U nedjelju se održavaju izbori za Europarlament

- "Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost" - glavna je poruka kampanje Europskog parlamenta uoči europskih izbora. Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj predstavio ju je radi poticanja birača na izlaznost. Podsjetimo, izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja 2024., a posljednje istraživanje Eurobarometra pokazuje porast interesa.
Hmmm... u Hrvatskoj je na zadnje euroizbore izašlo svega 30% birača, teško da će u nedjelju biti puno bolje.
Podsjetimo se, Hrvatska je ušla u EU nepripremljena za otvoreno tržište rada, dogodio se odljev najproduktivnijeg dijela populacije. Hrvatska politika nastojala je to pitanje riješiti mjerama na nacionalnoj razini, a ne u europskoj politici. Kohezijski fondovi s 0,3 posto europskog BDP-a nisu sredstva dovoljna za rješavanje ovog problema i nameće se pitanje oblika i načine kompenzacije za zemlje koje gube stanovništvo. Krize unutar EU, s obzirom na različiti stupanj razvoja i položaja članica, su asimetrične. Kakvu će politiku naši zastupnici zastupati u ovom pogledu? Može li naša politika napraviti nešto u Bruxellesu, u savezništvu s državama članicama koje imaju isti problem? Kako će se naši zastupnici postaviti u Europskom parlamentu prema ključnim pitanjima sutrašnje Europe? Složenom ekonomskom i geopolitičkom odnosu prema Kini? Novom rastu europske ekonomije, koja bi trebala biti predvodnik svijeta u većini novih tehnologija u 21. stoljeću, a ne samo u fantomskim "zelenim"? Svekolikom odnosu prema SAD? (pogotovo ako na tamnošnjim izborima pobijedi Trump?). Nezdravom odnosu koji je danas gotovo pa.. podanički? Redefiniranju euroatlantskog sigurnosnog kišobrana, NATO-a, iz agresivne vojne organizacije pod strogom američkom kontrolom u sigurnosni blok europskih zemalja, blok u kojem uz njih sudjeluju i surađuju, a ne šefuju kao danas, i naši atlantski prijatelji SAD, UK, Kanada?
Promjeni agresivog (NATO) stava o ratu na istoku Europe, u Ukrajini? Je li i hoće li netko od naših parlamentaraca biti i protiv nasilne militarizacije Europe? Je li netko moža i za mir u Ukrajini? Za povratak diplomaciji, pregovorima, razgovorima kao načinima rješavanja problema među državama i blokovima, smirivanju situacije koja već ozbiljno prijeti da nekontrolirano eskalira u... nuklearni rat? A onda su sva gornja pitanja suvišna...  

Hrvatski glasači mogu u nedjelju birati za kadidate s jedne od 25 lista političkih stranaka, a po anketama kao favoriti izbora se ističu sljedeće: HDZ, SDP, Možemo, Most-Suverenisti-HSP i DP.
Ima li na izbornom listu netko kojeg možete u nedjelju bez grča u želucu, s obzirom na gore navedeno, zaokružiti?
Ili ćemo opet za Ričarda, ma baš nas briga!, kad je bal nek je barenko maskenbal! A glazba nek i dalje glasno svira dok europski Titanik polako klizi prema ukrajinskom glibu, a hrvatsku mladost planiraju opet vojačiti (uz izmjene Ustava, dakako, za izbacivanje priziva savjesti) za novi put bez povratka, opet u Galiciju...

