Adriatic Design Exppo u Spaladium areni

U Spaladium areni započeo je ADRIATIC DESIGN EXPO, sajam koji na 12 tisuća metara četvornih izložbene površine okuplja preko 540 tvrtki izlagača iz 12 europskih zemalja, najpoznatija imena iz područja product dizajna, unutarnjeg uređenja i arhitekture. Međunarodni sajam namještaja, rasvjete i dizajna ADRIATIC DESIGN EXPO održava se u Splitu od 22. do 25.studenog u vremenu od 10 do 19 sati. Zbog velikih turističkih investicijskih potencijala koje jadranska obala može ponuditi sajma pobuđuje veliki interes izlagača i posjetitelja iz regije. Predstavlja se spektar proizvoda i usluga za unutarnje uređenje, vanjsko uređenje, hotelski namještaj, opremanje apartmanskih objekata, wellness & spa, uredski namještaj, namještaj za stanovanje, kuhinje, kupaonice, spavaće sobe, parketi, keramika, podovi, zidne obloge, tekstil, rasvjeta, dekoracije, vrtni namještaj, betonska galanterija.. Valja posebno istaknuti Hrvatske proizvođače namještaja kao i nove proizvode koji se izlažu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede RH. Na sajmu će se održati prva Izložba hrvatskog dizajna namještaja novih i inovativnih proizvoda "Design district 2017.", a posjetiteljim bi moglo biti zanimljivo i i to što sve dane trajanja sajma mogu zatražiti besplatne savjete dizajnera interijera.
 
Seminar “Za razvoj ruralnih krajeva” obrazovanja za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam i osmišljavanje turističkih proizvoda u ruralnom turizmu održati će se u četvrtak, 23.11.2017. godine u Vrgorcu, u prostorima vinarije Pilač, Fra Ivana Rožića 18. Seminar je prvenstveno namijenjen potencijalnim i registriranim OPG-ima, turističkim seljačkim gospodarstvima i poduzetnicima u ruralnim područjima i ruralnom turizmu te svima onima koji rade na području ruralnog turizma (jedinice područne i lokalne samouprave, turističke zajednice, LAG-ovi, komore, udruge, zadruge, tvrtke, savjetodavna služba i ostali zainteresirani). Seminar je za sve sudionike besplatan, a polaznici će dobiti Uvjerenje o sudjelovanju na seminaru. Sudjelovanje treba potvrditi slanjem prijavnog obrasca do ponedjeljka, 20.11. na e-mail: info @ klubselo.hr ili na fax. 01 231 41 84.
 

Najveća kval'teta

Kunemo se u svoju zemlju, a prepustili smo je debelom korovu. Hrvatska bi mogla hraniti 25 milijuna ljudi, ali uvozimo čak kruh i vodu, maslinovo ulje, sol.., piše Stanislav Soldo na stranicama Slobodne Dalmacije o običajima naših uvoznika i veledistributera kojim je cijena, niska, a ako može i najniža cijena, daleko ispred kvalitete. Uvezi brajo, ima tko će kupit. Hrvati.
Prema procjenama stručnjaka Hrvatska, s obzirom na klimatsko-zemljopisne pogodnosti, može proizvoditi količine hrane dovoljne za 25 milijuna ljudi. Unatoč tome, godišnje uveze vrijednosti od dvije milijarde dolara prehrambenih proizvoda. Svima je jasno da moramo uvoziti banane i tropsko voće, ali u Hrvatsku se uvozi svinjsko meso i jaja koja se i kod nas mogu proizvesti bez poteškoća. Domaće solane proizvode sol, ali Hrvatska godišnje uveze i do 100 tisuća tona soli iz Tunisa, Alžira, Egipta i Maroka. U prva četiri mjeseca u Hrvatsku je uvezeno kruha i peciva u iznosu od 33 milijuna eura i to iz Italije, Njemačke, Poljske, Francuske, te čokolade vrijednosti 41 milijun eura. Mlijeka, sira i vrhnja, tko zna kakve kvalitete, uvezli smo oko 47 milijuna eura, dok domaće farme propadaju. Apsurdno je da uvozimo i vodu, mineralnu i gaziranu, i to gotovo 35 tisuća tona, što preračunato iznosi oko 18 milijuna eura. Kada na policama trgovačkih centara vidimo uredno posloženo voće i povrće koje mami kupce, rijetki će pročitati deklaraciju na kojoj piše država proizvodnje. Kupce uglavnom nije briga otkuda dolazi i tko je proizveo krumpir, jabuke, tikvice, pome, kupus, cvjetaču, karfiol.. Slično je i s mesom i prerađevinama od mesa, bilo da je riječ o govedini, junetini, teletini, mlijeku, siru i drugim mliječnim prerađevinama. Za prosječnoga hrvatskoga građanina, nažalost, važna je samo što niža cijena. O kvaliteti nitko ne govori.
 
Prošlo lito, još jedno lito, pet ili već šesto otkako postoje "piramide" šljake u Dugom Ratu, a ništa da se pokrene najesen u Dugom Ratu, malom, nekoć bogatom mjestu u ponajljepšem dijelu Dalmacije (i Europe). Nema bagera, labudica, ništa se ne kopa, ništa ne zuji, niti se vraća "u bazene" na potezu put Sinaja. Obala stoji postojano. Armi i Čara dostojanstveno vataju lignje. Jure i komarče. Postojano. Đunđa krenio vižitat vršu na "vrelu života". Sve se ponavlja. Beskrajan jesenji dan. Status quo par excellence!

Nema samo Načelnika da skokne opet na čajanku s "Englezima" u predvorje Ministarstva državne uprave i istraživanja ruda i gubljenje vremena. Nema ni doktora ekonomije i baluna, našeg dragog ministra Gorana Marića, više po našem malom mistu. Jebiga, nije predizborno vrijeme i ne mora se čovik više sramotit ispred naroda sa obećanjima i garancijama koja imaju vijek trajanja dok kandidat HDZ-a ne zasjedne ili ostane u četverogodišnjoj statičkoj poziciji. Nema ni bosanskog Indiane Jonesa Semira Osmanagića da istraži koja je to drevna "civilizacija" ostavila ove piramide šljake u amanet šutljivim i plahim Dugoraćanima, tim dobrodušnim Hrvati(na)ma koji u pravilu svi glasaju "za Vranu i Adz" i već su navikli na lažna obećanja i developerske megaplanove kao neko naše staro magare na svakodnevne batine. Nema više ni "pozdrava iz Dugog Rata" na naslovnicama naših dnevnih medija, inspektor Vinko očito ima previše posla, a i Hajduk je opet u krizi, Sipi se načas "ugasila" kamera, a i Frenki je nešto prezauzet slučajem Agrokor kojeg će, kako mi se čini, moći pratiti i do penzije. A možda i koju knjigu, pa i doktorat, napiše na tu temu. Nema ni lokalnih prosvjednika ni u simboličnoj akciji 10-minutnog puževljevog prelaska državne ceste D8 na "zebri" ispred nekadašnje Tvornice, a kamoli da se digla nekava veća graja i skandal u mistu koje se boji i svoje sjene ispod drevnih piramida.

Nema ničega osim gluhe dugoratske jeseni. Dok Jeseničani i Dućani "privrću" pare od sezone, Dugoračani, ti doktori lake šetnje i praktikanti "pusti me stat" filozofije, tek za jačeg vjetra mogu oćutiti taj fini osvježavajući lahor s sivih piramida u centru mista, praćen filmom nevidljivih, mikroskopskih, čestica koje se vole taložiti pri dnu pluća, ali od "domorodačkog" mozga bježe u širokim lukovima.

Jebi ga, pomislim, također itekako poprilično kriv zbog teških grijeha nečinjenja i propusta... ako već ne od brzog ljetnog preljubničkog seksa sa nekom dobrodržećom Mitteleuropljankom, od nečega se mora jednom i umrit. Čak i u mistu koje se užasava i zalaska sunca u posezoni. Čak i Dugom Ratu. Mistu koje se pomirilo sa svojom izvjesnom sudbinom.

Sad bi valjalo upututi i poruku optimizma, barenko poruku najmlađima, onima koji se još uvijek mogu spasiti (sve ostale spasiti će HDZ, ta zna se), a to je najbolje nedavno rekla Ivana Milas Klarić, bivša pravobraniteljica za djecu - "Djeco, učite strane jezike i bježite glavom bez obzira!".
 

Hoćemo li barem dogodine piti kavu u Maestralu?

Općina Dugi Rat ponavlja javni natječaj za zakup poslovnog prostora 'Maestral' i to usmenim nadmetanjem - licitacijom - koja će se održati 6.12.2017. godine u 12 sati u prostorijama općinske vijećnice. Rok za podnošenje prijava je 4.12. do 12 sati. Pregled poslovnog prostora u Dugom Ratu, Jadranska 16, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane), ukupne površine 238,66m2 (od čega 120,60 m2 zatvorenog prostora, 24,10m2 podruma te 93,96m2 terase), koji se daje u zakup na vrijeme od 5 godina uz početni iznos mjesečne zakupnine u iznosu od 5.750,40 kn, može se obaviti 22.11. uz prethodnu najavu na niže navedene telefonske brojeve. Tekst natječaja potražite ovdje, a sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 15 sati u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dugi Rat ili na tel. 021/734900 i 021/735291. Hoćemo li dogodine piti kavu i u (novom) 'Maestralu'? Hmm.. kako je krenulo bojim se da.. nećemo. No sportski je nadati se.. i natjecati.
 
Upalili su se strojevi na Karepovcu, počela je dugoočekivana sanacija odlagališta otpada. Prva faza će trajati 30 mjeseci, a potom slijede još dvije faze, da bi na koncu 2021. godine ovaj dio bio prekriven zelenilom. Kako je rekao splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, Karepovac je od danas najveće gradilište u ovom dijelu hrvatskoga Jadrana i u govoru se ispričao na emocijama koje zbog ovog velikoga iskoraka sve drže. U ime konzorcija izabranog za zahtjevne radove, inženjer Arsen Tončić naveo je kako su izašli ususret građanima i počeli s radovima u zimskim mjesecima, a pazit će i na vrijeme tijekom preoblikovanja. Ova faza, vrijedna oko 84 milijuna kuna, obuhvaća obodne prometnice oko tijela odlagališta, sustav odvodnje procjednih voda sa sanitarne plohe i odvodnog kanala, izgradnju kompletne infrastrukture, preoblikovanje, odnosno otkapanje otpada i prebacivanje na drugu stranu. Radi se na uređenju površinskih zona na zapadu, sjeveru i jugu, a na istoku izgradnja odlagališne kazete. Priprema je to za drugu i treću fazu gdje će se izvršiti konačno zatvaranje i ozelenjavanje površine. Sada otpad ostaje ovdje, samo će se preoblikovati, piše Dalmatinski portal. Odlagalište Karepovac i izgradnja budućeg centra u Lećevici neraskidivo su povezani. A situacija sa Lećevicom je još khmm...
 
Stiže nova prinova u Jeseničku flotu! U brodogradilištu "Radež" u uvali Bristva u Blatu na Korčuli porinut je u more turistički mini kruzer za naručitelja Marina Vukovića iz Bajnica. Suvremeni 50-metarski brod u nazočnosti članova obitelji Vuković te radnika i uprave škvera blagoslovio je ujak obitelji don Petar Mikić, koji je uz zagovor sv. Nikole zaželio posadi i brodu "Riva" mirno more, te dugu i sretnu plovidbu. Prilikom primopredaje mini kruzera obitelj Marina Vukovića iskazala je zadovoljstvo kvalitetom izgradnje, brzinom, profesionalnošću i kooperativnošću vrijednih Korčulanskih brodograditelja. Inače, ovo je već peta ovogodišnja novogradnja i uspješno porinuće mini kruzera, a do kraja godine u "Radežovim" pogonima u Bristvi ugovorena je izgradnja još triju brodova, od kojih dva turistička mini kruzera i jednog radnog broda za "Jadrantunu". Svaka čast Korčulani! Mirno more Jeseničani!
 
