Naša županija oglasila je javnu raspravu o Studiji o utjecaju na okoliš  državne ceste D8, dionica čvor TTTS - čvor Stara Podstrana - čvor Krilo Jesenice - čvor Dugi Rat - most Cetina. Javna rasprava trajat će 30 dana u vremenu od 20. 08. 2018.  do 19. 09. 2018.
Javno izlaganje održat će se dana 14. 09. 2018. s početkom u 11 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Podstrani, Trg dr. Franje Tuđmana 3, te istog dana s početkom u 14 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Dugom Ratu, Poljička cesta 133.
Javni uvid u Studiju, za vrijeme trajanja javne rasprave, može se izvršiti radnim danom u vremenu od 8 – 13 sati u prostorijama Općine Dugi Rat, Poljička cesta 133 u Dugom Ratu, prostorijama Grada Omiša, Trg kralja Tomislava 5 u Omišu, prostorijama Općine Podstrana, Trg d. Franje Tuđmana 3 u Podstrani, te prostorijama Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša u Splitu, Bihaćka 1/III, soba broj 8..
 
Općina Dugi Rat tijekom kolovoza i rujna mjeseca 2018. godine uspostavlja interventnu opskrbu pitkom vodom kućanstvima na području Općine Dugi Rat koja nemaju mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbnu mrežu, a u kojima se stalno boravi tijekom godine i koja ne služe obavljanju gospodarske djelatnosti. (Dakle, ne vile s bazenima za iznajmljivanje nego kućanstva u kojima se bez tekuće vode životari, pardon, živi, op.ur.). Kao dokaz o stalnom boravku u kućanstvima zainteresirani moraju priložiti preslike osobnih iskaznica ili uvjerenja o prebivalištu za svakoga od ukućana. Ovisno o broju ukućana biti će odobrena određena količina vode. Visina učešća po kućanstvu za jednu cisternu od 7000 l iznositi će 75,00 kn, dok će preostalu razliku sufinancirati Općina Dugi Rat i DVD Dalmacija Dugi Rat. Opskrbu vode vršiti će DVD Dalmacija Dugi Rat. U slučaju poboljšanja klimatskih uvjeta, po odluci Općinskog načelnika, prestati će se sa Interventnom opskrbom. Ovakav režim interventne opskrbe vode za piće računa se za svakoga podnositelja zahtjeva od vremena podnošenja zahtjeva i proporcionalno se utvrđuje pravo na količinu vode tijekom mjeseca. Sve ostale podatke, kao i obrazac zahtjeva za interventnu opskrbu vodom, mogu se dobiti u Općini Dugi Rat, radnim danom od 08:00 do 11:00 sati.
 
Splitsko-dalmatinska županija objavilja je Javni poziv za iskazivanje interesa za provedbu "Programa sustavno gospodarenje energijom na području SDŽ 2018-2021". Iznos potpore ovisi o aktivnostima, do 50% ukupno prihvatljivih troškova. Prihvatljivi korisnici su :
a) Fizičke osobe: Projekt 1: poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama; Projekt 2: poticanje povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama
b) Općine i gradovi: Projekt 3: poticanje smanjenja potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja javne rasvjete.
Prihvatljive aktivnosti su: naknade energetskim certifikatorima za Projekt 1 (osim Mjere 1.2.) i Projekt 2, te nabava i ugradnja materijala i opreme: (Projekt 1:) sunčani kolektori, fotonaponske elektrane za potrebe kućanstva do 10 kW, dizalica topline, kotlovi na biomasu; (Projekt 2:) povećanje toplinske zaštite ovojnice grijanog prostora ( krov, strop i pod grijanog prostora prema vanjskom ili negrijanom prostoru, vanjski zid  i sl.), zamjena vanjske stolarije, ugradnja kondezacijskog plinskog kotla, plinske apsorcijske dizalice topline, mikro kogneneracijski/ trigeneracijski sustavi (pretvaraju istovremeno toplinsku, rashladnu i električnu energiju); troškovi projektne dokumentacije i priključka na plinski distribucijski sustav; (Projekt 3:) izrada projektne dokumentacije, modernizacija postojećih sustava, izgradnja nove javne rasvjete i uspostava sustava upravljanja javnom rasvjetom.
Rok za podnošenja prijave je 28. kolovoza 2018., a više informacija o ovom javnom pozivu zainteresirani mogu sazati ovdje.
 