Unatoč desetljetnoj masmedijskim topničkoj pripremi i garniturama bezličnih (wannabe) europolitičara, koji nam se posvodušno nude, ja i dalje čekam na nekog crnog labuda (ma na jato labudova!) koji će lobirati u Europarlamentu za smirivanje ove ratne paranoje, militarizacije Europi, situacije u Ukrajini i na našim granicama, nekoga tko će glasno i bez pardona početi zagovarati mir u Europi, uz povratak dijaloga i diplomacije, uvažavanja drugih (a ne samo eskalacije, prijetnje, bombe, dronove, rakete...) te početi nešti konkreto raditi i na strateškoj autonomiji Europske unije i njenoj novoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja će se prije sveg oslanjati na svoje (danas umrtvljene) resurse, uvažavati ponajprije interese europskih naroda i susjednih naroda, naroda Ukrajine i Rusije, a ne samo interese SAD i agresivne (geo)politke (pro)padajućeg hegemona (i njegove vanjske politke koja je potpuno u službi američkog vojno-industrijskog kompleksa). 
 

Čestitamo Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala  i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.
 

Sretan nam Dan pobjede i Dan Europe!

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
 

Čestitamo Dan pobjede i Dan Europe

Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..

Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
 

Povodom najvećeg praznika radnog čovjeka

Drugovi i drugarice, dame i gospodo, sinovi i kćeri prezrena radništva i Vi, radnici, vrsto koja samo što nije izumrla – sretan vam Praznik rada! Nema druge nego vam kazati - sretno, onako kako se kazuje rudarima prije nego uđu u okno pa pojma nemaju hoće li ikad više ugledati svjetlost dana. Otići na posao danas je u nas, a bogme i u svijetu, poprilično tome nalik. Dođeš, timbraš karticu ili upališ kompjuter, obučeš trliš ili navučeš klompe, svejedno, (od)radiš svoje i pojma nemaš je li to zadnji put da si svu tu rutinu odradio, ili ćeš slično, iz dana u dan, sve do penzije, onako kako je i stari pape to radio. Dragi radnici i radnice, dame i gospodo, drugovi i drugarice! Kad vam se čini da je loše, sjetite se one – shit happens. A kad vam se čini da se nema love nizašto, jednostavno manje pričajte na mobitel, bando parazitska!... piše Siniša Pavić u svojoj kolumni na stranicama (Kronike Du.. :-) Novog Lista ...
 

Izbori: Dugoračani, očekivano, za HDZ

Jučer su se održali parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Mnogi su očekivali da će isti biti uzbudljiviji od prosjeka prije svega iznenadnom objavom predsjednika Zorana Milanovića, nekadašnjeg premijera iz redova SDP-a, da se i sam uključuje u utrku kao de-facto glavni akter oporbene koalicije pod nazivom "Rijeke pravde". Ta lijevo-liberalna koalicija, u kojoj su se uz SDP nalazile i stranke Centar, HSS (Hrvatska seljačka stranka) i još nekoliko manjih, istupila je kao jedina konkretna šansa da se s vlasti sruši vladajući HDZ koji upravlja zemljom.
Dugoraćani su, kao i većina hrvatskih birača, najviše glasova dali HDZ-u.
Je li sve gotovo? Nije.
Ali zar HDZ nije već jasan pobjednik ovih izbora? Tako izgleda, da, ali u politici je svašta moguće pa tako i vrlo "neprirodne" koalicije. Jasno, u ovom slučaju morala bi se stvoriti jedna zaista neprirodna koalicija ljevice i desnice da bi se gurnulo HDZ u opoziciju. Ne događa se često, ali nije neviđeno.
Birači su odradili svoje. Sada kreće žestoka borba za skupljanje mandata "na hrpu" kako bi se došlo do čarobnog broja od 76. Do većine u Saboru i mandata za sastavljanje vlasti, Vlade.
Što ako nitko ne može sastaviti većinu? Zna se što u tom slučaju slijedi, novi izbori, ali to će potrajati. Takve mogućnosti, manje vjerojatne, bi se pak u ovoj situaciji najviše preplašio HDZ, koji pada, a moglo bi predstavljati šansu drugima koji rastu. Ipak, čak i revizija u nekom budućem datumu, čini se, ostavila bi jako tešku slagalicu, a možda će netko morati pregaziti razne ideološke smjernice ne bi li došao do vlasti. Ili da bi podržao potencijalnu manjinsku Vladu.
 
U srijedu su parlamentarni izbori. U X. izbornoj jedinici, na području Općine Dugi Rat, određuju se sljedeća biračka mjesta na kojima građani s pravom glasa mogu glasati, ovisno o mjestu boravka, prebivališta:

1. Biračko mjesto broj 1. DUĆE, TURIST BIRO DUĆE U DUĆAMA, POLJIČKA CESTA, VAVLJE 2
na kojem će glasovati birači s prebivalištem u DUĆE: DOČINE I, GLAVICA I, GLAVICA II, GLAVICA III, GOLUBINKA I, GOLUBINKA II, GOLUBINKA III, LUKA I, LUKA II, LUKA III, POLJIČKA CESTA – GOLUBINKA, POLJIČKA CESTA DOČINE, POLJIČKA CESTA GLAVICA, POLJIČKA CESTA LUKA, POLJIČKA CESTA ROGAČ, POLJIČKA CESTA VAVLJE, PUT STARE DUĆE, ROGAČ I, ROGAČ II, ROGAČ III, ROGAČ IV, ROGAČ V, ŠKOBALJEVA ULICA, VAVLJE I, VAVLJE II, VAVLJE III, VAVLJE IV

2. Biračko mjesto broj 2. DUGI RAT I, PROSTORIJE KUD-A DALMACIJA U DUGOM RATU, POLJIČKA CESTA 133, na kojem će glasovati birači s prebivalištem u DUGI RAT: DRAGE IVANIŠEVIĆA, DUČKI PUT, GLAVICA, HRVATSKE MORNARICE, INDUSTRIJSKI PUT, IVANA GORANA KOVAČIĆA, JADRANSKA 16-54 (PARNI), JADRANSKA 13-53 (NEPARNI), JURE KAŠTELANA, MATIJE IVANIĆA, OMIŠKA, POLJIČKA CESTA 40-176 (PARNI), POLJIČKA CESTA 137-175 (NEPARNI), STARA CESTA, TRG SV. JOSIPA, VLADIMIRA NAZORA  ...
 
Fejsom se dijeli gornja ilustracija Tomice Kralja koja bi svima koji nemaju pojma za koga glasati na predstojećim parlametarnim izborima mogla biti od pomoći. Da, šaljivi je to prikaz koji neodlučne birače vode od pitanja o najvažnijem Hrvatu u povijesti do stranke kojoj su najbliži. Ima tu svega - od pitanja o pomama i rajčicama, do klimatskih promjena, mise, špageta, svete nedjelje, shizofrenije, korupcije, strahe od cjepiva, a i od žena.
Podsjetimo, 17. travnja, u čistu izbornu srijedu (jer dolaze rijeke pravde), ove godine Hrvati izlaze na izbore za Sabor.

Ako se pitate tko se najviše javlja za riječ u Saboru i koje su stranke najaktivnije? Htjeli biste doznati da li su vladajući održali obećanje iz prošle kampanje? Postoje načini kako na jednostavan način doći do odgovora za koje niste ni znali da postoje.
Na stranici ImamoPravoZnati (https://imamopravoznati.org/) možete ostvariti zakonom zajamčeno pravo na informacije od bilo kojeg tijela financiranog javnim sredstvima. Vrijedni volonteri Gonga prikupili su adrese svih mogućih javnih službi pa će Vaš upit pronaći pravu adresu. Ne dozvolite da vas političari vuku za nos, informirajte se.
Parlametar (https://parlametar.hr/) je stranica kojom možete pratiti rad svakog zastupnika i zastupnice u Hrvatskom saboru. Štoviše, analitički alat dati će vam odgovore i na to koji zastupnički klubovi su najpodložniji jednoumlju pa njihovi zastupnici nikada ne glasaju protiv linije (HNS, HSLS i HDZ).
Osim upita tijelima javne vlasti, na stranici PopraviTo (https://popravi.to/) možete prijaviti probleme na javnim površinama i infrastrukturi u svakom kvartu svakoga grada i u cijeloj Hrvatskoj (naravno, ako je vaša općina, grad uključena u projekt PopraviTo).
Ako je civilno društvo u Hrvatskoj uvjerljivo je u najgoroj situaciji u cijeloj Europskoj uniji po širem društvenom kontekstu, političkoj klimi, sustavnoj potpori udrugama te okruženju u kojem bi civilno društvo bilo neovisno i slobodno, ne moraju najgori biti i naši građani - osvješteni, slobodnomisleći i aktivni građani. Budite jedan od njih.
 

