Pivovara Barilo na novoj adresi

Popularna mala, sve veća lokalna pivovara "Barilo" promijenila je adresu. Nećete je više moći pronaći u prostoru kod "Oaze" na Jadranskoj uspornici već u novom pogonu u srcu (trbuhu?) Dugog Rata, Mrta 22. Nije trta, Milu, Malduka i Apača, popularna craft piva povovare "Barilo" od danas će te pronaći na adresi Mrta 22, ili će ona "skoknuti" do Vas. Poduzetnim Raosima sve najbolje u nastavku građenja njihovog pivarskog imperija. Pozdrav od zadovoljnih potrošača!
 
Pandemija COVID-19 donijela je ograničenja i neizvjesnosti u našim životima, ali je i snažno utjecala na digitalnu transformaciju Hrvatske, pogotovo javnog sektora koji se prvi put susreo s pojmom "rad od kuće". Privatni sektor, posebice IT, mediji i komunikacije, odavno prakticiraju remote poslovanje, a sada su im se pridružili i ostali sektori kojima je takav model poslovanja bio poznat u teoriji, ali ne i u praksi. Kako odabrati prave alate i aplikacije za svoj posao? Prelazak u digitalno doba je proces i nije nimalo lagan, pogotovo danas kada je došlo do eksplozije aplikacija i alata koji se nude kao najbolje rješenje za vaše poslovanje.
"Biznis srijeda" STech akceleratora nastavlja seriju webinara s pregledom dostupnih aplikacija i alata za rad od kuće, kao i savjete iz prakse, a gost predavač u srijedu, 20.01.2021 u 10 sati je Bojan Islamović, projekt menadžer i IT konzultant s višegodišnjim iskustvom. Očekivano trajanje webinara je 1 sat, tijekom kojeg ćete saznati koji su najkorištenijih alata za komunikaciju, razmjenu dokumenta i upravljanje, ali i zašto nema univerzalnog rješenja za sve. Sudjelovanje je besplatno, ali je prijava obvezna putem ovog obrasca. Nakon prijave, link za priključivanje webinaru putem Zoom aplikacije ćete dobiti na e-mail adresu na dan održavanja, u srijedu, 20.01. Priključite se i saznajte s kojim alatima i aplikacijama možete poboljšati efikasnost poslovanja i do 30%!
 

Foto-galerija: Šetnica kroz Duće

Dan, dva prije ovih snježnih pahulja koje stidljivo lelujaju poviše Dugog Rata i Duća, fotoreporterka portala Dalmatinski portal prošetala se po šetnici u izgradnji kroz Dućku plažu i približila svima foto detalje trenutnog stanja izgradnje šetnice kroz Duće, posao vrijedan 2,4 milijuna kuna za radove koji se odnose na uređenje pješačke staze, šetnice u širini od tri metra i ukupne dužine 2.884 metara. Staza se, prema Urbanističkom planu uređenja, trebala pružati uz sjeverni dio plaže uz potporne i ogradne zidove...
 
Murter i Betina napokon će dobiti kanalizaciju. Slobodna Dalmacija donosi sve o velikom projektu vrijednom 200 milijuna kuna. Bravo za Murterane i Betinjane!

Da.
Kanalizacija.
Kada ćemo i mi, dugoraćani i jeseničani, doći na red?
Gdje je, gospodo, zapelo?
Znamo mi svi dobro (a i naši turisti) gdje ljeti khm... zapinje, no gdje je zapelo s nastavkom projekta izgradnje kanalizacijskog sustava i u ostalom dijelu Općine Dugi Rat?
Zašto nam se "Projekt Jadran" pretvorio u "Projekt Godot"?
Koga treba cimati da se nešto, dok govna nisu začepila sve, napokon promijeni?
Kome pivati ispod prozora?
Pred kojom zgradom prosvjedovati?
Kome dostaviti prigodni, mirišljavi "poklon" kroz otvoreni prozor?
Kada će mo?
Kad ćemo?
Kad...
 