Počeli su radovi na izgradnji reciklažnog dvorišta u Zakučcu, koji će trajati idućih pet mjeseci. Projekt izgradnje reciklažnog dvorišta s sortirnicom za korisni otpad se planira izgradit na ukupno 1400 m2 u Zakučcu. Na reciklažnom dvorištu naša komunalna tvrtka "Peovica"  planira zaprimati 40 vrsta neopasnog i opasnog otpada, te prerađivati i sortirati korisni otpad. U vrijednost projekta uključena je i drobilica za biomasu, sortirna linija za korisni otpad s automatskom presom te cestovna kolna vaga. Izgradnjom reciklažnog dvorišta planira se postavit spremnik za korisni otpad koji je predviđen za ponovnu uporabu, te uspostavit centar ponovne uporabe. Reciklažno dvorište će biti na usluzi građanima Grada Omiša i Općina Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarja te će u kompletu s kompostanom, građevinskim reciklažnim dvorištem i platom za manipulaciju otpadom činit dio reciklažnog centra u Zakučcu. Građevinska dokumentacija za izgradnju reciklažnog dvorišta u Zakučcu je sufinancirana s 100% sredstvima FZOEU, a izgradnja reciklažnog dvorišta s 85% bespovratnih sredstava iz operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014-2020. Bravo Peovica! Samo naprijed. Svijetli ste primjer komunalne tvrtke, koja svojim pametnim, planskim i upornim radom kao da poručuje svima, a pogotovo "svojim" općinarima... Može se..  naravno da se može!
 

Pola milijuna na dočeku Puža i Bobana

Osam (8!) prosvjednika, deset policajaca i petnaest novinara. Pozdrav Facebook revolucionarima! (ka' šta sam i sam, op.ur.), jedan neuručeni šator, jedan uočljivi "putujući" BCTO transparent, jedno "i ja se cestom vozim i nije bilo posebnih problema" i 40-godina strpljivog čekanja epilog je "velikog" prosvjeda za brzu cestu Split - Omiš održanog danas ispred Škaričićevog staračkog doma.
- "Bilo nas je više milijuna pa se župan Boban prepao pritiska i sutra će odmah pred Vladu kampirati u šatoru koji smo mu poklonili. A i na sjednice županije će kao redovnu točku svaki put staviti izvještaj o stanju projekta brze ceste Split - Omiš (BCTO), Bravo Maja Prgomet, Josip Mušac, Tonći Blažević, Igor Skoko, Ante Renić i još par članova građanske inicijative za brzu cestu koji su došli u 9 sati na Zentu podržati akciju uživo, u ovaj vrući radni ponedjeljak. Nitko nam neće ništa servirati, za sve se moramo sami izboriti dragi ljudi..." - poručila je zabrinutom polumilijunskom pučanstvu na poslu, plaži, u koloni i po kućama, Marijana Puljak iz građanske inicijative za BCTO i sudionica jutrošnjeg prosvjeda.
Pročitajte ovdje što su novinari Dalmatinskog portala zapisali o prosvjedu za brzu cestu ispred Staračkog doma, te što je o cesti zvanoj čežnja našim županijskim vijećnicima rekao Goran Puž iz Hrvatskih cesta. Dalmatinski portal ima slovo i o tijeku sjednice županijskog vijeća..
 
Predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak je na popularnoj Facebook grupi "Brza cesta Trogir-Omiš" (BCTO) pozvala građane na akciju.
– U ponedjeljak je sjednica Županijske skupštine, počinje u 9 h u staračkom domu na Zenti (kod Škaričića, op.ur). Predlažem da se tamo okupe svi građani kojima smeta ova gužva, na ulazu u 9 sati, poklonimo županu šator i upitamo ga kad će početi kampirati ispred Vlade za BCTO kako je bio i najavio?
Svi u ovoj grupi pošaljemo pojedinačno email, poziv Ministru i Premijeru da dođu na tu sjednicu objasniti koji je status projekta ceste od Stobreča do Omiša. Poziv poslati na ove emailove: predsjednik @ vlada.hr, gradjani @ vlada.hr, ministar @ mmpi.hr, ksenija.bertic @ mmpi.hr, drzavna.tajnica-promet @ mmpi.hr, ana.galic @ mmpi.hr
 

