Donji Dolac: Večer uz glazbu i soparnik

Iz Udruge za očuvanje i uređenje sela Donji Dolac “Zov kamena” pozivaju svoje mještane, susjede i sve druge posjetitelje u subotu 22. srpnja na kulturno-zabavnu večer “Dana Donjeg Doca” koja će se održati kod spomenika “26. ožujak 1944.” u 20 sati. Moći će se tako u ovom mosorskom selu pogledati stara borilačka nadmetanja i vještine, poslušati ganga, rera... pripremat će se i tradicionalni sopranik i druga jela koja će posjetitelji moći besplatno kušati. Vrijedne žene, njih više od 15, dat će svoj doprinos u spremanju jela. Večer će zaokružiti i glazba u živo.
 

Solinsko ljeto: Ojkalica na Gradini

U sklopu “Solinskog kulturnog ljeta” i ove godine će se prirediti “Večer Zagore”, koja će se održati na Gradini u Solinu u subotu 22. srpnja u 21 sat. U programu sudjeluju, među ostalima: KUD “Srce Zagore”, potom Kulturno-umjetnička udruga “Andrija Matijaš Pauk”, KUD “Naši korijeni”-Kljaci, KUD “Labišnica” Svi sudionici će prije folklorne manifestacije proći središtem grada Zvonimirovom ulicom u svečanom mimohodu do Gradine. Tijekom večeri čut će se tradicionalni napjevi Dalmatinske zagore od ojkalica, treskavica, rera, do gange, a mladi će moći vidjeti stare običaje, kočije, nošnje..
 

Osvrt na 15. Dane Mile Gojsalić

Tradicionalna manifestacija u slavu poljičke heroine Mile Gojsalić doživjela je svoje 15. izdanje. Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, u tri dana Poljičke manifestacije, domaći svit i svi oni koje je put nanio u Kostanje mogli su uživati u bogatom i raznovrsnom programu. U prvoj večeri, večeri otvorenja Dana Mile Gojsalić, program je započeo izvođenjem himne RH u izvedbi klapa Pasika i Konistra te Poljičke kolende – neslužbene poljičke himne u izvedbi dječjeg zbora Kostanje i klape Konistra. Nazočnima su se zatim obratili uvaženi gosti; župan SD Blaženko Boban i izaslanik gradonačelnika grada Omiša. Najbolja učenica osnovne škole u Kostanju - Iva Tičinović – podigla je zastavu manifestacije i proglasila Dane Mile Gojsalić otvorenima. Kao glazbena podloga dizanju zastave izvedena je arija "Oda zemlji" iz opere "Mila Gojsalić". Izvela ju je sopranistica Marija Buzdovančić uz klavirsku pratnju Ivane Franceschi. U nastavku programa, gosti su na večeri otvaranja mogli uživati u koncertu KUD-a "Dalmacija" iz Dugog Rata koji je tek tjedan prije obilježio prvih 50 godina više nego uspješnog rada..
 
Za one koji traže razlog više za dolazak u Kostanje na klapsku 'Pripovid o Dalmaciji' treće i završne večeri jubilarnih 15. Dana Mile Gojsalić u 20.30 na trgu pred crkvom sv. Mihovila u Kostanju, kažimo i to da je koncert u kojem sudjeluje čak 11 klapa tematski posvećen legendarnoj poljičkoj junakinji Mili Gojsalić, pa eto prilike da upotpunite svoje znanje o ovoj hrabroj ženi. A za one koji traže dodatni razlog više za dolazak na ovo klapsko slavlje, najavljujemo premijernu izvedbu još jedne pjesme koja slavi poljički zavičaj – Poljička (Di ko nika, tu i obika!) autorskog dvojca Ante Mekinić – Dinko Fio u izvedbi domaće klape Pasika. Dobro došli u Milin zavičaj..
 