Puno se prašine posljednjih tjedana diže oko sjevernih padina Mosora, ali doslovno, piše Toni Dukić na stranicama portala Dalmacija Danas. Naime, na području Općine Dugopolje, u Zamosorju, izvode se radovi kojima se planira urediti postojeća pješačka staza koja počinje u zaseoku Doždori, a koja se odavno koristi za uspon sa sjeverne strane Mosora. Radovi su izazvali poseban interes planinarske zajednice, koja je zabrinuta zbog korištenja eksplozivnih sredstava prilikom uređenja “poučne staze za konjske karavane i kvadove” te upozorava da se korištenje dinamita ne spominje u projektnoj dokumentaciji i vjeruje da bi izvođač radova trebao dobiti dozvolu za takve radove na Nature 2000 području.
Planinari upozoravaju da su 1979. u Duđerijinoj jami, koja se nalazi na ovom području, pronađene čovječje ribice i endemski vodozemac podzemlja Dinarskog gorja.
– S pravom se pitamo kako će miniranje i budući, u medijima najavljeni, promet kvadovima iznad njihovog doma utjecati na budućnost ovog endema na Mosoru – zapitao se Denis Vranješ, bivši predsjednik planinarskog društva Mosor.
- Namjera nam je od početka bila napraviti stazu koja bi bila uređena i koja bi bila prikladna za sve one koji idu na Mosor, a ne samo za iskusne planinare koji se snalaze po Mosoru kao po vlastitom dnevnom boravku. Sada se neće morati skakati s kamena na kamen, nego će to biti uistinu lijepa staza i za mještane i rekreativce - komentare je Perice Bosančića, načelnika Dugopolja koji je istaknuo da su za izvođenje radova dobili sve potrebne dozvole i da će ovim projektom svi profitirati.
 

Zašto razvijati e-sport u Hrvatskoj?

Gaming industrija je vrlo unosan, ali i kompliciran posao. Za razvoj baze znanja, kulture i tehnologije potrebno je vrijeme i novac. Baš zato hrvatsko tržište ne smije dopustiti da mu i ova grana gospodarstva također zaostaje za ostatkom svijeta. Neprestano se iznova dokazuje da turizam ne može biti jedina stabilna grana ekonomije, a zašto onda upravo IT sektor, video igre i e-sport eventi ne bi bili kamen na kojem počiva budućnost zemlje. Zvijezda vodilja prema napretku može biti primjer Poljske. Država koja je preživjela strahote fašizma, komunizma i siromaštva je iznjedrila jedan od najčuvenijih naslova (Witcher) u povijesti radosti igranja sa joysticima te ima jedan od najjačih esports centara u Europi - Katowice, bivše središte ugljena i čelika koje se u kratkom vremenu iz grada poznatog po rudnicima postalomjesto okupljanja same kreme svjetskog gaming svijeta. Organizacija velikih natjecanja, poput splitskog Dota Pit Minor turnira, zbog kojih će oči svijeta biti uprte u hrvatsku šahovnicu za buduće naraštaje može biti reklama usporediva s kockicama na dresu nogometaša, piše portal Dalmacija Danas.
Ako nekome treba dokaz da je moguće napraviti svjetsku slavu u gaming svijetu iz Hrvatske, neka pogleda samo uspjehe Luke Perkovića poznatijeg kao Perkz – apsolutnog super-šampiona League of Legendsa. To je čovjek koji je četiri puta osvojio europski League of Legends Championship Series koji se smatra najvišom razinom profesionalne LoL lige, što znači da je i najtrofejniji europski igrač u povijesti ove igre.
Obzirom na to da Hrvatska ima bogomdane sportske talente za svaku aktivnost (pa tako i e-sport), prekrasna gradska središta i postojanost regionalne scene, bilo bi vrlo pametno razvijati centre za e-sport industriju. Politika, ljudi i sponzori moraju što prije uskočiti na vlak e-sporta – što prije to bolje.
 
Iako je epidemiološka situacija povoljnija, popuštanja mjera nema, odlučeno je jučer. Postojeće mjere produljene su do 31.01., što uvelike otežava situaciju ugostiteljskim objektima čija vrata i dalje ostaju zatvorena.
“Odluka nije iz vedroga neba, očekivali smo to, rekao je predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas za Media servis, ali isto tako otkrio koji zahtjev su uputili Vladi. ‘Ono što sad predlažemo, odnosno zahtijevamo od Vlade, odnosno Stožera, ako se nastavi s ovakvim pozitivnim trendovima, dakle, sa smanjivanjem broja zaraženih, preko 25 posto je došlo da pada hospitaliziranih u bolnicama, i ako se takvi trendovi nastave, predlažemo Vladi da se od 1.veljače ide sa postupkom otvaranja svih onih koji su sada zatvoreni: ugostiteljski objekti, teretane, fitness centri i sportska događanja za djecu i ostale”.
Vijest da restorani i kafići ostaju zatvoreni mnoge je ugostitelje zatekla na Banovini, gdje već danima volontiraju. Na potresom zahvaćenom području trenutačno je oko 150 kuhara i radnika drugih ugostiteljskih profila, kuhaju na šest punktova, a dnevno isporuče na tisuće toplih obroka. Stotinjak ih je angažirano i u zagrebačkim restoranima, odakle se svaki dan postradalima dopremi 3.000 do 5.000 obroka. Dakle, rade - to je ključna riječ. Nažalost, isti takav rad u kontroliranim uvjetima se tim ljudima - ne dozvoljava! Mnogi smatraju da je riječ o dvostrukim mjerilima. Bujas je ustvrdio da dvostruka mjerila nisu nikakva novost za odluke Stožera.
 

