Panel rasprava na temu 'Split 2020: Vizija grada budućnosti kroz Smart City inovacije' održat će se u ponedjeljak, 27. ožujka u 12.30 sati u prostorijama HGK Županijske komore Split. Tematski je panel podijeljen u dvije sesije, povezujući infrastrukturu i investicije s direktnim  implementacijama Smart City inovacija. Govorit će se, dakle, o ulozi grada/županije u razvoju i poticanju Smart city projekata, te budućnosti Smart City projekata uz navođenje primjera implementacija. Među ostalim, i o rješenjima za Split, a postavit će se pitanje i gdje se vidimo 2020. godine? Sudjelovanje na panelu je besplatno. Uvodno izlaganje održat će potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze te predsjednica ŽK Split Mirjana Čagalj, a među panelistima su Marko Bartulić (Split parking) Ante Matijaca i Mateo Perak (Profico), Zoran Civadelić (Ericsson Nikola Tesla), Igor Cerinski (Hrvatski telekom) i Martin Bućan (Splitsko-dalmatinska županija).
 

Proglašeni šampioni Noćnjaka 2017.

U subotu navečer su na 19. međunarodnoj manifestaciji maslinara i uljara "Noćnjak 2017.", što se održala u Jelsi na otoku Hvaru proglašeni šampioni i vicešampioni za kvalitetu i izgled maslinovih ulja, a dodijeljena su i druga priznanja zaslužnim težacima kojima maslina život znači. Na ovogodišnju manifestaciju predana su 394 uzorka što ulja, što proizvoda od maslina, i čak 100 pakovina. Titule šampiona ponijeli su: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" – Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja. Priznanja su pak dodijeljena: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje višesortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod. Inače, nakon svečanog otvaranja manifestacije, te dodjele osobnih i kolektivnih priznanja, sudionici su nazočili: sadnji spomen masline; sajmu maslinarstva i uljarstva; izložbi maslinovih ulja, te proizvoda od masline, ljekovitog bilja i s oznakom 'HOP'. Također im je bio dostupan 'Olio bar' uključujući degustacije i prezentacije maslinovih ulja, pa i 'Mala škola kušanja maslinovih ulja', piše Mirko Crnčević na stranicama Slobodne Dalmacije.

Spomenimo i da je ekstra-djevičansko maslinovo ulje iz OPG-a našeg lokalnog maslinara Slavomira Kadića iz Dugog Rata nagrađeno zlatnom medaljom za kvalitetu. To je već treća ovogodišnja nagrada mladog dugoratskog maslinara. Čestitamo!
 
Poštovani sumještani, obavještavamo vas da možete besplatno preuzeti drvenu sječku u reciklažnom centru Zakučac, radnim danom u vremenu od 6:00 - 14:00 h, i subotom od 6:00 - 10:00 h. Drvenu sječku možete koristiti na poljoprivrednim površinama (maslinici, voćnjaci), ili okućnicama, a u prvoj fazi ćemo samljeti oko 250 m3 odvojeno prikupljenog zelenila i granja. Drvena sječka sprječava isušivanje zemlje, rast korova i popravlja kvalitetu tla. Molimo vas da se prilikom dolaska javite djelatnicima Peovice na reciklažnom centru, te da ponesete vreće za sakupljanje materijala koje sami punite koliko vam je potrebno. Odvojenim prikupljanjem otpada i njegovim recikliranjem možemo bitno smanjiti njegovu količinu na odlagalištu, a i iskoristiti brojne vrijedne sastojke, zato čuvajmo okoliš i oblikujmo budućnost - poručuju iz Peovice.
 
Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. EU Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, što bi "moglo biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. - "Ako Hrvatska želi biti uz bok naprednim i bogatim društvima poput skandinavskih zemalja, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni i ograničeni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac na način na koji se to do sada radilo" - kazala je Borzan.
 

Najava: Shift konferencija 2017.