Nenad Bakić: Vaše mirovine u biti nema

"Lijepo je da su mnogi tek sada osvijestili da je novac u drugom mirovinskom stupu njihova osobna (iako prisilna) štednja. No mnogi još ne razumiju kako u prvom stupu, kroz Hrvatski zavod za mirovinsko OSIGURANJE, nisu u stvari osigurani. Ondje u biti nema nikakvog novca. On je ‘protočni bojler’ koji se zasniva na tzv. međugeneracijskoj solidarnosti. Naime na konceptu da ste vi solidarni sa sadašnjim umirovljenicima, pa odvajate za njihove mirovine, a budući radnici će biti solidarni s vama. Osnovica te solidarnosti je tanka. Sada za mirovinu svakog umirovljenika direktno plaća svega 1,2 radnika! To je neodrživo. No, nije samo to loše.. Naime, ovakav sustav ‘solidarnosti’ bio je uveo Bismarck kad je omjer radnika i umirovljenika bio 7:1 i u rano se umiralo, pa se mirovina kratko isplaćivala. Drugo, već sada ni ta solidarnost nije dovoljna, nego puni svega oko pola potreba za mirovinama, a ostatak se prikuplja brutalnim oporezivanjem. Treće, prema mnogim istraživanjima je Hrvatska vrlo nisko na ljesticama solidarnosti. Solidarnost ionako dolazi u pitanje sada kada ljudi u Hrvatskoj sve više razumiju koncept poreza. Dakle, umjesto solidarnosti treba gledati kako stvari zapravo stoje. Jeste li sigurni da ste htjeli da netko vašu najvažniju štednju, koja vas treba spašavati od bijede u starosti, usmjeri u daljnje uhljebljivanje, odnosno zapošljavanje stranačkih ljudi u javni sektor?
Najbolje osiguranje za mirovinu je stoga, naravno, vlastita štednja. Istina je međutim da je financijska pismenost naših građana vrlo, vrlo niska. Napisao sam stoga prije par godina jedan mali serijal "Uvod u štednju/ulaganja", za koji sam siguran da će vam vrijeme uloženo u lagano čitanje biti sjajna investicija", piše Nenad Bakić na svom blogu Eclectica.hr .
 
Osvrćući se na tekst iz naslova objavljen u Slobodnoj Dalmaciji koalicijski partneri i gradski vijećnici HDS-a i HSP-a (Hrvatske demokršćanske stranke i Hrvatske stranke prava) suglasni su s prijedlogom gradskog odbora HDZ-a da se nastavi gradnja Omiške obilaznice u jednom od kvartala 2019. godine. Ako se ubrzo krene s izradom tender dokumentacije i raspisivanjem natječaja za izvođenje, što uvelike ovisi o političkoj volji same Vlade. Kako stvari stoje najprije bi se pristupilo izgradnji servisne ceste iz pravca tzv. Brnistre (državne ceste D70) s tunelom "Komorjak", a tek nakon izgradnje toga dijela kao preduvjeta pristupilo bi se izgradnji mosta "Cetina". Realno gledajući za dovršetak i privođenje obilaznice Omiša prometnoj svrsi optimistično gledano trajalo bi nakon početka gradnje sigurno par godina..
 
Prije čak 28 godina(?!), 1990. najavljivala se moderna prometnica od Splita do Omiša, taman koliko Dalmacijom vlada HDZ i koliko baš ništa nisu napravili, kažu u stranci Pametno o jučerašnjem vrhuncu prometnog kolapsa od Splita do Makarske. Pojma nemaju ni kako ni kad će riješiti ovaj problem koji je rezultat njihovog nerada i neplaniranja, stihije kao najgoreg mogućeg oblika turizma. Nakon ovoliko godina ljudi još vjeruju da će im političari koji su problem stvorili, isti i riješiti. To je nemoguće, kažu u stranci Pametno, umorni od slušanja lažnih obećanja brojnih ministara, premijera, predsjednice. Stručnjaci znaju što treba raditi, ali HDZ je rješavao svoje podobne kadrove umjesto da novac ulaže u infrastrukturu, prometnice i ostalu komunalu. Danas se zbog njih, nakon 30 godina, vozimo istom cestom prema Omišu, u sezoni i po nekoliko sati za put od 20 kilometara, ističu u Pametno.
- Zamislite da u Dugom Ratu izbije požar i da je potrebna hitna evakuacija stanovnika. Događalo se i prošle godine i ranije. Tijekom srpnja i kolovoza građani i turisti mogu jedino skočiti u more i plivati prema Braču. To je ugrožavanje sigurnosti i zločin protiv vlastitog naroda. Kad predsjednica ili premijer i dođu, tu istu cestu 'prolete' za 20 minuta, pod pratnjom i rotacijama, a danas im je puno važnija tema, kojom zabavljaju narod, Nacionalni stadion – kaže Marijana Puljak, predsjednica Pametno i potpredsjednica Gradskog vijeća grada Splita i dodaje – 60 000 vozila prođe čvorom Stobreč u jednom danu van sezone, više nego turista prođe naplatnim kućicama u Lučkom. Drugi najveći grad u državi već je 30 godina zarobljen zbog nemara i političkog kadroviranja.
 