Kako žive brodari u koronakrizi?

Na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, Siniša Vickov, novinar portala Dalmacija Danas, posjetio je Krilo i Jesenice gdje je u samo 15 godina izgrađeno čak 125 modernih turističkih brodova - mini kruzera, s namjerom da popriča malo s ovdašnjim mještanima i brodarima o trenutnoj situaciji i planovima za budućnost...
Koronakriza se, znamo to iskustveno, reflektira u gotovo svakoj djelatnosti, a o tome što je napravila turističkoj 2020., suvišno je govoriti. Brodari iz Krila Jesenice godinu na izmaku opisuju kao "noćnu moru”, i nadaju se pozitivnim pomacima u 2021., jer ploviti se mora. Od jeseničke turističke flote i uslužnih djelatnosti vezane uz ovu gospodarsku granu žive doslovno tisuće ljudi, a mnogi su vlasnici brodova opterećeni kreditima koje u ovoj situaciji teško ili nikako ne mogu vraćati.  Pročitajte više...
 
Hrvatska ide u našem dobro poznatom i utabanom smjeru - fantazija o rastu BDP-a u 2021. i dalje povećanje javnih troškova. BDP pada, zaposlenost pada, izvoz pada - javni troškovi i plaće u javnoj upravi rastu! Ako to nije perpetum mobile, ne znam što jest! Umjesto u spas gospodarstva, treba ulagati u uhljebe na svim razinama - državnoj, lokalnoj i javnim poduzećima. Ako je preostao još poneki pripadnik stranačke mladeži koji nije u javnoj upravi, izmisliti će mjesto brojača uplata i savjetnika za istraživanje ruda... A vi budale u privatnom sektoru šutite i radite...

Ili... učlani se u Udrugu Glas poduzetnika (i da, ne moraš biti poduzetnik da se učlaniš), potpiši peticiju UGP-a kojom se traži od Vlade RH ukidanje obveznih članarina u HGK-u, HOK-u i TZ-u. Pridruži se, budi glas promjene, jer Hrvatska mora bolje, a srećom ima još volontera voljnih voditi i tvoje, naše bitke na putu prema Hrvatskoj 2.0.
 

Što se mijenja u 2021.

Hrvatska u 2021. uvodi nacionalnu naknadu za starije u iznosu od 800 kuna, povećava minimalnu plaću na 3.400 kuna neto, smanjuje stope poreza na dohodak na 20 odnosno 30%, a na 10% stopu poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna, ukida kvote za strane radnike, regulira privremeni boravak digitalnih nomada..., piše Jutarnji list.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak - stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36 na 30 posto. Procjena koju je ranije iznio ministar financija Zdravko Marić govori da veća primanja od smanjenja stopa poreza na dohodak može očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika, ovisno o visini njihova dohotka.
Minimalna neto plaća u Hrvatskoj od danas iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više. Minimalna bruto plaća iznosi 4.250 kuna, što je za 187,49 kuna više. Studenti koji rade preko student servisa dobivati će minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto više nego dosad. Oporezivanje godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači apartmana ili stanova) smanjuje se s 12 na 10%. Kod financiranja jedinica lokalne samouprave, povećavaju se udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak sa 60 na 74%, a županija sa 17 na 20%, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje ostaje 6% ...
 
