Prosvjed u ponedjeljak na Zapadnoj obali

U ponedjeljak, 24.7. u 20.30 h na Zapadnoj obali, nasuprot Banovine, organizira se prosvjed pod nazivom 'Split gori'. Obavijest koja se širi društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:
"Pozivamo građane i građanke da nam se pridruže u slanju zajedničke poruke da je Split naš grad i da je vrijeme da kvaliteta i sigurnost života svih građana i građanki postanu prioritet. Osjećaji koji su proteklih dana dominirali među građankama i građanima Splita bili su ogorčenje i bijes uzrokovani vidljivim izostankom funkcioniranja sustava koji bi trebao znati nositi se sa kriznom situacijom kao što je bila ona uzrokovana velikim požarom. Ponašanje odgovornih osoba odnosno pokušaji umanjivanja razmjera situacije koja nas je svih skupa zadesila dodatno su pojačali te osjećaje. Izostanak komunikacije nadležnih službi s građanima kao i oprečne informacije vezane uz situaciju s Karepovcom bile su 'kap' koja je prelila čašu u svakom od nas. S obzirom na to da su izjave odgovornih osoba za vrijeme i nakon velikog požara na rubu Splita uzrokovale trajno nepovjerenje građana u sustav, organiziramo prosvjedno okupljanje kojim zahtijevamo:
 

Jao si ga dugoratskim komarcima!

Općina Dugi Rat obaviještava mještane da će tvrtka Cian iz Splita u noći sa srijede na četvrtak (20.07.2017.) s početkom u 3 sata započeti s drugom "adulticidnom" dezinsekcijom komaraca u Općini Dugi Rat, metodom prizemnog zamagljivanja. U slučaju vremenskih neoprilika akcija se odgađa za drugi termin, o kojem će te biti obaviješteni. Ovim putem upozoravamo sve pčelare, kao i uzgajivače ptica da iste zaštite od doticaja s sredstvom za dezinsekciju.
 
Brza cesta od Splita do Omiša, zapravo bilo kakva nova cesta koja bi vezala dva grada udaljena tek dvadesetak kilometara i čak šezdesetak minuta vožnje, najpotrebnija je prometnica u Hrvatskoj. Čvor Stobreč, na kojemu Hrvatske ceste obavljaju mjerenje, najprometniji je cestovni potez u Hrvatskoj. Dnevno njime prođe u prosjeku 53.272 vozila, a ljeti prosječno čak 62.525 (podaci iz 2016.). Za usporedbu, u Lučkom, a znate i sami da nema te gužve na naplatnim kućicama u Lučkom koja nije završila na svim nacionalnim televizijama, u prosjeku godišnje dnevno prođu 34.133 automobila. Skoro 20.000 manje nego u Stobreču! No, o tome možete pročitati samo u Slobodnoj Dalmaciji, kad se orjunaši prije objeda iznerviraju, piše Vinko Vuković. Između Stobreča i Lučkog, kao prve i treće najprometnije snimane cestovne dionice u zemlji, nalazi se - Solin. Dnevni godišnji prosjek na solinskoj obilaznici je 44.320 vozila, a ljetni 51.573. I stalno raste. U odnosu na 2013. godinu za čak 5000 vozila. Premalo da bi bilo zanimljivo za Dnevnik..
 
Kupajući se i sunčajući ljeti na popularnoj dugoratskoj plaži pripadnice ljepšeg spola očekuju, možda.. ta ljeto je i miris avanture je svugdje okolo u vrućem ljetnom zraku!.., da na njih "padne" eventualno kakav solo macho dalmatinac s par "pločica" viška i brkom poput onog koji krasi markantno lice onog bega iz turskih sapunica te da ih gore od par bevandi Jure na prazan stomak šarmantno "zamanta" svojom pričom koja jednostavno mami na slatki grijeh...
Zadnje što očekuju dok pogledom možda traže nekog takvog na dugoratskoj plaži (a ima ih, hvala bogu, još) da im pomognu utrljati kremu za sunčanje niz ramena pa dolje niz cijela leđa.. jest da na njih padne stablo!
A dogodilo se baš to!
Na turisticu je palo stablo tamarisa koji čini spasonosni hlad uz rub dugoratske plaže, stablo očito sasvim propalog, šupljeg, izgnjijalog korijena, koje je predvečer iznenada pokleknulo pod svojim teretom i palo direktno na plažu među šokirane kupačice i kupače, okrznuvši pri padu jednu turisticu koju je, možemo to sad zvati i pravom srećom u nesreći, samo malo ogrebalo, ali po licu.
Naša turistica dotad se bezbrižno sunčala na popularnoj dugoratskoj plaži i ne sluteći da je tek minute dijele od nevjerojatnog "uleta" nezvanog gosta.
Šalu na stranu, samo puka sreća spasila ju je od puno ozbiljnijih ozljeda, a naše komunalce sada čeka i posao da provjere, ako je to moguće, svako stablo duž dugoratske plaže da se ova situacija nikada više nikome ne ponovi.
 