Codeanywhere Shift Conference 2017 održat će se od 1. do 2. lipnja 2017. u splitskom HNK. Očekuje se dolazak preko 1.500 domaćih i inozemnih gostiju. U dosadašnjih pet godina održavanja, Shift je ugostio predstavnike najvećih IT tvrtki u svijetu poput Facebooka, Googlea, GitHuba, Dockera, Twitcha i mnogih drugih. Ove godine nas očekuje novih 20 govornika, svjetski poznatih IT stručnjaka. Na Shift 2017 dolaze: Christian Heilmann iz Microsofta iza kojeg je više od 20 godina iskustva rada u web tehnologijama za najveće informatičke tvrtke; Jesper Noer osnivač BitBucketa – besplatnog web alata za dijeljenje programskog koda među članovima tima, i direktor Accenturea, jedne od najvećih tehnoloških konzultantskih tvrtki; Ike DeLorenza direktor je proizvoda Heroku platforme za mrežne aplikacije "u oblaku"; Una Kravets (na slici) iz DigitalOceana, jedne od najvećih poslužiteljskih tvrtki na svijetu, govoriti će o korisničkom sučelju, naprednom dizajnu i optimizaciji slike; Eduard Kunce voditelj je odjela programskog inženjerstva Skypea i stručnjak u provođenju agilnih metoda u svim aspektima tvrtke uključujući i development. Po prvi puta, u sklopu Shift konferencije održavat će se i praktične radionice. Kroz šesnaest workshopa, koji će biti organizirani paralelno s događanjima, posjetitelji će imati priliku upoznati se s najnovijim trendovima i tehnologijama 2017.
 
Građani dijela općine Dugi Rat u kojoj je zamišljen projekt goleme luke, koja bi primila također golemu flotu krilskih turističkih brodova (sada ih je 158, a gradi se desetak novih godišnje!), podijelile su se oko ove ovog ambiciozne ideje, premda se slažu u jednom: brodove negdje treba i smjestiti. Nije ni čudo, jer riječ je doista o čudu neviđenom na jadranskim obalama: Udruga privatnih brodara i općinska vlast gradili bi megaporat “Sumpetar - Kosovac” čije bi proporcije bile također mega: 680 metara puta 180 metara, a za lakšu usporedbu, to je tek deset metara kraće od splitske gradske luke!
- Znate, ja bih prvi bio protiv nove luke ako bi se gradila nasipanjem građevinskog otpada kao nekad. Ali toga više nema, nasipanje ne dolazi u obzir, ljudi moji. Sve je suvremeno, u more idu betonski stupovi, piloti, na kojima sve stoji, a slaže se samo čisti kamen. A nova luka je neophodna i svi će imat koristi, svi će profitirat. Di će starci prošetat? Planirana je šetnica od osamsto metri. Di će sad sist na kafu? Bit će par kafića. Di će se dica igrat? Uredit će se prostor. Vridnost kuća će narast. Dolazit ćete vi iz Splita, nećete više ić na Rivu, nego u našu marinu, vidit ćete. Napredak se ne da zaustavit! - pojašnjava Jure Rakuljić, brodovlasnik dvije raskošne “Romantice”, čija je starosjedilačka obitelj imala tipični put krilskog brodarstva; otac je vozio salbun trabakulom, a dica turiste mini-kruzerom.
Stotinu i pedeset mještana potpisalo je pak prigovor protiv ovakve gradnje, a još im je više zasmetalo što su dovedeni pred gotov čin, te su pronašli niz nepravilnosti pri projektiranju marine i proceduri. Prijeđimo na stvar, ima toga puno..
 

A zašto ne na Karepovcu?

Ovih dana, slušamo čitamo i proživljavamo "zamućena i škodljiva voda u Splitu, Solinu i Kaštelima, nezdrava za piće..."... Pitamo se, ili se pravimo da ne znamo, kako se zamutila i zašto u ovom slivnom području istovremeno i tako široko. I onda mislimo, kada se od smeća i inih otpadaka, uz nešto kiše, dešavaju ove ekološke nezgode, nesreće, šta bi bilo kad bi bilo, ili šta će bit, kada bi se ostvario projekt Lećevica, projekt koji će dovesti razni otpad iz šire domovine u Lećevicu na 400 m nadmorske visine. Šta bi bilo? Kupovali bi vodu iz boce, neko bi zarađivao, a oni koji ne bi kupovali.. trovali bi se.. Kažu "stručnjaci" sto posto sigurno, nema bojazni, onda je to prava stvar.. Odlično, kad je tako sigurno, onda taj pogon može bit i u Karepovcu,.. Sada, kada je to tako sigurno, onda možemo pogledati problem s moralnog gledišta pa zaključujemo, da bi poštenije bilo to postrojenje za otpad izgraditi na Karepovcu, jer onda kada je smetlište premješteno na Karepovac, tada je tamo bilo vrlo malo kuća, a to znači da nije smeće došlo tim stanovnicima pred vrata, već su se oni naselili uz smeće (ne znam tko im je da dozvolo, ali to je već druga priča), a ne dovesti smeće ljudima u Lećevicu, gdje oni žive stoljećima, i uz to zagaditi izvore vode. Normalno je, da je svakom čovjeku, i još domoljubu, žao da netko ima problema, ali ne mogu se pojedinačni problemi rješavati, na nepošten način, i na štetu stotine tisuća drugih, naših ljudi.
 

