CISEx Friday u Splitu

Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx poziva sve zainteresirane na 30. CISEx Friday koji će se održati u petak, 29. rujna u 18 sati u Splitu u prostorijama Vintage Bara (Poljička cesta 39). CISEx Friday je redovno druženje članova i prijatelja Udruge usmjereno na razmjenu znanja i njihovo što bolje međusobno povezivanje. Skup će započeti s izlaganjem člana Upravnog odbora, Matea Peraka, o novostima u radu Udruge od posljednjeg CISEx Fridaya održanog u Splitu prije više od godinu dana. Prvi gost-predavač će biti dr. sc. Žarko Nožica, profesor i voditelj studija Računarstva na Visokoj školi Aspiri, sa 30 godina iskustva u nastavi na FER-u i u softverskoj industriji u Silicijskoj dolini. Predstavit će stručni studij Programskog inženjerstva te istaknuti prednosti ovog studija i mogućnosti koje pruža. Slijedi ekipa iz udruge Startup.hr, Toni Trivković i Tomislav Mamić koji će nam ispričati nešto više o tome kako planiraju povezati splitsku IT-zajednicu. Koliko je složeno plasirati hardverski proizvod na izvozno tržište naspram softverskog proizvoda, na koje sve izazove možete naići i koliko softvera ima u hardverskom startupu? Odgovore na ova pitanja, zajedno sa svim usponima, padovima i zabavnim "mukama po hardware-u" ispričat će nam genijalni dvojac serijskih poduzetnika, koji je u kuhinju postavio robotskog kuhara "GammaChef" - Dražen Drnas i Đulijano Nola.
Sudjelovanje na ovom događaju je besplatno, ali uz obaveznu prijavu putem sustava Entrio. U nastavku donosimo sažetak programa..
 
Posljednjih dana u fokus javnosti došla je plinska termoelektrana KKPE Peruća, uglavnom zbog prosvjeda što ih organiziraju protivnici njezine izgradnje u predivnoj, gotovo netaknutoj prirodi sliva rijeke Cetine. Tome je vjerojatno povod činjenica da bi kroz dva tjedna trebala biti dovršena studija njezinog utjecaja na okoliš. KKPE Peruća u biti je tek dio projekta koji se naziva Vis Viva, a sastoji se od četiriju objekata: dalekovoda električne energije, plinovoda, reverzibilne hidroelektrane i kombinirane kogeneracijske plinske termoelektrane Peruća. Čelni ljudi projekta tvrde da je on važan segment u prelasku na obnovljive izvore energije koji bi trebali ublažiti ispuštanje stakleničkih plinova i klimatske promjene. Među kritičarima projekta, osobito KKPE Peruća, u posljednje se vrijeme kao najglasniji profilirao mladi fizičar Mislav Cvitković. On je na temelju vlastitih uvida u projektnu dokumentaciju iznio cijeli niz kritika i strahova prema kojima termoelektrana neće biti ni ekološki čista niti isplativa. Štoviše, tvrdi da će biti ozbiljan zagađivač zraka, da će zagrijavati Cetinu, da će u nju ispuštati kisele i lužnate otpadne vode te da će proizvoditi skupu električnu energiju čiju će razliku u odnosu na tržišnu subvencionirati država, a sve preko leđa građana koji će u konačnici plaćati više račune.
Novinar Indexa specijaliziran za znanstvene teme Nenad Jarić Dauenhauer potražio je odgovore na ove ozbiljne optužbe kod fizičara prof. dr. sc. Tarzana Legovića s Instituta Ruđer Bošković. Legović je upoznat s projektom jer je radio na jednom njegovu dijelu te je suradnik Studije utjecaja na okoliš KKPE Peruća. Je li onda termoelektrana Peruća katastrofa ili spas za Hrvatsku pročitajte ovdje..
 