Novo izdanje, već jedanaesto, Poduzetničkog kafića Split održati će se u srijedu, 22.11.2017.g. s početkom u 18 sati u Hotelu Cornaro, Ulica kralja Tomislava 9, Split. Tema Poduzetničkog kafića je "EU fondovi – prilike ili neprilike", a gosti ovog druženja sadašnjih i budućih poduzetnika u neformalnoj atmosferi su: Andrea Marin, predstavnica Marin Expert d.o.o., korisnik sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekt uvođenja tehnologije nove generacije u proizvodni proces; Neno Barada, arhitekt, predstavnik Studio XXL d.o.o., sredstvima iz Operativnog programa „Regionalna konkurentnost 2007-2013“ sufinancirali su izgradnju hotela Ola te Josip Sobin, predstavnik Škole stranih jezika Jantar koja je sredstvima iz Europskih fondova financirala razne projekte vezane za unapređenje kvalitete programa i nastavnih procesa. Ulaz je slobodan no dudjelovanje je potrebno prijaviti na mail info @ poduzetnickikafic.hr ili na telefon 021/612-673. Kavom i kolačima časte organizatori.
 

Kako pokrenuti i voditi zadrugu?

CEDRA Split i Zadruga Start organiziraju edukativnu radionicu pod nazivom "Kako pokrenuti i voditi zadrugu?“, koja će se održati u srijedu, 6. prosinca 2017. s početkom u 16 sati, u prostorijama CEDRA-e Split, Ruđera Boškovića 20/II. Radionica je prvenstveno namijenjena nezaposlenim aktivnim tražiteljima posla i mladima, a održava se u sklopu projekta "Društveno-poduzetnički mozaik splitsko-dalmatinskog područja" kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Zadruga je jedan od pravnih subjekata koji djeluje na tržištu rada, a mnogi je, još uvijek, miješaju sa udrugom ili sa pravnom formom koja je zamrla zajedno sa bivšom državom. Stoga će Michael Freer, zaposlenik CEDRA-e Split i direktor društvenog poduzeća Ensoco (ensoco.co.uk), održati predavanje o konceptu zadrugarstva te objasniti zašto je u modernom društvu potreban ovakav način poslovanja. Na pitanja kako i zašto pokrenuti zadrugu, odgovorit će Marko Ban, upravitelj Socijalne zadruge Start. S obzirom na ograničen broj mjesta, molimo Vas da svoj dolazak potvrdite putem obrasca. Radionica će se održati na hrvatskom jeziku, a sudjelovanje je besplatno. Vidimo se!
 
Porezna uprava vidi manjak od jedne kune u pekari, ali ne vidi manjak od 15 milijardi kuna u Agrokoru! WTF? Svi se sjećamo kako je Slavko Linić terorizirao male poduzetnike i zatvarao im firme i obrte zbog manjka od nekoliko kuna u kasi. Obične ljude je tretirao kao najveće kriminalce i prikazivao to kao veliki uspjeh pravne države. Za isto to vrijeme su se krale milijarde kuna iz Agrokora, a država se pravila slijepa. SDP i HDZ su sve ove godine odobravali kriminal u Agrokoru zajedno s HNB-om, HANF-om, HBOR-om, revizorskim kućama, DORH-om i poreznom upravom. Vlada sada planira formirati istražno povjerenstvo u kojem će sjediti ljudi koji o porezima i financijama maltene nemaju blage veze. Zašto plaćamo poreznu upravu kad se mora formirati istražno povjerenstvo da obavi nešto za što su poreznici već plaćeni da obave? Sjećate li se da je ikad neko povjerenstvo otkrilo nešto i da je nakon toga netko za to kazneno odgovarao? Ivica Todorić ne može završiti u zatvoru jer bi onda pola sadašnje i bivših Vlada moralo ići u zatvor zajedno s kompletnim vrhom DORH-a, HNB-a, HANFE, HBOR-a, porezne i svih revizorskih kuća koje su obavljale reviziju u Agrokoru. U Hrvatskoj su prihodi uvijek privatni, a troškovi društveni. Kazneni progon je namjenjen samo za siromašne građane ove zemlje. ”Eliti” je dovoljno da na sudu kažu da se ne sjećaju, da su to politička podmetanja ili da nisu ništa znali o tome i oslobođeni su bilo kakve kaznene odgovornosti.