Kako do posla? Kako s posla doma?

Kako do posla? Kako s posla doma? Kako na kavu u Omiš? Kako...?! Hoće li više neki naš poduzetni Knez, ma može i nekakav "uberliberalni eksploator radničke klase", napokon pokrenuti dužobalni "parobrod" da radnička klasa i poštena inteligencija može otić na posal, zaradit sebi i uhljebima plaću, i istog se dana vratit leć doma? Da, može i jet-ski linija "Dugi Rat - Omiš" ili pak cijela morska Poljička "pruga" Omiš-Dugi Rat-Krilo-Podstrana-Split. E, kad će više naši mladi inovatori s FESB-a napraviti i ploveću 60-tku? Ne triba na vodik. Može i na plavi dizel. Srediti ćemo.. znamo čovika. Ma gdje je samo zapela poslovično dobra Jesenička poduzetnička inicijativa? Ah da, plaća se samo u kunama i nema bakšiša, a manča je tek neki misteriozni grad u Kini.. Ima li ikog naivnog, pardon, zainteresiranog pokrenuti i bez EU poticaja dužobalnu "turističku" prugu "Do posla i nazad"? A prilika samo takva... Tko prvi zaposlenoj djevojci. Olakšati muke Jakovu. Evo, mladi genijalci, dobre ideje za mali, obiteljski, pomorski "start-up" prije nego što dobijete u amanet ćaćin novi mini kruzer i kredit od milju i po eura... Posudi didov kaić, pa uz malo bave, vjetar u kosi i zericu tlake s lučkim kapetani(ja)ma ukrcaj smišnicu i odvedi je.. na posal.
 
– Splićani zamjeraju Debeljaku – kaže u razgovoru za Večernji List Mladen Klasić, legenda hrvatske brodogradnje, najistaknutiji hrvatski projektant i graditelj velikih brodova, danas devedesetogodišnji umirovljenik - da je Brodosplit pretvorio u "najveću bravariju na Mediteranu“. Treba, međutim, prihvatiti Debeljakovu maksimu da poslovi s gubitkom nisu prihvatljivi te da će brodove graditi samo u onoj mjeri koju opravdava tržišna potražnja. Hrvatska brodogradilišta moraju se suzdržati od sudjelovanja na tržištu standardnih brodova u bilo kojem obliku. Trebaju raditi po kriteriju: "Ne prihvaćam poslove koji prijete gubitkom.". Debeljaku i Danku Končaru preporučujem osnivanje zajedničkog holdinga koji bi im omogućio optimalno korištenje postojećih kapaciteta. Tu prije svega mislim na kapacitete za razvoj i pripremu proizvodnje, a potom i na fleksibilno korištenje radnika razmjenom, prema potrebama pojedinih brodogradilišta. Posebnu pozornost treba obratiti na postojeće tvornice dizelskih motora u Puli, Rijeci i Splitu jer to su najneracionalnije korišteni kapaciteti strojne obrade velikih dijelova motora u zemlji. Treba istražiti i gdje u svijetu postoji posebno tržište za njih. Bi li MAN bio spreman dislocirati svoje pogone u Hrvatsku danas kad Njemačkoj nedostaje radne snage, a povrh toga, hrvatska je i jeftinija?
 