Split će sljedećeg tjedna biti domaćin Prvom međunarodnom energetskom forumu "EU – Rusija: Izazovi i mogućnosti u sferi energetike u jugoistočnoj Europi" koji će se održati u hotelu Cornaro, u četvrtak, 28. rujna, gdje će se okupiti stručnjaci za energetiku i gospodarstvo iz EU, Rusije, Jugoistočne Europe i Mediterana te diskutirati o ovoj aktualnoj temi, s ciljem da se shvati energetska problematika na relaciji EU-Rusija te da se razviju ekonomske prilike ulaganja u RH. Svoj dolazak već su najavili mnogi iz energetske i gospodarstvene branše, političari, ruski veleposlanik u Hrvatskoj, brojni konzuli i drugi. Na forumu će biti održana tri panela: (1) Europa, globalni trendovi i izazovi u energetici u 21. stoljeću; (2) Stanje sektora energetike u Jugoistočnoj Europi i (3) Mogućnosti investiranja i poslovanja u Republici Hrvatskoj u području energetike. - Smatram da se ne mora baš sve održavati u Zagrebu i da Split ima velik potencijal za organizaciju ovakvih događanja i u budućnosti. Moj je cilj da ovo bude prvi u nizu energetskih foruma koji će se u budućnosti tradicionalno održavati u Splitu koji po tome može postati prepoznatljiv. Vjerujem da bi se na Forumu mogla otvoriti i raspraviti mnoga strateška i razvojna energetska pitanja na relaciji EU – Rusija i potaknuti, odnosno stvoriti preduvjete za dijalog. Naravno, u svemu tome treba vidjeti i kako se to reflektira na nas - rekao je organizator foruma Anđelko Milardović iz Instituta za europske i globalizacijske studije.
 

Bit će i maslina i maslinova ulja

Bit će i maslina i maslinova ulja ove godine, piše Slobodna Dalmacija. Ova godina zasigurno neće biti iznadprosječna ni najbolja, ali neće biti ni ispodprosječna. No, pouzdano je da će ulje biti zdravo i kvalitetno jer nema pojave maslinove muhe, pa ni uboda. To tvrdi voditeljica Poljoprivredno-savjetodavne službe u Zadru Gordana Dragun prije skorašnjeg početka sezone berbe maslina. Dragun tvrdi da će ovogodišnji randmani najvjerojatnije biti znatno niži od prosječnih te da s berbom ne treba žuriti, dapače. Ova maslinarska godina mogla biti slična 2011. godini, a tek ponegdje, na otocima primjerice, mogla bi biti na rubu ispodprosječnosti. Svijetla je točka ove maslinarske sezone, kako stvari stoje, izostanak nametnika svih vrsta, koji su očito također bili "pogođeni" ovogodišnjim vremenskim neprilikama. S obzirom na to da opasnosti od njih nema, s berbom ne treba žuriti, ne treba ići s ranom berbom te tako maslinarske aktivnosti prilagoditi očitim promjenama klime. – Sada bi maslinicima trebalo jedno toplo, stabilno razdoblje u kojem bi došlo do potrebne zriobe maslina koje su još u fazi stvaranja ulja – rekla je Gordana Dragun i dodala kako će rod i rezultati maslinarske sezone biti različiti po pojedinim mikrolokacijskim zonama.
 
Ministar zdravstva Milan Kujundžić zadnjih je dana kroz medije izjavljivao da bi se dugovi u zdravstvu od 3 milijarde kuna mogli pokriti dodatnim porezima na luksuz, pri čemu je spomenuo četiri grupe luksuza - alkohol, cigarete, kocku i telefone/mobitele, dok se iznos dopunskog zdravstvenog osiguranja za sada ne bi mjenjao. Uz nedvojbene poroke, koje želi oporezovati i koji neposredno utječu na troškove zdravstva, ministar je naumio povećati poreze i na mobilnu telefoniju, koja odavno nije luksuz nego mnogima nužno sredstvo za rad, ali i neizostavno sredstvo za svakodnevnu komunikaciju. Ova je najava u ICT sektoru, s naglaskom na telekomunikacije, izazvala prilično burne reakcije i nevjericu. HUP ICT naglašava da uporaba interneta i mobilnih usluga nije luksuz već da su to temeljni komunikacijski alati 21. stoljeća, ocjenjujući i da argumenti koji se koriste za njihovo oporezivanje pokazuju "veliko nerazumijevanje donositelja političkih odluka o utjecaju istih na poslovanje cjelokupnog gospodarstva".
 

Jadranska straža: Tribina 'Ne daj se Cetino!'

Građanska inicijativa "Jadranska straža", članica inicijative "Javno je dobro" priređuje javnu tribinu u Podstrani vezano uz projekt gradnje termoelektrane Peruća na Cetini. Tribina će se održati u petak, 22.09. u prostorijama Matice Hrvatske Podstrana, Lučica Strožanac, kod ureda TZ Podstrana s početkom u 20 sati. Gosti tribine su Mirko Miloš i Ante Janković.

Mnoge građanske inicijative u Hrvatskoj pokušaj su iscrpljenog civilnog društva otpora otimačini svih vrsta javnih dobara preostalih od barbarske pretvorbe. Javne svetinje: Pomorsko dobro, Voda, zrak, plodna zemlja, javne tv frekvencije, javni mediji uopće.. plijen su bespoštedne privatizacije ili uzurpacije uz pomoć državnih tijela koja tovimo a oni parazitiraju u korupciji i nesposobnosti, umreženi s krupnim kapitalom. Dogodilo i se u slučaju termoelektrane Peruča. Jedan ali vrijedan, neovisni stručnjak, u liku Mislava Cvitkovića odlučio istražiti i progovoriti! Ljudi koje je čista Cetina generacijama napajala nisu mogli mirno gledati i krenuli su za nijm u misiju za spas i oslobađanje Cetine od prijetnje koja joj se u obliku Projekta termoelektrane nadvila nad sudbinom i budućnošću pitke vode tog najvećeg bazena u Hrvatskoj.
 

I Hrvati mogu uštedjeti razvrstavanjem otpada

U kontejneru za papir, miješani komunalni otpad. Žuti kontejner za plastiku prepun kartona, a u zelenom, osim stakla nađe se poneka plastična boca. Slike su to s kojima se svakodnevno susreću djelatnici omiškog komunalnog poduzeća Peovica. Nesavjesnim građanima teško je objasniti, da krivo sortirani otpad, osim što uzrokuje dodatni posao i probleme djelatnicima, ujedno i košta komunalno poduzeće. Obveza Hrvatske je da do 2020. godine postigne 50% odvojenog prikupljenog otpada, u protivnom slijedi plaćanje penala Europskoj komisiji, koje će biti vidljivo i na računima kućanstava. U omiškoj Peovici su međutim optimistični, nadaju se da penala neće biti. U posljednje tri godine uzeli su stvar u svoje ruke i krenuli u realizaciju osam projekata od kojih je pet sufinancirano bespovratnim sredstvima fonda za zaštitu okoliša..., piše Nikolina Tomasović Bock na stranicama hrvatskog izdanja Deutsche Welle-a. Pročitajte.
 
Otvoreno pismo ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednici Vlade Martini Dalić poslali su prof.dr.sc. Stanko Uršić, prof.dr.sc. Ivo Šimunović i Mislav Cvitković, mag.phys. ispred građanske inicijative 'Ne daj se, Cetino!' koja se protivi izgradnji termo elektrane Peruća na Cetini, a kao argumentirani osvrt na nervoznu reakciju ministrice i izjavu 'Dosta mi je više slušati laži o Perući..' s nedavnog aktualnog sata u Saboru. Reakciju spomenutih znanstvenika prenosimo u nastavku članka..
 
Vlada je prvi put prepoznala da osim u poljoprivredi i turizmu mnogo novih, malih poduzetnika s velikim potencijalom rasta i zapošljavanja ima i u domaćoj IT industriji. Novi prijedlog izmjena Zakona o poticanju investicija, prođe li Sabor, malim će IT poduzetnicima otvoriti priliku da ostvare poreznu olakšicu od 50% na porez na dobit već za ulaganja od 50 tisuća eura, i to isključivo u zamjenu za otvaranje 10 i više novih radnih mjesta. U udruzi Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) oduševljeni su prijedlogom zakona. Prema podacima CISEx-a hrvatska IT industrija lani je po prvi put probila milijardu eura prihoda, točno 7,74 mlrd. kuna, dok joj je izvoz skočio na 2,41 mlrd. kuna. Te su tvrtke lani otvorile 1341 novo radno mjesto. Generator tog rasta pak mahom su mikro i male IT tvrtke, uglavnom softverske, koje su orijentirane k izvozu. Iako su te tvrtke pritisnute u posljednjih godinu i pol dana problemima, poput nedostatka radne snage koji se odrazio i na brzinu rasta, IT industrija jedina je u Hrvatskoj s dominantno domaćim kapitalom, velikom likvidnošću, malom zaduženošću i iznimno velikim interesom za ulaganja. Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, kaže da bi s izmjenama zakona značilo da će softverska tvrtka koja uloži 50 tisuća eura u dugotrajnu imovinu i otvori deset novih radnih mjesta s bruto plaćom od 15.000 kuna (cca 3,6 mil. kuna investicije) na temelju zakona moći koristiti poticajne mjere do 45 posto investicije (mali poduzetnik) što je 1,62 milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik.
 

Počela je jematva, bit će (dobrog) vina!