Poljica za Antino ozdravljenje

Potaknuti slučajem koji se u svakom trenutku može dogoditi svakome od nas, u okviru projekta “Humanost na djelu: Neka svaki more živ biti!” pokrenuta je humanitarna akcija pod nazivom “Poljica za Antino ozdravljenje” kako bi se pokušalo pomoći jednoj peteročlanoj obitelji u nevolji, javlja Savez za Poljica. Naime, mlađahni Ante Bulić (21) iz Tugara , prije nešto više od godinu dana nesretnim slučajem poskliznuo se u mehaničarskoj radionici i pri padu teško ozlijedio glavu (fractura cranii et baseos cranii lateris dextri etc.). Iako je od tada do danas nesretni mladić u stalnoj komi, njegova brižna majka koja je bila primorana dati otkaz na poslu kako bi ga njegovala kaže:  "Ja san sritna da je moj Ante osta živ. Prije mi se ni pojubit ne bi da, a sad ga baren jubin trista puta na dan!". Majčinu radost i optimizam, suprotno službenoj dijagnozi, potiče sam Ante odajući svojom ustreptalom dušom da majčine poljupce i brižne riječi i ‘vidi’ i ‘čuje’, sve to potvrđujući pogledom rječitijim od riječi. Ante svakodnevno pokazuje diskretne znakove oporavka koji bude nadu u ozdravljenje. I dok su ljubav i pažnja kojom je obasut beskrajni, obiteljski proračun odavno je iscrpljen jer sve što Anti život znači ima svoju cijenu koja mjesečno premašuje iznos njihovih polugodišnjih prihoda. – Da već dosad nije bilo pomoći dobri judi, u prvom redu mojih sumještana, moga san odavno sebi nataknit omču oko vrata! –  priznaje Antin otac koji obitelj uzdržava ionako skromnom mirovinom, ali sad lišen mogućnosti dodatne zarade jer se u potpunosti posvetio sinu i njegovom ozdravljenju. Dirnuti ovim slučajem, apeliramo na vas da pomognete ovoj (ne)sretnoj obitelji uplatom odgovarajućeg novčanog iznosa srazmjerno vašim mogućnostima izravno na tekući račun Antinog oca kako slijedi:

Primatelj: Darijo Bulić, Tugare
IBAN: HR1524020063205235457
Svrha: Poljica za Antino ozdravljenje
 
Naši Saborski zastupnici, njih 77, 30.6.2017. izglasali su Zakon o koncesijama kojim su na rasprodaju dali najvrjednije resurse koje imamo: more, plaže, obalu, otoke, vodu, željeznice, autoceste, energente.. Ovdje se upoznajte s uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru. Upamtite njihova lica i imena, upoznajte se s ljudima koji odlučuju o našoj budućnosti, upitajte ih kad ih sretnete da li ih je sram. I nemojte ih izabrati ponovno. Ako uopće do sljedećih izbora itko od nas ostane u državi. Sedam je osnovnih razloga zašto je taj zakon toliko poguban (detaljnije u nastavku članka) i zašto bi trebalo zapamtiti imena ljudi koji su glasali za ovaj zakon kao i one koji su omogućili uništavanje naše budućnosti.. Splićani i Dalmatinci koji su glasali za Zakon o koncesijama su: HDZ-ov Kaštelanin Ante Sanader, Splićani Petar Škorić, Miro Kovač, Goran Dodig i novi zastupnik Ante Bačić, stranačka kolegica im Dragica Roščić iz Baške Vode, Ivan Šipić iz Trilja, Branka Juričev-Martinčev iz Vodice, Zadrani Grozdana Perić, Davor Lončar i Hrvoje Zekanović, Ante Babić i Sanja Putica iz Dubrovnika, Marijan Kustić iz Novalje te Korčulanin Branko Bačić.
 