Uberizacija: U Dalmaciju stiže UberBoat

Uber će tijekom lipnja ili srpnja ove godine u Hrvatskoj predstaviti uslugu pomorskog prijevoza UberBoat, prvu takve vrste na svijetu te proširiti uslugu UberX na područje od Zadra do Dubrovnika. Usluga UberBoat će operirati iz luke u Divuljama pored Splita. Okupljat će čarter tvrtke koje imaju potrebne dozvole za prijevoz putnika i kapetane s odgovarajućim dozvolama. U ponudi će biti gliseri kapaciteta od četiri do 12 putnika, koje će biti moguće rezervirati i platiti aplikacijom na pametnom telefonu, slično kao UberX. Vožnja na relaciji Divulje – Hvar bi mogla koštati između 40 i 50 eura po putniku. U Uberu se nadaju kako će time ne samo obuhvatiti dio postojećih 8,5 milijuna putnika, koliko ih godišnje prođe kroz Split, već i privući nove, a uz odgovarajuću zakonsku regulativu broj vozača (sada ih je oko 1500) bi mogao dosegnuti i 10 tisuća tijekom iduće dvije do tri godine. Uberove usluge u Hrvatskoj su dosad koristili turisti iz 118 zemalja, piše tportal.
 
Hrvatska, kada se pogledaju ekonomski podaci, sve više podsjeća na nekakav otok u oceanu, a ne na zemlju koja je nekoliko sati vožnje udaljena od glavnih europskih gradova. Iako dobra zarada od turizma sama po sebi, naravno, ne predstavlja ništa loše, podatak da devizni priljev od turista u Hrvatskoj iznosi čak 18 posto BDP-a pokazuje razmjere uništenja ostatka ekonomije, piše Index.hr. Visoki porezi i neprijateljski raspoložena administracija ubila je ekonomsku aktivnost. Zbog komplicirane birokracije koji političari koriste za reketarenje poduzetnika, nekakvu ozbiljniju proizvodnju praktično je nemoguće pokrenuti. Visokotehnološke tvrtke, zbog visokih poreza na plaće bježe u inozemstvo, a više nema niti stručnjaka koje bi mogli zaposliti, jer su oni također na svojoj mapi prekrižili Hrvatsku i otišli negdje gdje ne moraju jednu plaću zaraditi za sebe, a drugu za državu. Koliko je pozicija Hrvatske loša pokazuje usporedba s vodećim turističkim zemljama Europe i njihovom udjelu turizma u BDP: Španjolska 4,7; Italija 2,2; Francuska 1.9; Austrija 4,9; Grčka 8%; Hrvatska - 18% BDP-a!!
 
U 33 europske zemlje registrirano je ukupno 176.000 zadruga koje (uz 141 milijun članova) osiguravaju 5 milijuna radnih mjesta. U Svirču na Hvaru sto obitelji učlanjenih u zadrugu proizvodi odlično vino Ivan Dolac, u Čari na Korčuli 130 zadrugarskih familija pravi Pošip, naše najbolje bijelo vino, u Marini kraj Trogira 220 "učlanjenih“ obitelji proizvodi vrhunsko maslinovo ulje.. i oni su najbolji pokazatelj kako je krajnji čas da u izvršnoj vlasti prepoznaju važnost revitalizacije zadruga kao poslovnog oblika koji će mnogim malim poduzetnicima, OPG-ovima, omogućiti da udruženi opstanu, osobito na selu, piše Mladen Krnić u svojoj "Dalmovnici" na stranicama Slobodne Dalmacije. Danas se u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije - danas valjda jedine institucija koja u službenom nazivu nosi ime(nicu) Dalmacija - u Jelsi na Hvaru svečano otvara devetnaesti NOĆNJAK - najveća i najvažnija ovdašnja manifestacije maslinara i uljara. Od četvrtka pa do nedjelje, 26. ožujka održati na Hvaru će se samo pričati i raspravljati o maslinovom ulju (ali i guštati u njegovu okusu), maslinama, težacima, zadrugama, i problemima Dalmacije i njenog čovika, problemima koji se bolje čuju 'na terenu'. A na Hvaru će se ovog vikenda naći više od 1500 maslinara i onima koji su povezani s njom i njenim plodovima.
 
