Pučki pjevači u Dugopolju

Nakon dvogodišnje stanke, ovog vikenda, 11. i 12. rujna 2021., KUD “Pleter” iz Dugopolja u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira Seminar pučkog tradicijskog pjevanja i svečani koncert pod nazivom “0 Marijo, majko”. Riječ je o višegodišnjoj dobroj suradnji KUD-a “Pleter” i Hrvatskog sabora kulture s uglednim etnomuzikologom dr.sc. Joškom Ćaletom na temu izučavanja hrvatske glazbene baštine. Polaznici seminara sudjelovat će na intenzivnoj dvodnevnoj vokalnoj radionici, te će se predstaviti na završnom koncertu 12. rujna u 19 sati, pozornici ispred crkve sv. Roka. Na seminaru će sudjelovati dvadesetak pučkih pjevača iz Dugopolja, Komiže, Studenaca, Solina, Kaštela, Marine, Splita, Ploča i Komina, a njima će se pridružiti i članovi Vokalnog sastava “Lovor” KUD-a “Korana” iz Slunja. U subotu je održano i predavanje dr.sc. Joška Ćalete na temu “Marijanske i hodočasničke pjesme kao dio repertoara baštine hrvatskog crkvenog pučkog pjevanja”.
 
Nakon nekoliko mjeseci priprema, dogovora i praćenja situacije članovi KUU Mosor Gata stigli su pred otvaranja Dani Ive Marjanovića 2021., a program je raznolik, usuđujemo se reći, za svakoga ponešto. Komedije, plesovi, i pjesma će odzvanjati Gatima sljedećih 4 tjedna. Program Dana potražite u nastavku članka. Dobrodošli!

20.08., petak, 20:30 sati, Gata, župna crkva svetog Ciprijana
Večer folklora i klapske pisme
nastupaju: KUD Putalj, KUU "Mosor" Gata i klapa Salona
svečano zatvaranje DIM-a
 
"Poletila vila prema moru, to je bilo baš u ranu zoru. Pa pozdravlja svoje Poljičane, i želi im svima sritne dane. Ponosita govori i leti – pomoga vas Bog i Jure sveti..."
Izborom Petra Rodića za Velikog Poljičkog kneza te Ante Antičevića, Željka Karamana i Darija Radovića za male knezove, predstavnika Poljičkog stola i nadzornog odbora, zaključen je ovogodišnji Poljički Sabor. Ovogodišnji Sabor u organizaciji Društva Poljičana i ogranka Podstrana, zbog epidemioloških mjera održan je tek krajem lipnja 2021. u Podstrani, na igralištu u Mutograsu. Nakon čak 359. godina Podstrana je tako opet ugostila Poljički Sabor, koji se tradicionalno održava na brdu Gradac u Gatima. No najvažnije je da se tradicija nastavlja, da se obred i prisega i dalje njeguje i održava pod Jurjevim barjakom i pred drvenom škrinjicom u kojoj se čuvaju štambilji i dokumenti Društva Poljičana "Sveti Jure – Priko", koja se brine da tisuću godina stara baština naše Poljičke, mosorske i morske pučke republike još diše... danas već pomalo, na škrge, jedva, ali diše..
Na Saboru Poljičana sudjelovali su i naš župan Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Ivica Puljak sa suprugom, jesničankom (djevojačko Rakuljić) i saborskom zastupnicom Marijanom Puljak, gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović i ostali predstavnici općina i gradova. U kulturnom programu nastupale su klapa “Pasika“ i folklorna sekcija Kulturno umjetničke udruge “Mosor” Gata.
- "Svake godine, tradicionalno, Sabor se održava u dvorani Doma kulture u Gatima u mjesecu travnju uoči blagdana Sv. Jure. No, ove godine Sabor je odgođen za lipanj, uz održavanje na otvorenom" - rekao je novinarima "vječni" Poljički knez Petar Rodić...
 