    -  Josip Novosel, Flash.hr
 

Svakidašnja jadikovka

"Sat i pol u autobusu - čuvenoj Prometovoj šezdesetki na relaciji od Omiša do Splita! Upravo kao nekada Kalebića trabakulom na istoj relaciji, dakle od Omiša preko Donjih Poljica do Splita, sa stajanjem u Dugome Ratu i u Podstrani, u portu u Svetom Martinu. Pamtim te dane, pamtim, sjetim ih se često, podiđe me muka, okrene mi se želudac... Sigurno sam i pet godina života ostavila čekajući u koloni i mileći u busu na zlosretnoj dionici, žao mi je mene i svih nas patnika sirobujskih, a posebno onih koji su ondje ostavili živote. Neću ponavljati da je cesta kroz Perun planirana i prije 50 godina, neću ponavljati da semafor na križanju za TTTS mnogi okrivljuju, kao što okrivljuju i one što na Magistralu uskaču i iz sporedne ceste kod "Vjeke" nadomak "Lava"! Neću ponavljati ni to da bi od pustog sirobujskog nadvožnjaka bio bolji onaj kod već spomenutog križanja za TTTS, a neću ni aktualizirati govorkanja kako su pare za cestu do Omiša otiše za Rijeku...", tako počinje cjeloživotna agonija sirobujske veteranke čuvene Prometove šezdesetke, Željane Matijević koja je osvanula na stranicama Slobodne Dalmacije.
 
Navijači Hajduka pjevaju da ima jedna duga cesta, no kod njih, baš kao i u izvorniku te vjerske pjesme, riječ je tek o melodičnoj metafori, dok svim stanovnicima Omiša, Duća, Dugoga Rata, Jesenica i Podstrane muka dođe i od samog saznanja da moraju, a moraju, i to svakodnevno, na cestu, na dionicu magistrale koja je dokazano najprometnija i najzakrčenija prometnica u cijeloj zemlji. Brojke ne lažu.
Nećemo vas sada zamarati detaljima, ionako sve znate o kilometarskim kolonama pred Splitom i Omišom, a znate i da je u omišku obilaznicu, zamišljenu kao prvu fazu brze ceste do Splita, spiskano već 350.000.000 kuna i da nad Cetinom još od 2012. godine zijeva "tunel koji ne vodi nigdje", ali ćemo sa zadovoljstvom podsjetiti na to da je taj komad dvotračnoga asfalta, dug jedva dvadesetak kilometara, prema riječima političara trebao biti gotov 2008. godine. Tako rekoše Božidar Kalmeta i Ivo Sanader. Ćaća rekao i porekao, od njega očekivano, ali što ćemo sa svim ostalim našim ocima? Što ćemo s ostalim premijerima i ministrima koji su se rugali i Ćaći i njegovom vjernom sinu Dariju, prozivajući ih za nesposobnost, gramzivost i korupciju?
Otkako je prvo obećanje "palo", otkako smo prvi put čuli da na jesen počinje izgradnja brze ceste Split – Omiš, niti jedan jedini valjani dokument u svrhu te izgradnje nije izrađen niti ishodovan. Ne zna se, suprotno mišljenju naivaca, ni točna trasa te ceste, ni kada će početi otkup zemljišta, po kojoj cijeni, ni kada će biti raspisani natječaji za izvođače radova, ni tko će to sve platiti, odakle nam 300.000.000 eura kad niti Čiovski most ne možemo zgotoviti, ali, eto, zna se, zna Ante Šošić da će radovi početi na jesen. Dogodine..
 