Sabor je usvojio sporni Zakon o koncesijama

Dok su Hrvati, a posebno "preemotivni" Dalmatinci, ovih dana zaokupljeni rezultatima arbitraže oko Piranskog zaljeva, događanjima naroda oko malog Cezarea, brisanjem Maršala Tita s naziva popularnog zagrebačkog trga, Severinim medijskim istupima oko skrbništva, zaboravljajući pomalo i na stečajnu agoniju propalog Agrokora i kupusanje kompanija (i otkaze radnicima) koji će neminovno usljediti,.. danas su naši vrli predstavnici u Saboru sa tankih 77 glasova većine usvojili Zakon o koncesijama, koji se pomalo neočekivano našao danas pred našim zastupnicima. Nakon nedavne odgode glasanja o zakonu nakon masovnih prosvjeda diljem obale i otoka, a potom i na Markovom trgu, u organizaciji inicijative Pokret otoka, svi su naivno pomislili da će se argumenti protivnika ovog zakona preispitati i problematične točke zakona ispraviti. No to se nije dogodilo. Saborska većina prethodno je odbacila sve oporbene amandmane. Oporba je napustila sjednicu za vrijeme glasovanja, ali je zakon ipak izglasan tankom većinom nakon što je, ponavljamo, nenajavljeno bio uvršten u današnji dnevni red. Predstavnici Vlade naglašavaju da je Zakon dobar i da ne dovodi u pitanje značaja javnog dobra. Kažu da se ovim krovnim zakon određuju sva načela koncesioniranja, a da će se detalji odrediti novim Zakonom o pomorskom dobru. Pokret otoka i oporba naglašavaju da se radi o štetnom zakonu jer nije u dovoljnoj mjeri zaštitio javni interes, te da se ovakvim zakonom pogoduje pojedincima i krupnom kapitalu. – Ključno je pitanje hoće li Pokret otoka postati pokret otpora. Koristit ćemo sve pravne mogućnosti za osporavanje donošenja zakona, procedure donošenja zakona i davanja svih koncesija, osobito onih na pomorskom dobru – komentirala je za portal DalmacijaDanas Maja Jurišić (Pokret otoka) nakon donošenja spornog zakona.
 

Čestitamo Dan državnosti

Svim čitateljima, sumještanima i građanima Republike Hrvatske čestitamo današnji praznik, Dan Državnosti!

25. lipnja 1991. Hrvatski sabor je nakon provedenog referenduma donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, proglasivši Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Taj se dan danas prigodno obilježava diljem Lijepe naše.
U nedjelju, 25. lipnja ujutro u Dugom Ratu će se tradicionalno svečano položiti vijenci pred spomenik palima za Hrvatsku..
 

Jao si ga večeras dugoratskim komarcima!

Općina Dugi Rat obaviještava mještane da će tvrtka Cian iz Splita u noći s četvrtka na petak (23.06.2017.) s početkom u 2 sata započeti s prvom "adulticidnom" dezinsekcijom komaraca u Općini Dugi Rat, metodom prizemnog zamagljivanja. U slučaju vremenskih neoprilika akcija se odgađa za drugi termin, o kojem će te biti obaviješteni. Ovim putem upozoravamo sve pčelare, kao i uzgajivače ptica da iste zaštite od doticaja s sredstvom za dezinsekciju.
 