Korčulanski jedrenjaci

U splitskom Pomorskom muzeju 24. lipnja predstavljena je knjiga "Korčulanski jedrenjaci" autorice Tee Marinović. Napisana kao ljetopis, knjiga obrađuje povijesnu drvenu brodogradnju i pomorstvo od 13. stoljeća do danas.
Drvena brodogradnja je pozicionirala otok Korčulu kao jedno od najvažnijih centara pomorstva na Jadranu. Korčula je izvor, ishodište brodograđevne tradicije na Jadranu koju su širili i na druga mjesta, ali danas na Korčuli nema ni jednog navoza.
Tea Marinović, iznimno aktivna pri udruzi koja njeguje baštinu drvene brodogradnje, godinama je prikupljala materijale i zaronila duboko u tršćanske, bečke, splitske, zagrebačke, Lloydove i bokeljske arhive i na više od 500 stranica, uz faktografiju i bogate ilustracije, vratila u kolektivnu memoriju, čak i Korčulanima, ono što je zaboravljeno. I njezina obitelj dio je te velike hrvatske priče, pojasnila je u razgovoru za Pomorsku večer Hrvatskog radija Split.

Kamo sreće da ova kratka vijestica može "upaliti lampicu" u nekom kulturnjaku i zaljubljeniku u naše, Jeseničke jedrenjake, ili barenko u mudrim glavama po "eko" stožerima naših udruga malih brodara, pa da jednog dana budemo listali i knjigu, svjedočanstvo, o našim salbunjerima, "Mikulama malim", prvim turističkim jedrenjacima, pa sve do današnjih ultramodernih plovećih hotela i kruzera, i na taj način se divili i čuvali našu bogatu tradiciju i promovirali hrabre poduzetničke iskorake naših ljudi od mora.
A još da nam je očistit, urediti i osuvremeniti i ovaj "njihov", odnosno naš, dio kopna, gdje bi nam bio kraj?!
 

Obnovljena crkvica Sv. Ivana na Malom Ratu

Bilo je krajnje vrijeme nakon dugih desetljeća, da naša orunula i pomalo izgledom tužna crkva Sv. Ivana na Malom Ratu dobije novi i pristojniji izgled, baš onakav kakav i zaslužuje. Crkva je uspješno renovirana, riječ je o prvoj renovaciji u 39 godina i važnom koraku za očuvanje lokalne baštine. Specifičnost ove renovacije je u tome što je rezultat individualne građanske, lokalne inicijative skupine mještana Malog Rata. Nakon što smo 2016. godine uspjeli izlobirati asfalt od Općine Dugi Rat za prvo asfaltiranje lokalne ceste u zadnjih 42 godine(!), sada smo ovim novim poduhvatom još jednom uspijeli postići nešto za našu mikro-zajednicu. Nauštrb kržljavosti javnog sustava koji bi trebao voditi brigu kako o kvaliteti života (u što spadaju i prometnice) tako i o kulturi (u što spadaju i lokaliteti poput crkvice). Ovim malim projektima sami sebe uvjeravamo da individualna inicijativa i solidarna organizacija još imaju smisla. Projekt renovacije je u potpunosti podržao načelnik Jerko Roglić i financirala Općina Dugi Rat, na inicijativu par pojedinaca iz Malog Rata. Nadam se da će nas vodstvo naše općine podržavati i ubuduće.
 

Poljičani, ne spušćajte barjaka!

Povodom blagdana svetog Jure i proslave blagdana nebeskog zaštitnika Poljica i višestoljetnog svepoljičkog patrona u nedjelju će se na Gradcu u Gatima okupiti Poljičani koji će nakon svete mise za svog patrona prirediti i prigodni kulturni program. Povodom Jurjeva, možda je prilika podsjetiti zainteresirane na pismo posljednjeg Velikog Kneza Poljičke Republike, Ivana Čovića koji je nakon ustanka Poljičana protiv Francuske uprave Dalmacije, te pada i ukinuća Poljičke Kneževine, ljeta Gospodnjeg 1807. otišao u izbjeglištvo u Rusiju gdje je i umro 1816. Sa sobom je ponio Poljičku škrinjicu u kojoj su se nalazili dokumenti, isprave, povlastice, Poljički Statut, zastava Poljičke Kneževine..
Pismo posljednjeg velikog poljičkog kneza Ivana Čovića donosimo u nastavku članka..
Poljičani, ne spušćajte barjaka!
 
Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Uz dan sv. Jurja (Jurjev dan, Zeleni Juraj, Ðurđevdan..) i 23. travnja vezani su mnogi narodni običaji s početka proljeća (ophodi uz obredne pjesme, paljenje krijesova i tome sl.), no za Poljičane je Jurjevo ili Jurjev danak onaj dan u godišću kad se tradicionalno i u velikome broju oboružani župskim bandirama okupljaju na svom povijesnom zborištu na brdu Gradac zapadno od Gata kako bi zajedničkim misnim slavljem pred crkvicom sv. Jure obilježili dan svog nebeskog zaštitnika, a potom u Podgracu birali svoje velike knezove i vojvode, te cjelokupnu svjetovnu i sudsku vlast svoje nekoć slavne Poljičke knežije.
Danas, u doba pandemije korona virusa biti će to drukčije, proslaviti ćemo dan Poljica potpuno drukčije nego dosad, fizički se distancirajući, ali ne i socijalno jer danas zahvaljujući znanosti i tehnoligiji možemo biti i jesmo zajedno i kad i nismo skupa na brdu Gradac, već u svojim domovima. Ta zar već godinama zbog posla i drugih obveza nismo spriječeni da na Gracu i u svojim župama diljem Poljica svetkujemo blagdan sv. Jure, pa je hodočašće Gracu i zajedničko misno slavlje odgoženo do prve nadolazeće nedjelje, dok je tradicionalno biranje kneza i drugih organa vlasti u Poljicima sukladno poljičkome zakonodavstvu iščezlo zajedno s nestankom Poljica s političke scene. Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Preživjeli smo puno toga, pa ćemo zajedno i ova virusna nevremena...
 
Uskrs, nedjelja uskrsnuća Gospodinova, najstariji je i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća i temelja kršćanske vjere. U ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje. Od sredine II. st. počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje, ali je datum slavljenja bio predmetom razmirica. Tradicija maloazijskih crkava II. st. bila je za 14. dan mjeseca nisana, dan židovske Pashe, odnosno prema evanđeljima – Isusove smrti; rimska tradicija bila je za nedjelju nakon toga datuma. Izračunavanje je bilo otežano time što se židovska lunarna godina nije podudarala s građanskom, solarnom godinom. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa (između 21. III. i 25. IV), koje će točno izračunati astronomi u Aleksandriji. U srednjem vijeku nastale su mnogobrojne tablice za izračunavanje uskrsnoga datuma, pri čem se koristio tzv. zlatni broj, epakte i nedjeljno slovo. Već su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega..
 
Budi slavljen Isus Krist i njegova pod križem žalosna majka Marija – molitvom, uz križ na brdu Gradina u Katunima, vjernici su okončali svoju procesiju za križem, tradiciju koja živi dugo, točnije više od tri stoljeća u tom dijelu Dalmatinske zagore. A ima deset godina kako mještani župe Katuni-Kreševo svoj križni put završavaju pred novim betonskim križem visokim 29 metara, nakon uspona od kilometra i pol, uz četrnaest postaja križnog puta koje vode do vrha brda, odakle puca pogled na kanjon Cetine, Katune i Kreševo polje, piše Slobodna Dalmacija. Procesija za križem u župi Katuni-Kreševo središnjih je događaj u omiškom dekanatu koji obuhvaća sljedeće župe: Omiš, Rogoznicu, Slime, Svinišće, Kučiće, Zadvarje, Žeževicu, Blato na Cetini, Nova Sela i Katune-Kreševo..
 

Otkazuju se Dani kršćanske kulture

Zbog epidemije koronavirusa odgađa se manifestacija Dani kršćanske kulture koja se trebala odrżati od 10. do 19. travnja 2021. godine.
- Program manifestacije bio je u potpunosti pripremljen, nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada dogovorili smo mnoštvo kulturnih događanja u Splitu i Šibeniku - tribina, koncerata, kazališnih predstava, likovnih i tematskih izložbi, filmskih projekcija, predstavljanja knjiga, susreta s autorima, predavanja, radionica, tematskih izleta. Ipak, sukladno podacima o sve većem broju novozaraženih u Republici Hrvatskoj, odlučili smo da je najodgovornije otkazati cjelokupni program ovogodišnje manifestacije - poručuju organizatori.