Kostanje, pitoreskno selo u Poljicima, u zaleđu Omiša, ovog ljeta upriličit će jubilarne 15. Dane Mile Gojsalić. Kulturna je to manifestacija koja će se održati od 13. do 15. srpnja pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović kojom se čuvaju i reafirmiraju kulturno-povijesne i tradicijske vrijednosti nekad slavne Poljičke kneževine. Posebnu pozornost organizatori skreću na večer Svečanog otvorenja koja je na programu u četvrtak 13. srpnja u 20.30 sati. Na otvaranju će, uz brojne dužnosnike, nazočiti i mnogi dosadašnji laureati Dana Mile Gojsalić među kojima su Jakša Fiamengo, Branka Šeparović, Ivo Pervan, Joško Belamarić, Boris Ljubičić, Tonko Maroević, Stipe Božić, Ante Nazor, Ante Gotovina i Ivan Perišić. Prvog dana manifestacije nastupit će sopranistica Marija Buzdovačić uz pratnju Ivana Franceschia na klaviru, a nakon njih tradicionalne poljičke plesove će otplesati KUD "DALMACIJA" iz Dugog Rata koji je u nedjelju svečano proslavio prvih pola stoljeća uspješnog rada.
 
Bio je Dan žena u Dugom Ratu tog 8.3.1967. a i cijelo misto je bilo u cvatu! Tko god je želio radit imao je gdje. Nije tribalo odlazit iz mista već samo u njjega doći. Fabrika je primala u svih 16! A za vrijeme "nekonjukture" na tržištu samo u njih 8. Ruda je na obalu dolazila u velikim brodovima, visoke peći radile su bez prestanka, u tri smjene, je da je često dimilo nad mistom, ali su bome i dolari dolazili, hrpe dolara točnije, koje su potom odlazile u tadašnju metropolu, jer neke stvari su uvijek u svim našim domovinama uvlas iste, no "nešto" zelembaća je ostalo i u našem malom mistu. Ulagalo se tada u društvene, sportske i kulturne aktivnosti. Ali ono baš ulagalo! Nakon odrađene smjene u fabrici imalo se tada još vremena i za familiju i za sudjelovanje u sve bogatijem i aktivnijem društvenom životu našeg radničkog mista. Nije bilo mobitela, fejsbuka, kladionica i ostalih kradljivaca vremena koji nam danas daju privid nekog aktivnog društvenog života. Za ona vremena nije nam u tom pogledu bilo loše. Dapače! Imali smo više aktivnih sportskih klubova nego što ih imamo danas, skakalo se, gombalo, naganjalo krpenjaču po starom igralištu, igralo hazenu, a kasnije i rukomet, imali smo čitaonicu, legendarnog bricu, kino "Dalmacija" s jednom, a kasnije i dvije filmske projekcije. Dnevno. Pa česte kazališne predstave, vesele plesnjake, popularna mjesta za izlaske.. Točionu, Kutić, Fjaku,.. pa radničke izlete diljem cijele bivše domovine, Igre feroleguraša, sve to i još puno toga u našem radničkom mistu i Fabriku u njenom epicentru koja je sve to obilno finacirala... Bio je Dan žena u Dugom Ratu tog 8.3.1967., i ja se, naravno, ničeg te večeri ne sjećam jer još nisam bio ni u daaalekom planu mom Ćaći, običnom tvorničkom radniku, koji je tek tri godine poslije od Fabrike takoreći dobio zemlju za sagraditi si kućicu i u nju si potom dovesti svoju drugaricu.. Bio je Dan žena u Dugom Ratu tog Ljeta Gospodnjeg 1967. i radni kolektiv je odlučio osnovati novo društvo s imenom "Dalmacija" u mistu, kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija" Dugi Rat, s ciljem kvalitetnog druženja radnika izvan radnog vremena i njegovanja naših tradicijskih običaja, izvornih i koreografiranih plesova i pjesama, posebno Dalmatinskog otočnog, obalnog i zagorskog podneblja.. Koji lijepi poklon našim drugaricama i prilika za cjelovečernja zajednička druženja!