Čestitamo Vam Dan antifašističke borbe

22. lipnja - dan osnivanja sisačkoga partizanskog odreda i njegov odlazak u borbu Republika Hrvatska obilježava kao svoj blagdan, Dan antifašističke borbe, koja je donijela uspostavu federalne hrvatske države i uvrstila je u red pobjednika u 2. svjetskom ratu. Ne zaboravimo, bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe! Tog i u svjetskim razmjerima dramatičnog dana (napad Njemačke na Sovjetski Savez) prije 75 godina hrvatski građani različitih nacionalnih, vjerskih i etničkih pripadnosti, vođeni idealom slobode, započeli su borbu, a potom konačnom pobjedom nad Pavelićevom Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom postavili temelje na kojima je izgrađena i današnja, europska Hrvatska. Trebamo biti ponosni na taj dio naše povijesti, dok se s pijetetom prisjećamo svih onih čiji su životi ugrađeni u najvrjednije što danas imamo - samostalnu, slobodnu, demokratsku domovinu, pred kojom je definitivno bolja budućnost, utemeljena na europskim i svjetskim ekonomskim, društvenim i političkim standardima. Čestitamo Vam današnji praznik, Dan antifašističke borbe.
 

Ima, ima asfaltiranja i poslije izbora!

Priča i nije tako duga, traje tek oko mjesec dana, što je za naše komunalne (ne)prilike samo mali beznačajni trenutak u svemiru naše birokracije. A sve je počelo, kako to često biva, pred izbore. Općinski komunalci su obavjestili i zamolili stanovnike Omiške ulice u Dugom Ratu da idućeg jutra preparkiraju negdje izvan Omiške ulice svoje autiće jer da će se na potezu od Dječjeg vrtića pa do opasnog križanja sa Jadranskom ulicom stavljati novi sloj asfalta. Super. Odlično! No prođe dan.. a ništa se ne dogodi. Prođe i drugi. I opet ništa. Prođe tjedan u kojem se jest radilo na dijelu ulice ispod dječjeg vrtića. Ništa, pogađate, od psikutavog zvuka velikog stroja za predizborno asfaltiranje ulica. A izbori u međuvremenu davno prošli. Prošao već i drugi krug. Prošlo i još par tjedana. Nitko ne dolazi. Samoranjavam gume na autiću u iskopanom i zaboravljenom kanaliću tik poviše raskrižja. Danima ih pomalo bušim.. Pogleda uperenog prema dnu ulice, prema Crkvi, napokon spoznajem da nema postizbornog asfaltiranja ulica.. i da nam valja i dalje živit u strpjenstvu.. I onda, baš na rođendan, dobijem poklon od općinara zajedno sa svim stanovnicima Omiške ulice. Novi sloj asfalta. Od vrha ulice pa sve do križanja sa Jadranskom. Nije puno ali skromnog mještanina veseli. I je da smo sve to mi platili i davno preplatili.. ali ipak je lipo kad se potrebno napravi. Napokon! I eto, kako svaka priča za djecu i birače ima pouku tako je ima i ova. Ima, dragi sumještani, dragi supatnici.. ima asfaltiranja i poslije izbora!
 
U novoj kupališnoj sezoni na dugoratskoj plaži dočekao nas je i nov, novcati tuš koji uljeva povjerenje da neće presušiti nakon par tjedana i pokleknuti ničice pred prvim naletima domaćih noćnih vandala. Napokon da su naši općinari malo "odrješili" kesu i krenuli u nabavku novog tuša, a ne u krpanje onog starog iz prošlog stoljeća. Kamo sreće da ovog tušu što skorije "kloniraju" i postave i duž plaža na Dućama. Kad su nam već plaže, sunce i more još uvijek daleko najbolji "turistički proizvodi" onda barem pripazimo na njihovu urednost i čistoću te na njihovu opremljenost barem najosnovnim sadržajima, a najosnovniji su funkcionalni (i ako može moderni(ji)) tuševi. Barem to! Barem taj minimum. (A za ostalo će se, valjda, pobrinuti koncesionari, od kojih se ubiru nemale svote..). Lip pozdrav našim općinarima s dugoratske plaže... Bravo za ovaj tuš. Još da ga je i "klonirati" po općini...
 

Sritan ti rođendan Slobodna Dalmacijo

Prvi broj Slobodne Dalmacije tiskan je prije točno 74 godine u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se Šerif Šehović, prvi glavni urednik lista, Leon Geršković i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik Jure Kaštelan. Sritan ti rođendan Slobodna Dalmacijo!
 