"Tekuća ekonomska politika u Hrvatskoj početkom 2021. imat će dva cilja. Prvi, morat će održati poslovanje tvrtki, omogućiti preživljavanje stanovništva i dugovima pokrpati proračun. Drugi, treba pripremiti uvjete za sljedeću “post-korona” fazu. Oba cilja mogu se ostvariti na nekoliko načina... S ovim u vezi, zamislivi plan mora ići dalje od toga i pripremiti gospodarstvo da iskoristi dolazeće “razuzdane dvadesete”. Predstoji nam faza kada će pod geslom Svi na Zrće! prokuljati radost življenja na temeljima odgođene potrošnje (i prikupljene štednje). U takvim okolnostima strategija nam mora osigurati da krenemo putem ostvarenja društvenih želja za životom u zemlji u kakvoj želimo živjeti. Budemo li znali gdje je i kako izgleda Rim kojemu težimo, ceste će nas tamo odvesti, nastavimo li tumarati samo bog zna (a zapravo ne zna) kamo ćemo dospjeti i hoće li nam se tamo svidjeti. Međutim, prvo moramo znati što točno želimo...".

Citat je dio članka Ive Bićanića, hrvatskog ekonomista, objavljen na portalu Ideje.hr, o nedavno objavljenoj nacionalnoj strategiji RH, za koju Bićanić kaže da joj nedostaje hrabrosti. U članku izlaže svoje dvije prostorne, dvije ekonomske i dvije društvene vizije, naznačujući izbore za koje se Hrvatska može odlučiti. Posebno naglašava zabludu da je izrada strategije karakteristika socijalizma kakav je vladao u Sovjetskom Savezu. Naprotiv, to je tema ekonomskih nobelovaca i u zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva. Na kraju ističe moguće stranputice.
 

Dugoratska Božićna priča

Jedna od najljepših i inspirativnijih dugoratskih priča je priča o mladoj dugoratskoj obitelji Raos i njihovoj maloj obiteljskoj pivovari "Barilo" u Dugom Ratu, koji je prije tri godine osnovao naš sumještanin Tomislav Raos, a u biznisu mu danas pomaže supruga Klara, brat (kad nije na brodu) i prijatelji. Priča je to koju svaki ljubitelj craft piva u okolici već zna, priča je to ispričana već u brojnim hrvatskim medijima, a baš na Božić osvanula je i na stranicama Poslovnog dnevnika.
A kako i ne bi kad je riječ o uspješnom i poticajnom poduhvatu, koji raste i dalje se razvija i koji može poslužiti i drugima kao inspiracija da se i oni okušaju u poduzetništvu i onome što vole raditi, unatoč grozomornoj hrvatskoj birokraciji i poduzetničkoj klimi.

Nakon godina rada u inozemstvu i Hrvatskoj, prije tri godine naš sumještanin Tomislav Raos krenuo je u poduzetništvo, u osmišljavanje, proizvodnju i prodaju odličnog lokalnog craft piva. Nakon "ekperimentiranja" u podrumu, iznajmio je poslovni prostor, u njega uselio pogon za proizvodnju piva, izganjao sve moguće dozvole da bi otvorio pivovaru "Barilo", te krenuo u "kuhanje" craft piva od vrhunskih sastojaka koji su već bili odlično prihvaćeni od prijatelja i poznanika. No to nije sve. U izgradnji brenda "Barilo" koristi lokalne motive Poljica i poljičke heroine Mile Gojsalić (po njoj je nazvano prvo Barilovo golden ale pivo), Omiša i Malduka Kačića, mitskog omiškog gusara, od roda čuvenih knezova Kačića iz 13. stoljeća (po njemu je nazvano tamno irish red ale pivo). Treće craft "Barilo" pivo dobilo je ime Apach (kratica za American Pale Ale Cetina Hrvatska) po apačkom poglavici Winnetou i podsjetnik je na to da je u kanjonu Cetine sniman istoimeni vrlo popularni film.
Kako novinarima kaže Raos, nakon rada na raznim poslovima u inozemstvu i u Lijepoj našoj, te proučavanja i kušanja različitih vrsta piva po Europi odlučio se na izučavanje literature i kuhanja vlastitog piva. Nakon što su njegovi kućni proizvodi bili odlično prihvaćeni od prijatelja i poznanika odlučio se za otvaranje vlastite pivovare... i uspjeh nije izostao. Trenutačno je u fazi preseljenja u puno veći prostor i u nadogradnju i povećanje kapaciteta proizvodnje, a nakon izvoza craft piva diljem Hrvatske i prvih pošiljki za Italiju, idući ciljevi dugoratskog poduzetnika je zadržati kvalitetu piva, osmisliti i izbaciti još novih Barilo piva i tako povećati craft ponudu lokalnih piva, surađivati s pouzdanim partnerima te zaposliti još nekoliko radnika...
 

