Česi – gosti i pokretači jadranskog turizma

Na Hrvatsku obalu Jadranskog mora turisti iz Češke počeli su dolaziti još u 19. stoljeću. Mjesta poput Crikvenice, Baške, Kaštela, Kupara i Opatije bila su i ostala njihova popularna odredišta. U Opatiji je otvorena izložba "Česi – gosti i pokretači jadranskog turizma" autorica Mirjane Kos iz Hrvatskog muzeja turizma i Sanje Acalija iz Muzeja grada Kaštela. Izložba donosi zanimljive crtice iz bogate prošlosti posjeta čeških turista Hrvatskoj kao i poznatih Čeha koji su bili pokretači i začetnici organiziranog turizma. Posjetitelji će izložbu u Opatiji moći razgledati do svibnja 2018. godine. Osim starih obiteljskih fotografija iz najboljih kaštelanskih turističkih vremena, fotografija tek izgrađenog pansiona Šoulavy, tek izgrađenog hotela Palace, netaknutih plaža i ostalih najstarijih sačuvanih fotografija iz zlatnog doba kaštelanskog turizma, mogu se vidjeti i starinski kupaći kostimi kao i predmeti, razni spisi, prospekti, slike i rekviziti korišteni u ljetovalištima i na plažama duž obale.
 

Andrea Musa na 4. Bijenalu slikarstva

Splitska akademska slikarica Andrea Musa dobitnica je nagrade “Iva Vraneković - umjetnik umjetniku” koja se dodjeljuje izvan službene konkurencije IV. Bijenala slikarstva, nedavno održanog u Zagrebu u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, popularnom Meštrovićevu paviljonu. Na ovoj značajnoj kulturnoj manifestaciji bili su predstavljeni radovi 38 odabranih umjetnika i 10 pozvanih umjetnika, koji su predstavili presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Pobjednik 4. Bijenala slikarstva i dobitnik HPB Grand prix nagrade žirija je Zlatko Keser. Bijenale je pokrenulo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora. 
 

Izložba Frane Šituma u Dioklecijanovim podrumima

U Splitu je u Dioklecijanovim podrumima otvorena izložba akademskog kipara Frane Šituma pod nazivom "Naoružanje za mir". Instalacija istražuje teme međuodnosa/suprotnosti pojmova te se bavi paradoksom sukoba koji podrazumijeva konflikt i ujedinjenje, a samim time i mira bez kojeg se ne bi moglo prepoznati ratno stanje. Autor fenomen "naoružanja za mir" uočava u svim strukturama te smatra kako je nužno da se "konstantno propitkuje te da  se oko njega stvara kolektivna svijest o svevremenskom problemu". Ova intrigantna prostorna instalacija bit će dostupna u Splitu do 18. studenog. Razgledajte je.
 

Izložba o transformaciji (ne)pismenosti

Jesmo li manje pismeni ili više pismeni od naših predaka koji ne koriste emotikone, društvene mreže, digitalni prijenos informacija? U četvrtak 26.10.2017., u prostorima Ilirskog sjemeništa, točnije nove Galerije AZ u 20 sati otvorena je izložba pod nazivom "Post pismenost“ koju organizira Centra za kulturu Omiš. Na izložbi sudjeluje deset eminentnih likovnih i konceptualnih umjetnika koji su pozvani od strane kustoskog para Vice Tomasović i Julije Tomasović. Svi radovi analiziraju intrigantnu temu nove pismenosti i formata knjige koje su pod utjecajem digitalnog razvoja preobličile svoju iskonsku svrhu i oblik. Projekt je financiran od strane Ministarstva kulture, Centra za kulturu Omiš i Grada Omiša. Umjetnički radovi predstavljeni na izložbi zasnovani su na principima metaforičkih vizualnih interpretacija različitih ideja i promišljanja, od motiva društvene participacije do poruka utemeljenih na eksperimentiranju u digitalnim medijima. Više o njihovim autorima pročitajte u nastavku..
 

Multimedijalna izložba 'Post pismenost' u Omišu

Multimedijalna izložba "Post pismenost" otvoriti će se u četvrtak, 26.10. u 20 sati u galeriji AZ nekadašnjeg Ilirskog sjemeništa na Priku. - "Tema pismenosti u skladu je s povijesnom važnošću Glagoljaškog sjemeništa u kojem je danas Galerija AZ u kojoj se održava ova izložba. Zbog važnosti za kulturu i jezik, izložbom naglašavamo neotklonjivu važnost korištenja ovog prostora za analizu društva kroz njegovu pismenost i način komunikacije i edukacije. Umjetnički radovi predstavljeni na izložbi zasnovani su na principima metaforičkih vizualnih interpretacija različitih ideja i promišljanja, od motiva društvene participacije do poruka utemeljenih na eksperimentiranju u digitalnim medijima.." - zapisala je Julija Tomasović u predogovoru izložbe koja će biti otvorena do 9.11.
 

Jer ljubav je..