Hotel "Hvar" u Jelsi bit će ovogodišnji domaćin 19. međunarodne manifestacije maslinara i uljara "Noćnjak 2017.", te stručnog skupa o ljekovitom bilju što ih organizira Zadružni savez Dalmacije od 23. do 26. ožujka. Za natjecanje su u Splitu i Zadru zaprimljena ukupno 394 uzorka, od čega 97 pakovina maslinovog ulja, 210 otvorenih maslinovih ulja i 87 proizvoda od masline. Na 'Noćnjaku' se očekuje oko 1500 sudionika, a najavljuju se brojna znanstvena i stručna predavanja, radionice, prezentacije, sajam maslinarstva i uljarstva, izložba maslinovih ulja i proizvoda od maslina, te poslovni susreti i razgovori. Program Noćnjaka 2017. potražite ovdje. U subotu 25. ožujka (19 sati) održat će se svečana dodjela osobnih i kolektivnih priznanja, te nagrada za najbolja maslinova ulja i proizvode od masline, što tradicionalno uključuje 'Bal šampiona' i svečanu večeru uz glazbu za ples. U nedjelju će pak biti upriličen fakultativni izlet - posjeta kulturno povijesnim i maslinarskim destinacijama.
 
Stanovnici Našica i Daruvara prvi su u Hrvatskoj pozvani da lokalnim vlastima dostave podatke o nekretninama u svojem vlasništvu. Slične formulare na kućne će adrese do kraja ove godine dobiti i ostali vlasnici nekretnina jer su gradovi i općine krenuli u pripreme za njihovo oporezivanje. U općine pristižu podaci na osnovi kojih lokalne vlasti moraju ažurirati postojeću listu nekretnina na svom području, Geodetska uprava dostavila im je ortofoto snimke, a pristižu i kupoprodajni ugovori, evidencija legaliziranih nekretnina te podaci s novim aktima o gradnji i drugo. Još jedan namet našoj gladnoj državi, (jednostavni) porez na nekretnine, građani će početi plaćati od 1. siječnja 2018. prema Zakonu o lokalnim porezima, koji je potkraj prošle godine prihvaćen u Saboru, a koji će zamijeniti sadašnju komunalnu nakanadu, piše Večernji List.
 
Konferencija Večernjeg lista posvećena budućnosti Hrvatske pod nazivom "Hrvatska kakvu trebamo" okupila je cijeli državni vrh te više ministara i brojne znanstvenike koji su kroz izlaganja i sudjelovanjem na više panela iznijeli svoje viđenje sadašnje slike države te prognozu kretanja na području demografije, obrazovanja, nacionalne sigurnosti, političkog sustava, poljoprivrede, turizma, energetike, okoliša, komunikacija te odnosa prema povijesti. U nastavku članka pogledajte video snimku konferencije..
 