50-i rođendan KUD "Dalmacija" Dugi Rat biti će dolično proslavljen 9.7.2017., velikim svečanim rođendanskim koncertom koji će biti održan na Poljičkom trgu u Dugom Ratu u sklopu nadolazećeg Dugoratskog ljeta, te Međunarodnim festivalom folklora također u Dugom Ratu. Ekipa iz KUD-a bi željela da svečanom koncertu nazoče i svi bivši članovi društva. Proslavlja se prvih 50 godina vašeg i našeg KUD-a!
 

Ivanjske večeri - Slime 2017

Kazališna predstava "Otok sreće" - razgovor razočaranog čovjeka i njegove duše, predstava Gradskog kazalište Mali Princ Omiš u suradnji s Teatrom Ilirik izvesti će se u četvrtak, 29.6.2017. na Slimenu s početkom u 21 satu na prostor ispred crkve. Tko još nije pogledao ovu izvrsnu predastavu - evo mu prilike!
 

Hod Poljičkih vila

Udruga Eko-etno Gornja Poljica organizira predavanje i izložbu fotografija na temu pučkog vjerovanja drevne Poljičke knežije koje će se održati u subotu, 24.06.2017. s početkom u 18:00 sati u kavana-galerija Hok u Splitu, Kavanjinova 11. Osim fotografija koje potpisuje fotograf Mateo-Tomislav Klarić, održat će se i zanimljivo predavanje na temu vila i mitologije održati će Zorica Banović, apsolventica etnologije, kulturne antropologije, te muzeologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz fotografije Matea-Tomislava Klarića družiti ćemo se i s djevojkama koje su utjelovile i na fotografijama oživile legende o poljičkim vilama: Mateom Mišerda, Marinom Kuzmanić, Petrom Moro, Antoniom Duvančić te Emom Muše. Šteta što ih nismo vidjeli sinoć na Ivanjskoj večeri u Dugom Ratu.. Ovim projektom te izložbom članovi udruge Eko-etno Gornja Poljica željeli su oživjeti legende o vilama gornjopoljičkog kraja, te na jedan poseban način zahvaliti svima onima koji su bili dio ove skromne inicijative, koja će takva i ostati.
 

Ples poljičkih vila

Vile su ponovno hodale bajkovitim mjestima Poljičke knežije, piše Rade Popadić na stranicama portala DalmacijaDanas. Riječ je o projektu udruge Eko-Etno Gornja Poljica, koji je osmišljen kako bi potaknuo ljude na razmišljanje o našoj ljepoj prirodi, zaboravljenim legendama, ali i u svrhu turističkog predstavljanja Gornjih Poljica. Sjajan posao na uprizorenju vila na atraktivnim poljičkim lokacijama napravio je fotograf Tomislav Klarić i modeli, poljičke vile: Marina Kuzmanić, Petra Moro, Matea Mišerda i Antonia Duvančić. Udruga Eko-Etno Gornja Poljica će u sklopu ovog projekta održati i izložbu fotografija te predavanje na temu gornjopoljičkih vila 24. lipnja godine u kavani-galeriji HOK u Splitu, Kavanjinova 11 s početkom u 18 sati, najavio je Nikša Tomić, tajnik udruge. A kako je izgledao “ples poljičkih vila” pogledajte ovdje.
 
Uskrs, nedjelja uskrsnuća Gospodinova, najstariji je i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća i temelja kršćanske vjere. U ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje. Od sredine II. st. počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje, ali je datum slavljenja bio predmetom razmirica. Tradicija maloazijskih crkava II. st. bila je za 14. dan mjeseca nisana, dan židovske Pashe, odnosno prema evanđeljima – Isusove smrti; rimska tradicija bila je za nedjelju nakon toga datuma. Izračunavanje je bilo otežano time što se židovska lunarna godina nije podudarala s građanskom, solarnom godinom. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa (između 21. III. i 25. IV), koje će točno izračunati astronomi u Aleksandriji. U srednjem vijeku nastale su mnogobrojne tablice za izračunavanje uskrsnoga datuma, pri čem se koristio tzv. zlatni broj, epakte i nedjeljno slovo. Već su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega..