Uskrs, nedjelja uskrsnuća Gospodinova, najstariji je i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća i temelja kršćanske vjere. U ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje. Od sredine II. st. počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje, ali je datum slavljenja bio predmetom razmirica. Tradicija maloazijskih crkava II. st. bila je za 14. dan mjeseca nisana, dan židovske Pashe, odnosno prema evanđeljima – Isusove smrti; rimska tradicija bila je za nedjelju nakon toga datuma. Izračunavanje je bilo otežano time što se židovska lunarna godina nije podudarala s građanskom, solarnom godinom. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa (između 21. III. i 25. IV), koje će točno izračunati astronomi u Aleksandriji. U srednjem vijeku nastale su mnogobrojne tablice za izračunavanje uskrsnoga datuma, pri čem se koristio tzv. zlatni broj, epakte i nedjeljno slovo. Već su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega..
 
Budi slavljen Isus Krist i njegova pod križem žalosna majka Marija – molitvom, uz križ na brdu Gradina u Katunima, vjernici su okončali svoju procesiju za križem, tradiciju koja živi dugo, točnije više od tri stoljeća u tom dijelu Dalmatinske zagore. A ima deset godina kako mještani župe Katuni-Kreševo svoj križni put završavaju pred novim betonskim križem visokim 29 metara, nakon uspona od kilometra i pol, uz četrnaest postaja križnog puta koje vode do vrha brda, odakle puca pogled na kanjon Cetine, Katune i Kreševo polje, piše Slobodna Dalmacija. Procesija za križem u župi Katuni-Kreševo središnjih je događaj u omiškom dekanatu koji obuhvaća sljedeće župe: Omiš, Rogoznicu, Slime, Svinišće, Kučiće, Zadvarje, Žeževicu, Blato na Cetini, Nova Sela i Katune-Kreševo..
 
Kao malo gdje u Dalmaciji u crkvi sv. Josipa u Dugom Ratu nalazi se toliko različitih suvremenih umjetničkih djela koja čine tematski zaokruženu cjelinu po kojoj je naša župna crkva uistinu posebna na obali Jadrana. Crkva sv. Josipa i njeni župljani s pravom se ponose nizom značajnih umjetničkih djela suvremenih hrvatskih autora, Botterija, Kovačića, Hraste, Jakelića, Žuvele i drugih, i njihovih prikaza postaja Križnog puta. Raznolikost tehnika i umjetničkog izražaja na zadane teme čine zaokruženu umjetničku cjelinu, poput postava omanje galerije, kojom dominira impresivno raspelo, rad Kažimira Hraste.  Pravi vizionar i poznavatelj hrvatske suvremene umjetnosti religijske tematike i njenih najznačajnijih predstavnika je naš prvi župnik don Mate Čulić, danas župnik u susjednom Omišu. Don Mate, svaka čast na istančanom ukusu!
 

Dani kršćanske kulture u Splitu

Međunarodna manifestacija "Dani kršćanske kulture" trinaesti put zaredom održava se u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku u vremenu od 1. do 11. travnja. I ovogodišnji program manifestacije obilježit će velik broj kulturno javnih događaja, sa 70 različitih programskih sadržaja, koncerata, izložbi, tribina, projekcija filmova, predstava, muzejskih programa, predstavljanja knjiga i nosača zvuka te oko 1000 sudionika programa. Jedanaestodnevni program ovogodišnjih 13. "Dana kršćanske kulture" svečano će biti otvoren u subotu, 1. travnja u Splitu u palači Milesi (HAZU) u 11 sati, a manifestaciju će otvoriti splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Po otvaranju manifestacije u palači Milesi bit će upriličeno i otvaranje 1. Salona suvremene sakralne likovnosti koji se po prvi put odvija u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture, a donosi pregled likovnog stvaralaštva i njegovih autora koji se u svom radu već godinama referiraju na pojam kršćanske sakralnosti, njih više od pedeset u prvoj godini održavanja Salona. Cjelokupan program ovogodišnjih "Dana kršćanske kulture" dostupan je na www.danikrscanskekulture.info
 

Branko Šegović: I u 95. godini plešem svaki dan!

Danas je 23. ožujka. Dan kada se prije 95 godina rodio najveći meštar od folklora na ovom području, splićanin Branko Šegović, poznati koreograf i etnokoreolog i dugogodišnji član i suradnik KUD-a "Dalmacija" Dugi Rat. Uz rođendan naš vječni mladić obilježit će i još jedan značajan jubilej – čak 85 godina života s plesom. Upravo je toliko godina prošlo otkad je učinio prve plesne korake i shvatio da je ples njegova ljubav...

Hmm... eto zašto našeg Milana Raljevića općinski "komisionari" za nagrade i priznanja nisu već ove godine nagradili općinskim priznanjem za 50 godina društvenog rada u KUD Dalmacija! Jednostavno je.. prerano! Sudeći po Šegoviću, pred šjor Milanom je još najmanje 30-40 godina svakodnevnog druženja sa postojećim i novim generacijama našeg folklornog društva. Eto recepta za zdrav, sadržajan i dug život..
 

Obljetnice: 50. godina KUD Dalmacija Dugi Rat

Lani je Osobnu nagradu općine Dugi Rat za 2015. zaslužio jedan folkloraš u najboljim godinama, naš sumještanin Ante Raljević, koji se desetljećima ističe u sportskom, kulturnom i društvenom radu u našoj sredini, a ove je godine jedan od favorita za skupnu nagradu općine Dugi Rat njegovo i naše kulturno-umjetničko društvo "DALMACIJA" Dugi Rat, koje ove godine slavi okruglih 50. godina uspješnog rada na promicanju naše bogate tradicije u plesu, pjesmi i običajima te baštini općenito. Čestitamo im na ovoj važnoj obljetnici! Naši dragi folkloraši jedni su od najuspješnijih dugoratskih društava, osnovani su 8. ožujka 1967. godine u našem malom mistu u kojem djeluju do dan danas kroz niz sekcija (a i nadalje će!) njegujući nesmanjenim plesnim tempom našu bogatu folklornu baštinu i dalje okupljajući generacije i generacije naše mladosti oko plesa, pjesme i kvalitetnog druženja, promičući našu tradiciju i kulturno blago po svim zakutcima domovine te na mnogim festivalima diljem svijeta gdje su pozivani te dovodeći brojne svoje prijatelje i goste u ovu lijepu našu sredinu. Velika proslava i obilježavanje 50-te obljetnice KUD-a, svečana sjednica društva i svečani koncert s gostima održati će se početkom srpnja 2017.
 

Poljičke priče uz sviće

Želite li vidjeti kako su nekada izgledale igre za djecu u Poljičkoj kneževini, osjetiti ritam poljičkog nijemog kolo i uživati u zvucima ojkavice, pridružite nam se na "Poljičkim pričama uz sviće", autorskom programu kulturologinje Snježane Kordun kojim se nastoji poticati razvoj namaterijalne kulturne baštine Poljičke kneževine, koji će se održati u četvrtak, 2.3.2017. s početkom u 18 satu u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split. Sudjeluju: Eko-etno udruga Gornja Poljica, Kulturno umjetnička udruga "Mosor" Gata i udruga Savez za Poljica.
 
Hrvati su u svoju današnju postojbinu doselili u više plemenskih grupa, pa je shodno tome u početku administrativni i sudski ustroj države morao biti suglasan sa načelima plemenske pripadnosti. Hrvatska plemena su u novoj postojbini zauzela stalna sjedišta u određenim granicama, pa se je postupno pravno prihvatio pojam teritorijalne pripadnosti umjesto pojma pripadnosti krvnoj odnosno plemenskoj zajednici.* Tako je od plemenske zajednice nastala župa, a hrvatska plemena su prilikom osvojenja rimske Dalmacije izvršila teritorijalnu podjelu onako, kako je odgovaralo stanju pojedinih plemenskih zajednica. Podjela župa izvršena je tako da svaka za sebe može tvoriti teritorijalnu zajednicu. Neke su župe bile teritorijalno male, a većina župa je imala svoju tvrđavu, koja je služila i kao sklonište. Na čelu župe bio je župan, koji je izabran na župskom zboru, a župska čast je često bila i nasljedna, ali je uvijek u svim poslovima župe odlučivao župan.. Naša poljička župa postojala je i u vrijeme hrvatskih narodnih vladara..
 

KUD Dalmacija na folklornoj večeri u Korenici

Prvi ansambl KUD "Dalmacija" Dugi Rat proteklog vikenda "skoknuo" je do Plitvičkih jezera, gdje je u obližnjoj Korenici sudjelovao na Folklornoj večeri koju su po četvrt put priredili domaćini iz HKUD "Korenica“ iz Korenice koji njeguju, čuvaju i izvode elemente hrvatskoga etnosa Like. Uz domaćine i dugoraćane na večeri su nastupili i KUD "Kraljica Katarina“ Donji Lapac, KUD "Ljeskovac“ Vinkovci, crkveni zbor "Fra Vjekoslav Mićuda“ Vinkovci. Ovakvim druženjima, osim promicanja bogate folklorne tradicije našeg kraja, stvaraju se dugotrajna suradnja i prijateljstva diljem Lijepe naše, prijateljstva koja prožima ljubav prema glazbi, folkloru, tradiciji i hrvatskom etnosu.
 

Božićni koncert KUD Dalmacija Dugi Rat

Bogati ovogodišnji program obilježavanja Došašća i nadolazećih Božićnih blagdana u Dugom Ratu nastavlja se u petak, 23.12. s početkom u 19 sati u dvorani kina "Dalmacija" u Dugom Ratu. Naš KUD DALMACIJA Dugi Rat pokloniti će nam još jednu lijepu večer uz tradicionalne narodne plesove i običaje krajeva Lijepe naše i šire, a uz njih dalmatinskom pismom će nas u večer uvesti klapa "ElektroDalmacija" iz Splita. Vidimo se u petak na Božićnom koncertu!