U četvrtak, na praznik, sam povirio opet na ponajljepšu pješčanu plažu u općini gdje se u petak, pisao sam o tome ovdje, svega dvadesetak metara od plaže bezbrižno sunčao krupan i građevinski otpad. I to u predsezoni, kada se naše plaže i apartmani već solidno pune turistima.. Nekoliko dana poslije i situacija je na Golubinki rješena! Nema više glomaznog otpada, sve je čisto, uredno, kako to i treba biti, kante su tu, zavirio sam, svega kvarat pune.. i sve je opet u najboljem redu (kad već nemamo neko drugo, prikladnije, mjesto za smještaj kanti od parkinga tik poviše plaže!). Bravo komunalci! Bravo i mještani! Plaže i okoliš su naš ljetni "dnevni boravak" i moramo se svi zajedno brinuti da one budu (i ostanu) uredne i čiste. Jer tko će drugi, ako ne mi?

Hmm.. izgleda da tako ne misli ekipa na Vavlju koja baš i nije "skockala" i svoj okoliš za sezonu. Slike s Vavlja su u nastavku..
 
Pred turističku sezonu, nažalost, nikad ne nedostaje ni ovakvih tužnih prizora u našoj okolici, poput ovih na koje smo naišli u petak na Dućama, na predjelu Golubinka, mjestu koje se s pravom diči ponajljepšom pješčanom plažom u općini. Mještani, a tko će drugi?, na svega desetak metara od plaže i mora, odložili su i ostavili poprilično krupnog i građevinskog otpada i smeća svih vrsta. Nažalost, nije ovo izuzetak ili sporadični komunalni incident, već uvriježeno ponašanje nekih od mještana Duća u ovo doba godine, kada se "lickaju" apartmani, a stare sobne ili vrtne "garniture" umjesto u svega 3 km udaljenom reciklažnom dvorištu "Peovice" u Zakučcu, završavaju u pravilu takoreći na plaži, gdje su naši općinski komunalci i Mjesni odbor Duće našli "prihvatljiv prostor" za smještaj kontejnera za smeće. A da li je plaža, uz sunce i more najveći dućki turistički resurs, doista najpogodnije mjesto za smještaj kontejnera za odlaganje otpada neka nam odgovore općinski komunalci koji su s mjesnim odborom odabrali baš ovo mjesto. No nije ni njima lako, znamo svi da nema puno prihvatljivog javnog prostora za ovu namjenu, a naravno da nitko od mještana ne želi kontejner "ni blizu svog dvorišta", dok u drugu ruku svi bi htjeli da isti nije ni "daleko", jer tko će za ljetnog zvizdana tegliti hrpe u pravilu nerazvrstanog otpada punih "dvisto metara" do prvog kontejnera? Tužno je i da je naše komunalno poduzeće "Peovica" moralo izmjestiti iz Duća (i Krila, da ne ispadne da su neki Dućani jedini ekološki nesvješteni u našoj maloj općini) tzv. "zeleni otok" jer su neki mještani u kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada u pravilu ubacivali sve i svašta, ne pazeći baš što u koji kontejner spada i pripada. Tužna je to priča o nama, našoj ekološkoj (ne)svjesti, navici odvajanja, razvrstavanja otpada te "učinkovitom" gospodarenju otpadom. Posebna priča i "točka na i" ove tužne priče  su kante za smeće duž same dućke plaže i njihovo redovito pražnjenje (i izvanredno, kada su do podneva već pune) koje je općina dodijelila firmi "Dodo".. Ima li rješenja za "ilegalne bacače otpada"? Ima! Ima li koga tko je to dužan ovakvo ponašanje sankcionirati? Ima! A zašto se na tome konkretnije nešto ne radi, pa makar se morali i "zamjeriti" susjedima (i glasačima) "bacačima otpada" u ova stalna izborna vremena, neka svoje kažu odgovorni.. Oni i za to dobivaju plaću.. A doljepotpisani će i dalje, kao zainteresirani mještanin i uredni platiša svih komunalnih i općinskih nameta, povremenim prigodnim slovom i fotografijama (slobodno mu ih mejlom ili preko fejsa požaljite) upozoravati na naše komunalne probleme. U fotogaleriji u nastavku prilažemo i fotografije trenutnog stanja s Golubinke.. koju, kad već nema golubova neki mještani stalno... znate već što...