Nakon puno ružnih zidova i grafita po našem malom mistu, koje se osim zalaska sunca užasava i manje više svih oblika suvremene umjetnosti, konačno je, i to u strogom centru mista, osvanula jedana lijepa zidna slika "nehajdučke" tematike koju potpisuje dvoje mladih dugoratskih kreativaca, Ana Heski i Toni Marušić.
Bravo, mladosti! Doista lijepi motiv i izvedba, pravi mali ukras našeg mjesta! Nadamo se ne i posljednji. Eto novih, mladih, talenata za npr. Poljičku likovnu udrugu "KRUG"? A tko zna, možda se ipak, u neko dogledno (bolje?) vrijeme i nastavi započeto (i zaustavljeno) oplemenjivanje javnog prostora spomenicima i instalacijama? Ta tko je to postao prorok u svom selu i tko se još obazire na kritike dežurnih moralista i ne(in)formiranih kritičara opće prakse sa dugoratskih zidića?
 
U subotu 21. listopada 2017. u prostorijama Ilirskog sjemeništa; Galerija AZ, Gradski teatar Mali Princ, Glagoljaška ulica s početkom u 19 sati otvoriti će se izložba slika "Čuvari ognjišta" autorice Natalie Borčić. Gosti večeri bit će klapa Štorija i glumci Gradskog teatra mladih "Mali Princ". Nakon razgledavanja izložbe počastiti ćemo se poezijom hrvatske književnice Anele Borčić te uživati u argentinskom tangu. Eto lijepe večeri na Priku u organizaciji Centra za kulturu Omiš. Vidimo se!
 
Poznati splitski povjesničar i publicist dr.sc Tihomir Rajčić održat će u ponedjeljak 2. 10. 2017. u 19 sati u Muzejskom prostoru Podvorje u Kaštel Sućurcu, Nadbiskupski kaštel, Gospojska štrada 1, multimedijalno predavanje pod naslovom “Vlaho Bukovac u svjetlima Pariza”. Uz multimedijalno predavanje bit će održano i predstavljanje knjige “Tajni život Vlahe Bukovca”, a sve organiziraju Prokultura Split i Gradska knjižnica Kaštela u sklopu Dana francuskog jezika i kulture, koji se od 28. rujna do 7. listopada održavaju u Omišu, Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru i Dubrovniku. U spomenutoj knjizi dr. sc. Tihomir Rajčić piše o manje poznatim detaljima iz privatnog života velikog hrvatskog slikara, s naglaskom na Bukovčev život u Parizu, gdje je Bukovac stekao međunarodnu slavu.
 

Vice Tomasović: 'Cvjetanje prostora'

U Galeriji “Dalmacijaland” u Jelsi na otoku Hvaru otvorena je izložba omiškog umjetnika Vice Tomasovića naziva “Cvjetanje prostora”. Mladi autor nudi slikarsku alternativu naizgled nadrealističke provenijencije ali prije se može reći da se ovdje radi o novom manirizmu koji se u Tomasovića realizirao kao svojevrsni diskurzivni odgovor na slikarstvo tzv. novih figuracija ili novih hiperrealizama, ali i cjelokupnu hrvatsku likovnu scenu. Izložba se u Jelsi može razgledati do 30. rujna.
 

Omiško ljeto: 11. Jokina Brguja

Ivan Joko Knežević bio je nadaleko poznati slikar i kipar iz našeg kraja, Rođen u Lokvi-Rogoznici na današnji dan daleke 1907., nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu slikao je krajolike, mrtve prirode i portrete, oblikovao kipove, izrađivao tapiserije, intarzije, čuvene mozaike (Joko je bio prvi naš umjetnik koji se sustavno bavio mozaikom) i predmete primijenjene umjetnosti u stilskome rasponu od postimpresionizma do ekspresionizma. Bio je profesor na Školi primijenjenih umjetnosti u Splitu. Samostalno je izlagao diljem domovine i u inozemstvu. Prijateljevao je s Jurom Kaštelanom, Ivanom Raosom, Ivanom Katušićem, Vatroslavom Mimicom, ispod divlje kruške, dugo snujući san u kamenu koji ima 300 000 nijansi boje u skamenjenoj žudi o kojoj bi sam Joko rekao i ovo: "Ja se više ne bavim kamenom, nego dušom kamena, vratio sam kamen njemu samome.. onakvog kakvog sam ga prije toliko godina uzeo.. Ovaj moj govor iz kamena.. govori dosta o čovjeku samom!". Posmrtno mu je objavljena knjiga autobiografskih zapisa "Moja sjećanja" (Zagreb 1996). God. 1977. dobio je Nagradu za umjetnost Slobodne Dalmacije, a o njegovu radu snimljeni su TV dokumentarni filmovi "Iskre u kamenu" (Ivica Katušić) i "Skamenjena žud" (J. Marušić, 1982). Glumio u filmu "Prometej s otoka Viševice" (V. Mimica, 1964). Od 1988. u njegovoj je kući podno Lokve Rogoznice otvorena galerija "Gandalj" s njegovim radovima. Danas, na njegov rođendan, kada bi imao 110 godina, članovi njegove obitelji pozivaju Vas u obiteljsku kuću "Gandalj" u Lokvi na 11. Jokinu Brguju. Dođite na smokve, soparnik, pivo i rakiju, na predstavu "Od tišine do glazbe – koncert za anegdotu i klavir" Ivana Đuričića i glazbene numere Saše Miočića, poslije koje će, naravno, biti after party u beach baru "Morska Vila" gdje će se fešta uz DJ-eve i čašice razgovora i zeru plesa nastaviti do dugo u lokvarsku noć..