Agrokor u raljama geopolitke i domaćih gluposti

O važnosti posrnulog Agrokora za hrvatsku (poljo)privredu, domaće proizvođače prehrambenih proizvoda kojima je Konzum (naj)važniji prodajni kanal, velike, male pa i najmanje dobavljače, OPG-ovce.. ovih su dana iznova ispisane tisuće stranica u medijima. O Agrokoru raspravljaju svi, od ekonomskih znalaca, bivših ministara (gospodarstva), vašeg reportera neznalice u ovom napisu, tipičnih hrvatskih Hanza medijskih konzumenata pa sve do najogavnijih domaćih internetskih trolova od kojih se mnogi i slatko naslađuju nevoljama Gazde i njegovih brojnih kompanija, naraslih takoreći "kao poslije kiše" u okviru koncerna u vlasništvu obitelji Todorić, tijekom i poslije naše već opjevane "tranzicije" u kapitalizam s još uvijek "socijalističkim" licem. Plenkovićeva vlada dobila je tako nenadano veliki problem u jaketu, a taman je htjela našim novcem "Mađarima oteti Inu", privatizirati HEP i svom narodu opaliti novi poreznu trisku zvanu oporezivanje nekretnina (predviđeno za početak 2018.).
Naravno da će Agrokor preživjeti. Najvjerojatnije ne u ovakvom vlasničkom obliku. Naravno da će vjerovnici opet platiti buletu. Ne vjerujem, naravno, ni izjavama korporativnog PR-a, a ni ministru Mariću da Agrokor baš ništa ne duguje državi. I naravno da hrvatska Vlada, a niti nekakvi fiktivni konzorcij "velikih" hrvatskih tvrtki, ne može nekim čarobnim štapićem "spasiti" Agrokor njegovih sistemskih problema, no da naša država, poglavito politika itekako ima svojih "istočnih grijeha" u "slučaju Agrokor" svima je kristalno jasno, počevši od prevelikog utjecaja te najveće hrvatske tvrtke na politiku i sve ovo što je velikom Agrokoru država godinama tolerirala, a drugome nije. I naravno da "Rusi dolaze". No počnimo sa vrlo glupim slučajem hrvatskog veleposlanika u Moskvi kojeg Pantovčak i Banski dvori ni nakon par godina - nisu stigli imenovati. Nečuveno! Izgleda da će taj neviđeni političko-gospodarski gaf uskoro biti ispravljen amenovanjem dugoraćanina Tončija Staničića na mjesto veleposlanika u Putinovoj Rusiji. Putinovoj Rusiji kojoj smo, prateći Europu, odmah stavili sankcije zbog krize u Ukrajini koja je, ne zaboravimo, izazvana papirnatom (a kasnije i borbenom) podrškom EU i SAD u "pivotiranju" Ukrajine ka europskoj sferi ekonomskog i političkog utjecaja (te oštrom i naglom odmaku od dotad najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Ukrajine - Rusije) i "narančastom revolucijom na ulicama Kijeva kojom je smjenjen legitimno izabrani predsjednik. Sve to se naposljetku  (zajedno sa širenjem NATO-a još dalje na europski istok) nije nimalo svidjelo Rusima, pa se onda dogodilo sve ono što se dogodilo, Krim, događanje naroda u Donbasu i ostalo... Moskvi se sigurno nije svidjelo ni Plenkovićevo besmisleno "kur*enje" u Kijevu, gdje je zaboravio da više nije EU parlamentarac i predsjednik delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu već premijer male Hrvatske kojoj je u nacionalnom interesu da izvozi i proširuje i razvija gospodarsku suradnju sa svima, nevezano za naš status "poslušne" EU zemlje, a posebno sa energetski i gospodarski jakom Rusijom s kojom nas ionako veže duga tradicija ekonomske suradnje koja se dobro urušila posljednih godina. Plenković kao da je zaboravio da je Agrokor prezadužen, da je u "kreditnoj omči" ruskog Sperbanka, a zna se pod čijim su utjecajem velike ruske banke i energetski divovi.
Dodajte u tu podgrijanu Agrokorovu "juhicu" i najvažnije sastojke, tinajući geopolitičko-gospodarski sukob utjecaja Rusije i Zapada, u kojem smo već popušili Inina naftna polja u Siriji, širenje ruskih naftom pogonjenih multinacionalki u regiji, zahtjev Sperbanka za sudjelovanjem u operativnom vodstvu posrnulog koncerna, mogući ulazak novih investitora i (ruskih) kompanija u igru i preuzimanje dijela portfelja koncerna (Konzum?) te utjecaja na cijeli sektor proizvodnje hrane u Hrvatskoj (koji je najvećim, odnosno najboljim dijelom, u rukama Agrokora), s željenim širenjem i na hrvatski energetski sektor (sjećate li se Karamarka i zbog čega je morao otići?) više nije riječ o juhi već o slasnom jelu koje je takoreći gotovo! A ono se servira, kao i osveta, hladno. Na Sibirskoj temperaturi..
 
Solinski izvoznik AD Plastik iz mjeseca u mjesec sklapa nove poslove s najvećim svjetskim proizvođačima automobila, a nedavno su objavili i novu suradnju s PSA grupom (Peugeot Société Anonyme), francuskim proizvođačem automobila i motocikala marki Peugeot i Citroen koji je nedavno od General Motorsa za 2,2 milijarde eura kupio Opel i Vauxhall, piše DalmacijaDanas. Osim za PSA, dugo godina već uspješno rade za VW grupu i Nissan. AD Plastik je najveći hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za autoindustriju. Nastao je 1992. izdvajanjem pogona iz nekadašnjeg socijalističkog diva Jugoplastike. Društvo je privatizirano je 2001. godine prema programu radničkog dioničarstva koje je se pokazalo vrlo uspješnim, a djelatnici AD Plastika vlasnici su blizu petine dionica svoje tvrtke. Danas AD Plastik objedinjuje osam tvrtki koja proizvode u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Rusiji i Srbiji, a kod nas, osim u Solinu, imaju tvornicu i u Zagrebu. Također, AD Plastik ima i kćerinska društva u Sloveniji i Srbiji, a kroz zajednički poslovni pothvat povezan je i s francuskim proizvođačem Faurecia. Samo u Hrvatskoj ADP zapošljavaju oko 1300 radnika.