Vrelo ljeto bez kiše, a skoro i jesen, stvarilo je puno slatkih "problema" dalmatinskim vinogradarima i vinarima koji se ovih dana spremaju ili su već krenuli u jematvu. Grožđe je dozrijelo, pravi cukar kažu upućeni, neće ga tribat "pojačavat" onim iz dućana, a većina ionako vino radi samo za svoju obitelj i turiste (i prijatelje :-) pa čemu ga kvariti "primjesama" kad treba "samo" obrati što je priroda dala i rad čovječji sačuvao od nametnika te napraviti vino koje će po svoj prilici biti dobro, bolje od onog lani. Malo oborina, puno sunca, samo jedna jesenska kiša, nije loša za vino bila ova godina! A tamo gdje je grožđe zdravo dočekalo jematvu može se (ako se ne pogrješi u preradi grožđa i vrenju vina) očekivati vina iznimne kvalite. A šteta je ne proizvesti takvo vino!
Pravilno odrediti dan početka berbe, kad je grožđe tehnološki zrelo (odnos šećera i kiselina u optimalnom odnosu), od posebne je važnosti. Jer početak berbe kruna je jednogodišnjeg, mukotrpnog rada u vinogradu i zbog toga ovdje ne smije biti pogreške. Dobro organizirana berba grožđa također je jedan od važnih čimbenika u preradi grožđa i proizvodnji dobrog vina. Osnovno je pravilo da se u jednom danu ubrana količina grožđa isti dan i preradi. Zbog toga, osim organizacije berbe u vinogradu i transporta grožđa do podruma, mora se na vrijeme pripremiti podrum kako bi se ubrano grožđe preradilo isti dan. No to je tek početak procesa o kojem bi svoju malu "knjigu tajni" mogao napisati svaki dalmatinski vinogradar i vinar..  Poželimo im svima dobru jematvu i odlično novo vino!
 
U Solinu je nedavno predstavljen program ZAŽELI – Program aktivacije žena u lokalnoj zajednici. Na prezentaciju su pozvane žene sa srednjom stručnom spremom koje su evidentirane na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a predstavljanju se odazvalo više od trideset zainteresiranih potencijalnih sudionica. Zapošljavanjem na 24 mjeseca u okviru ovog projekta, sudionice bi skrbile o starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju na području grada Solina i to na način da bi se jedna sudionica brinula o četiri krajnja korisnika. Osim toga, projekt predviđa edukacije i stručna usavršavanja kako bi se po isteku programa žene uključene u projektne aktivnosti bile konkurentnije na tržištu rada, piše Dalmacija Danas.
 
Hrvatska bi sljedeće godine trebala dobiti novi Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, koji će ponovo regulirati status, ali i upravljanje možda najvrjednijom imovinom koju država ima u svom vlasništvu. Riječ je o turističkom zemljištu u kampovima i uz hotele koje u pretvorbi nije ušlo u temeljni kapital dotadašnjih društvenih poduzeća, pa prema tome nije ni privatizirano. Nikada nitko u Hrvatskoj nije izašao s preciznim podacima o kolikim se površinama radi, te kolika je vrijednost te državne imovine, ali procjene su govorile o stotinu milijuna četvornih metra, od čega samo u kampovima 22 milijuna, ali i o vrijednosti u milijardama kuna, piše Novi list.
 

