjetnička organizacija Teatrum), Miran Kurspahić i Rona Žulj - 'Krizni stožer' (Kazališna družina Rebel, Zagreb), autorski projekt Olje Lozice 'Disanje' (Kazalište PlayDrama Split i Zagrebačko kazalište mladih), Mate Matišić - 'Ja sam ona koja nisam' (Zagrebačko kazalište mladih), Tena Štivičić - '64' (Atelje 212, Beograd).
 

Kad Mile kuva bakalar to van je za prste lizat

Gastronomska odrednica Velikog Petka u našim krajevima, uz post i nemrs, bio bi bakalar. Bilo bjanko, bilo na brudet, to je uvijek delicija! Ovako nam je bilo lani na današnji dan...
Rekli su mi da ih ne stavljan na interent, da mogu pojist i drugu, treću porciju, da mogu popit koliko oću, a bilo je lipog crnoga, dooobro! Rekli su mi, imaš odrješene ruke, čisti pjat, uvik napola punu čašu, ma imaš sve, što god ti triba samo - ne meći nas na Interent! Evo, ako baš moraš, a znamo mi vas bandu novinare, slikaj samo neke i to prije spize! Slikaji prazne pjate, klikaj, pritišći, ali nemoj nas dirat dok guštamo. Nemoj kad je na stolu, kad zamiriše isprid nosa, kad kacijola počne plesat đir uokolo... Evo za deset minuta je gotovo, javlja nam kuvar, samo da kumpiri još malo padnu... Mile, meštar od bakalara miša li ga miša, neće njemu zagorit... I tako u preduskrsnom raspoloženju u ovo sveto doba, na Veliki Petak, oko dvaneste, trineste ure, delicija je napokon stigla na stol. Meštar od kruva, inače najveći živući dugoratski trener, uvatija se noža i riže li ga riiže. Tehniko i bivši tajnik traži papar. Predsjednik organizira i mobitelira i nazdravlja crnim, kojeg je donio novi trener. Prvi pitur općine ćakula s lokalnim prijevozničkim mogulom. Vlastiti Pogon, ka i uvik, ili radi ili stoji u punoj pripravnosti. Uto je stiga i tajnik, olitiga tajnica... Kuvar je još jedanput promiša u oba lonca, i reka - Gotovo je! A mi se potom uvatili najdražeg posla... I štoću, mora san ih poslušat. Nema slika s spizom! Ferma san Interent. Po direktivi. A pravo reći, ima san i pametnija posla ...
 

24. Tjedan restorana

Otkad se prije desetak godina manifestacija Tjedan restorana počela odvijati i kod nas, dobili smo priliku otići u mnoge restorane koje možda inače i ne bismo posjetili, a pristupačna cijena menija s tri slijeda dala nam je priliku isprobati brojna zanimljiva jela u deset dana hedonističkog uživanja u svakom zalogaju. Novo izdanje Tjedna restorana održava se od 25.03. do 03.04.2022. Cilj akcije je omogućiti što većem broju građana posjet restoranima, promocija restoranske kulture, poticanje interakcije ugostitelja i posjetitelja restorana te oživljavanje gastro scene Hrvatske.
Najbolje je da posjetitimo omiljeni restoran već ovog vikenda, a idućih deset dana imamo priliku uživati u jelima u tri slijeda po cijeni od 125 i 150 kuna i u drugim, mahom splitskim restoranima. Neki od restorana u ponudi ima uključenu i čašu vina ili aperitiv. Od nama najbližih restorana u akciji je Kaštil Slanica, redovni sudionik ove gastro akcije s uvijek atraktivnom i slasnom ponudom svojih specijaliteta, a ovdje su i ostali restorani u okolici koje bi valjalo posjetiti.
Uživajte u dobrom društvu i odličnoj spizi i lijepoj kapljici i ovog vikenda. Vidimo se u Kaštil Slanici, a i drugdje..
 

Ričard u Dugom Ratu

Kazališna turneja "Ričard on tour" nastavlja se u Dugom Ratu, u subotu, 02.04. u 19:30 sati u kinu Dalmacija u Dugom Ratu. Radnja predstave "OČI UOČI ZGOSPOD'NON" govori o uzvišenom trenutku smrti, kada glavni lik svima dobro poznati Ričard dolazi kod sv. Petra na suočavanje sa Bogom raspravljajući o svojim životnim grijesima.
Omiljeni zadarski glumac i performer Enio Meštrović autor je predstave u kojoj ujedno i igra lik svog već sada kultnog alter ega - Ričarda,  a uz njega u predstavi nastupaju i glume Dragan Veselić, Gordana Hleb i Marko Grabber. Cijena ulaznice je 70 kn. Za ulazak nisu potrebne Covid potvrde.
 

Povodom Svjetskog dana poezije

Danas, na prvi dan proljeća, obilježava se i Svjetski dan poezije kojeg je proglasio UNESCO 1999. godine s ciljem promocije čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije u cijelom svijetu kao i zbog davanja priznanja i podsticaja nacionalnim, regionalnim i međunarodnim pokretima poezije.
Ovim lijepim povodom, opet Vam skrećemo pažnju na poete među nama, a jedan od njih svakako jest Ivan Miljak, nastavnik Hrvatskog jezika u zasluženoj mirovini. Njegova pjesma "Barbara" nastala je 1986. i već je objavljena na ovim stranicama, te u nezaboravnom lokalnom listu "Odjek Mosora". Naravno, Miljkova "Barbara" nastala je prema istoimenoj pjesmi legendarnog Jacquesa Preverta, te je prilagođena aktualnim temama 80-ih godina prošlog stoljeća.

Barbara

Sjeti se Barbara i ne zaboravi
kada smo se tražili Omišom
ti i ja nasmijani rascvjetani zatelebani do daske
pod onom sretnom 100% čistom kišom.
Sjeti se Barbara ondašnjeg Fošala
i galebova i svježeg maestrala
vonja lažine i cetinskih vala.
Davno to bješe a meni se čini
da jučer bješe cvijete moj prefini.
Ti koju nisam poznavao
Ti koja me nisi poznavala
al' što to ima veze
važno je bilo šetati Omišom
pod onom sretnom bez prašine kišom
koja nije mogla utjecat' na gene
na koronarni sistem jajne stanice i vene
prosto stoga što kiša bješe čista
ko naša ljubav što tada zablista ...