Zgrada tvornice 'Cetina' promijenila vlasnika

Zgrada omiške "Cetine", tvornice manistre, nadaleko poznate omiške tjestenine, s jajima ili bez, prodana je već poodavno lokalnom poduzetniku Krunoslavu Šariću (bivši suvlasnik Hat-tricka), no tvornički pogon s dvadeset radnika neće biti ugašen, piše "prvo pero" Duća i Omiša Vinko Vuković na stranicama Slobodne Dalmacije, a slavna dalmatinska manistra neće poslije skoro 100 godina ostati na suhom već će i dalje biti na hrvatskim pjatima i puno šire.
– Zasad ne idemo nigdje, ostajemo u Omišu, a u neko dogledno vrijeme, nikako manje od dvije godine, planiramo preseliti pogon. Voljeli bismo da to bude omiška okolica, ipak je "Cetina" omiški brend, pa u tom smjeru i tražimo lokaciju za novu zgradu, i to je sve što vam zasad mogu reći. Uglavnom, priče o gašenju tvornice su budalaštine, pa tko bi normalan ugasio nešto što valja, a od "Cetine", to svi znaju, bolje manistre nadaleko nema – govori Ivica Babić, vlasnik pekare "Babić", koja je još 2004. godine od slovenskoga "Žita" kupila splitsku "Preradu", a skupa s njome i omišku "Cetinu".
 

Novi hrvatski borbeni zrakoplov

Potpredsjednik Vlade, ministar obrane RH, zaštite od požara i obrane od poplava, general i poduzetnik s državom Damir Krstičević ovih dana zaokružuje svoju prvu godinu mandata u Vladi koji je, uz požare i poplave, obilježila i ministrova ambicija za kupovinom eskadrile borbenih zrakoplova. U sustavu u kojem se ne može obaviti ni pošteni remont starih ruskih MIG-ova, u nekonkurentnoj ekonomiji u kojoj je udio turizma ogromnih 20%, sanjati o nabavci preskupe eskadrile starih F-16, nešto mlađih korejskih FA-50 ili pak europskih favorita, švedskih Gripena je neekonomično, opasno po javne financije (i naš ogromni javni dug) i.. neozbiljno. Ne znam što predlažu stručnjaci (ne ovi što "remontiraju" migove za 50K provzije) i kakvim se sve to dubinskim analizama i offset-match programima oni vode, no i amateri poput mene znaju da ono što si od flote nebeske moramo priuštiti jest možda samo popuna postojeće eskadrile s novim Canadair CL-415 avionima, popularnim Kanaderima. To je, bojim se, jedini tip "borbenog" zrakoplova kakav danas Hrvatskoj treba.
 

Gdje je zapelo s prodajom odmarališta u Dućama

Podsjetimo naše povremene čitatelje, na prvi krug prodaje imovine bivšeg odmarališta u Dućama u vlasništvu grada Zenice, a za koju je tražena minimalna cijena od 4,5 milijuna eura, nije se niko prijavio. Uskoro bi, očekuje se, trebao biti raspisan i drugi krug prodaje odamarališta u Dućama koje se prostire na površini od približno 12.000 kvadratnih metara. Radi se o zemljištu koje je u bivšoj državi tadašnja Skupština općine Zenica 1962. godine kupila od mještana Duća, a u pitanju je bilo više od 20 parcela. Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, u izjavi za sarajevsko Oslobođenje rekao je da se prodaja odmarališta nastavlja ali i "da se određeni ljudi pokušavaju domoći novca preko ovog odmarališta", sugerirajući pritom na gospodina Laštru iz Busovače, vlasnika ili suvlasnika nekoliko tvrtki, između ostalih i kladionica, koji je nedavno kupio tvrtku "Tisa Turist" iz Busovače. Kakve veze sad Busovača i Tisa Tourist imaju s odmaralištem u Dućama, sigurno se pitate? Grad Zenica je kupio zemlju i napravio odmaralište u Dućama, poslije je odmaralište dano na upravljanje tvrtki "Zenicatrans" koja je imala svoj OUR Ugostiteljstvo, gdje je bila i "Tisa Turist". Laštro je privatizirao "Tisa Turist", a tamo nema nigdje, pa ni u početnoj bilaci tvrtke, odmarališta u Dućama, pojašnjava gradonačelnik Zenice, koji je poslao zabilježbu u sud u Splitu na kojem se vodi međudržavni spor RH i BiH oko odmarališta u Dućama ("njegovog" dijela ispod ceste D8), da je odmaralište u Dućama njihovo, a ne Laštrino, koji je pak tražio u Zeničkoj gradskoj upravi da se zaustavi prodaja odmarališta Duće..