Riviera: Odmarališta 'naša' bajna

Prodaje se Zeničko odmaralište, fala Bogu i Allahu, no što ćemo s ostalim predratnim odmaralištima omladine i radnog naroda bivše države koja se nalaze na području naše općine, a od kojih su "najatraktivnija" pantaganama i ostalim njihovim dugogodišnjim stalnim gostima ova u Dućama? Nije da je Zeničko odmaralište jedino, daleko od toga da je i posljednje, tu su i Studentsko sarajevsko odmaralište, pa odmaralište nekadašnje ekipe Crvenog Križa iz Našica, Donjeg Miholjca, Orahovice, nedaleko je i čuveno Leskovačko odmaralište koje je, ako me sjećanje ne vara, u tranziciji pronašlo novog kupca. Ima ih još. Dućani i općinari ih sve znaju, no za potrebe ovog članka zadržimo se na ova dva čije Vam prekrasne eksterijere donosimo na slikama snimljenim u srpnju. Ovo smeće i razni građevinski i mještovit otpad uredno se odlaže na igralištu odmarališta Crvenog Križa. Ne treba valjda posebno napominjati da su skoro svi susjedi ovih nekadašnjih odmarališta etablirani iznajmljivači privatnog smještaja, popularni u Srednjoj Europi, da su obližnje kuće i vile pola godine pune turista, najčešće stranaca koji uživaju u Dućama, njihovim plažama, moru, plažnim kafićima i ostalim koncesionarskim sadržajima.. ali ne dao bog većeg zla pa da nevina dječja igra odvede bezbrižnu ili nestašnu djecu pred ovakvu opasnu ruinu koja tu, na susjednoj parceli, stoji takoreći "od stoljeća sedmog", ruina koja najbolje svjedoči odnosu vlasnika ili naše lokalne samouprave spram svog (našeg!) okoliša, dok mi, mještani, koja to sve naizgled "trpimo" (dok preko noći tu deponiramo "višak" od rekonstrukcije četvrtog kata) ili općinara koji "muče" (jerbo plaća stiže uredno, mučao ti, pričao ili pak radio). Nećemo sad uputiti u eter ona teška pitanja.. da li ova "odmarališta" plaćaju komunalnu naknadu, slivne vode.. i ostale sitnice koje lokalce bacaju u očaj, a nerjetko i u ovrhu? Mogu li se odmarališta pantagani i naša odlagališta građevinskog otpada barem očistiti i ograditi da ne predstavljaju opasnost za okolinu, naravno, na račun vlasnika, ma tko on u tranziciji i pretvorbi sada bio? Ne, to bi bilo previše. Ta lito je. Sve je OK. A nije loše ni mučat i gledat svoja posla. (A priko noći tu iskrcat karijolu šuta od dogradnje drugog kupatila u apartman A6). Dobrodošli na rivijeru!
 
Više puta sam pisao o potrebi osnivanja razvojnih instituta. koi bi bili spiritus movens razvoja hrvatskoga gospodarstva, posebno industrijskih poduzeća. I dalje smatram da država bez inovacija, novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju nema ni budućnost. Bez suvisle strategije u svim segmentima. od uprave, gospodarstva, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma i dr., nema napretka.  Posljedice se vide i po visini GDP-a, gdje smo danas pali na pretposljednje mjesto u EU-u. Nažalost, sve više se ostvaruje strategija razvoja RH o kojoj sam pisao prije više godina, sa 4K (kuhari, konobari, kurve i kriminalci). Još jednom napominjem da. naravno, nemam ništa protiv prva dva zanimanja. Zaključak?. Danas mladi imaju najčešće dvije mogućnosti.. učlaniti se u “voljenu” stranku i onda na putu bez skrupula napredovati, te doći do nekog sigurnog radnog mjesta rezerviranog samo za uhljebe, ili uzeti kartu za putovanje u inozemstvo u jednom smjeru. Ostaju ipak još neke inovativne mogućnosti preživljavanja, na primjer iznajmljivanje turistima postavljenog šatora na teraci kuće. Hoćemo li im osigurati uvjete da ostanu, jer ih sunce tuđeg neba neće grijati poput našeg (kako piše Aleksa Šantić)? Hoćemo li im osigurati kvalitetna i kreativna radna mjesta, gdje će pokazati svoje znanje i kroz motivaciju osigurati budućnost kako svojoj obitelji, tako i Lijepoj našoj? Takva radna mjesta su sigurno i ona na Brodarskom institutu, koji bismo morali, kao i Imunološki zavod, spasiti. I zato sam kao odgovorni član Nadzornog odbora ovo imao potrebu napisati za javnost. Možda se nešto i pokrene..
 

Sabatina 2017. u studenom u Primoštenu

Dvadeset i sedmi međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2017. održat će se od 2. do 5. studenog 2017. u Šibensko-kninskoj županiji, u primoštenskom Adriatiq Hotelu Zora. Sabatina godišnje okuplja i povezuje vinogradare i vinare međusobno, sa strukom, te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo iz Hrvatske i inozemstva. Sabatina je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i sl. S ciljem promocije te povećanja kvalitete i potrošnje hrvatskih proizvoda, organizatori iz Zadružnog saveza Dalmacije su okupili tim ovlaštenih stručnjaka koji vrše ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, a ocjenjivanje po pojedinim kategorijama vrši se u razdoblju 5. – 20. listopada 2017. Uzorci vina i/ili jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje i prezentaciju u okviru Sabatine mogu se dostaviti na nekoliko lokacija, a splitska je Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Kamila Tončića 4, gdje možete dostaviti uzorak vašeg vina od 1. 9. 2017. do 2. 10. 2017. (mlada vina do 16. 10. 2017.) osobno ili poštom radnim danima od 7 do 15 sati. Proglašenje najboljih proizvoda tj. Šampiona Sabatine 2017. događa se na samoj manifestaciji dana 4.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primoštenu.