Tvrtka Rimac Technology otvorila je svoj prvi ured u Splitu. Za sada na Poljičkoj cesti radi 11 ljudi uz dvoje kolega koji su na praksi, a nakon ljeta bi trebala krenuti nova runda zapošljavanja. Plan im je kroz dvije godine imati pedesetak zaposlenika, a dugoročni cilj im je u Splitu zaposliti stotinjak razvojnih inženjera. Mate Rimac kaže da se ideja o otvaranju ureda u Splitu rodila prije godinu dana dok je razgovarao s Miljenkom Bakovićem, voditeljem splitskog ureda.
- Želimo razviti neovisan ured koji će biti snažan i koji će biti neovisan od Zagreba, odnosno koji će proizvoditi svoje stvari. Trenutno ovdje radimo softverska rješenja za upravljačke jedinice u našim automobila, ali i za baterijske sustave, za naše vlastite automobile, ali i za naše klijente za koje radimo - rekao je novnarima Mate Rimac. Zadovoljan je, kaže, i što blisko surađuju s Gradom jer su ozbiljno zainteresirani za najam prostora u budućem Tehnološkom parku na Dračevcu, ali misli da će im trebati veći prostor i prije nego Tehnološki park bude završen. Baković dodaje da je dobro što su otvorili ured u Splitu jer smatraju da je Split potentan grad što se tiče IT-a.
 

Savjet maslinarima za zaštitu od maslinove muhe

Na opažačkim punktovim Splitsko-dalmatinske županije na kojima se prati let i brojnost maslinine muhe bilježi se ulov od 20 do 80 kom odraslih jedinki po lovci. Pregledom zaraženih plodova u priobalju i na otocima pronađeni su skoro svi razvojni stadiji maslinine muhe od svježe položenih jajašaca do ličinki mlađeg i starijeg stadija te kukuljica. Upozoravamo maslinare koji do sada nisu obavili zaštitu maslinika da je provedu, jer se u protivnom očekuje veća zaraza. Plod masline na većini lokaliteta je dobro razvijen ne pati od suše te je takav atraktivan za polaganje jaja, izuzev su lokaliteti na povišenim položajima i plićim tlima gdje su smežurani plodovi. Trenutne temperature zraka još uvijek odgovaraju razvoju maslinine muhe te ne djeluju na usporavanje ili zaustavljanje razvoja maslinine muhe. Za zaštitu nasada mogu se koristiti dozvoljeni pripravci na osnovi: - Dimetoata ( trgovački nazivi Calinogor, Chromogor, Perfekthion, Rogor 40), - Fosmeta ( trgova čki naziv Imidan 50 WG), - Deltametrina ( trgovački naziv Decis 2.5 EC, Decis 100 EC, Scatto, Rotor Super, Poleci plus).
U maslinicima u kojima nema ostvarene zaraze može se koristiti metoda zatrovanih mamaca radi suzbijanja odraslih jedinki maslinine muhe prije odlaganja jaja u plod. Ova metoda daje zadovoljavajuće rezultata ako se primjeni na širem području uz obuhvaćanje minimalno 100 maslina . Pripravke koristiti prema uputi proizvođača. Nakon tretiranja popuniti evidencijski list o uporabi sredstava za zaštitu bilja, a potrošenu ambalažu zbrinuti na propisani način.
 
Svaka nova sezona aktualizira pitanje - što nudimo turistima, odnosno, kakve koristi od eventualnog povećanja broja gostiju i rasta potrošnje hrane imaju domaći poljoprivrednici, stočari i ribari? Prof.dr.sc. Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu idealan je sugovornik novinaru Slobodne Dalmacije na ovu temu, ali i mnoge druge sektorske aktualnosti.. Pročitajte..
 

Ljetni prometni kolapsi u turističkim mjestima

U Splitu je u organizaciji Slobodne Dalmacije održan okrugli stol "Ljetni prometni izazovi u turističkim gradovima" na kojem su o kroničnim prometnim "tegobama" dalmatinskih turističkih mjesta, a pogotovo u turističkoj sezoni, raspravljali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, prometni stručnjak Željko Marušić, direktor "Split parkinga" Marko Bartulić i predstavnik dubrovačke udruge "Sigurnost u prometu" Denis Pavela. Glavni naglasci skupa bili su o načinima rješavanja prometnih čepova u turističkim gradovima u sezoni te o nedavno usvojenom Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, koji je u javnosti poznat kao Zakon o liberalizaciji taksi usluga, njegovim prednostima i nedostacima, liberalizaciji tržišta prijevozničkih usluga, povećanju broja taksista,.. Sudionici okruglog stola mahom su se složili s porukom da su gužve u ljetnim mjesecima očekivane te da nas sve veći broj turističkih dolazaka treba veseliti, ali istovremeno moramo raditi na pronalaženju pravih odgovora i rješenja prometnih problema s kojima se turistički gradovi suočavaju u sezoni..