Počelo bušenje tunela Komorjak sjever

Ziđa se šetnica na Dućama, obilaze se kapunjere i kontejneri, a Hrvatske ceste izviještavaju da je u kanjonu rijeke Cetine sa splitske strane uspješno odrađena prva faza probijanja novog tunela Komorjak sjever koji će po završetku biti ukupne dužine 600 metara.
Izgradnja državne ceste od DC8 u čvoru Omiš istok preko kanjona Cetine do spoja na DC70 dio je velikoga projekta nove obilaznice od Splita do Omiša - Nove multimodalne platforme splitske aglomeracije i predstavlja složen pothvat u svakom smislu: prometno-projektnom, oblikovnom i građevinsko-konstruktivnom. Izvođač radova je Strabag, a vrijednost radova je 174,46 milijuna kuna (bez PDV-a), dok bi sve trebalo biti gotovo u rujnu 2022. godine. Puni proboj tunela očekuje se u travnju 2021., a nakon završetka radova na tunelu počet će radovi na izgradnji mosta od 215 metara preko visokog kanjona Cetine i iznad postojeće prometnice te ceste i križanja na serpentini, a jedna od specifičnosti projekta je ta što će most počinjati i završavati u tunelima, pišu 24sata.
U tijeku su i pripreme za izvođenje radova uklanjanja detektiranih nestabilnih blokova. Zbog toga treba prekinuti promet na DC70 za što je u tijeku rješavanje problematike prometovanja stanovništva do grada Omiša. Nakon dugo vremena uspješno je otvoren most na Cetini, no postoji još nekoliko izazova na kojima se dnevno radi. Poručuju da će lokalno stanovništvo bit obaviješteno na vrijeme o daljnjim koracima..
 

DomPok Dugi Rat: Ne želimo biti Donbas Dalmacije

Dugoratski ogranak Domovinskog pokreta ne želi da Dugi Rat i naša općina bude Donbas Dalmacije, zazivaju konačno rješenje crne točke na prostoru bivše tvornice "Dalmacija" Dugi Rat, jer sadašnje (dugogodišnje) stanje na tom području dokaz je nefunkcioniranja svih razina vlasti, od državne do županije pa sve do općine, poručuje predsjednica dugoratskog ogranka Domovinskog pokreta, Dijana Ercegović.
- "Već cijelo desetljeće brdo crne troske je prva asocijacija na Dugi Rat. Također, unatoč silnim inspektoratima, zavodima i ispitivanjima stanovnici Dugog Rata još uvijek ne znaju je li i u kojoj mjeri brdo crne troske prijetnja njihovu zdravlju. Jedni nalazi pokazuju kako je troska opasna, drugi kako nije... Bilo kako bilo, već cijelo desetljeće stanovnici Dugog Rata bude se i idu spavati s pogledom na brdo crne troske. Općina Dugi Rat nema snage i ne zna kako "izaći na kraj" s investitorima, koji nikako da ispune svoje obveze i stanovnike Dugog Rata oslobode potencijalno opasanog materijala, te da krenu u realizaciju svoje investicije na ovom prostoru. Županija, na čijem se pomorskom dobru bivša tvornica nalazila pravi se nijema i gluha kao i država. Domovinski pokret Dugi Rat želi vidjeti maksimalni angažman i vlade i županije po pitanju sanacije bivše tvornice. Ovo nije samo problem Dugog Rata, ovo je problem Dalmacije i Hrvatske', poručuje Ercegović, piše Dalmatinski portal.
 

Klopke siromaštva i niskog rasta

Ne promijeni li Vlada javne politike, ništa od napretka, kazala je u razgovoru za Večernji list direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli. Podizanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa, povećanje djelotvornosti javne uprave racionalizacijom administrativnih procesa i smanjivanjem birokracije te ulaganje u obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovacije presudna su, iako ne i jedina područja javne sfere koja treba hitno reformirati kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i ojačalo povjerenje u hrvatske javne institucije, smatra Capannelli, vjerojatno kao i barem trećina stanovnika ove države. Ostale dvije trećine Hrvata zabavljaju se danas medijskim prepucavanjem premijera i predsjednika i prekomjernim "granatiranjem" uvredama i doskočicama, jučer nekim drugim "skretačem pažnje" s korupcijskih afera, pljačke i nerada, prekjučer nečim trećim...
Ali tako je to, nažalost, kod nas, i na izborima je opet potvrđeno, narod ima vlast kakvu doista i zaslužuje.