Sretan Uskrs!

Mojim Dugoraćanima i Poljičanima, kao i svim posjetiteljima ovih zapisa u (ne)vremenu, ma gdje diljem ovog trećeg i još uvijek pretežno plavo-zelenog nebeskog kamenčića bili, sretan i blagoslovljen Uskrs!
Proslavimo ga bezbrižno s obitelji i najdražima.

U(ne)redništvo
 

HZMO: Isplata jednokratne pomoći penzionerima

Zavod za mirovinsko osiguranje najavio je da isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 27. ožujka, za što je osigurano gotovo 70 milijuna eura iz državnog proračuna. Jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 724.699 korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj kojima ukupna mirovina za veljaču 2024. nije prešla 880 eura. Korisnicima s najnižim mirovinama isplatit će se 160 eura jednokratno, onima s nešto višom 120, pa 80,60 i 50 eura za one s penzijom od 730 do 880 eura.
Izbori su pred nama, AP "časti"!
 
Prije blagdana Svetog Josipa i Dana Općine, valja spomenuti i na čemu se radi, pa je između ostalog na općinskim stranicama nedavno objašnjen građevinski zahvat na masliniku u Jadranskoj ulici.
Općina Dugi Rat započela je s radovima uređenja zelene površine u Jadranskoj ulici kako bi istu prenamijenili u park kojim će se koristiti korisnici naše udruge Zagrljaj za svoja druženja i igre.
Radovi na uređenju Knjižnice i Kulturnog centara idu po planu, javljaju iz općine, a uskoro se očekuje i završetak građevinskih radova, iza kojeg će slijediti opremanje i uređenje interijera nove Knjižnice i Kulturnog centara.
 
U zadnja dva mandata ove vlasti bitno je smanjena otvorenost i transparentnost u donošenju odluka, neke standarde koje smo imali 2013. danas više nemamo, a najbolji primjeri zatvorenosti su Zakon o izbornim jedinicama, lex AP i ograđivanje Markova trga, kazano je u četvrtak na konferenciji Dani otvorenih podataka u organizaciji Gonga. Ova Vlada je rekorder u posljednjih dvadeset godina, od kada postoje statistika i praćenje, u broju neodgovorenih pitanja te je premijer Andrej Plenković u tome šampion.
- "Lex AP zelena karta za svakog korumpiranog političara da daleko od očiju javnosti i bez straha da će biti otkriven sklapa sumnjive dilove na štetu javnog proračuna, javnih resursa, javnog interesa" - rekla je Melisa Skender, tajnica Hrvatskog novinarskog društva.
 

Čestitamo Dan žena

Svim ženama, majkama, kraljicama,.. a curama pogotovo, čestitamo Dan žena!  Petak, 8. ožujka, obilježava se u velikom dijelu svijeta kao Međunarodni dan žena.
Nekada, i to ne tako davno, Dan žena je bio praznik po mnogima veći i od Nove godine. U “onim vremenima” feštavalo se toga dana na svakom koraku - po poduzećima, restoranima, lokalima. Putovalo se na izlete na Mosor, čak su turističke agencije za inozemstvo početkom ožujka nudile prigodne aranžmane. Nešto stariji među Vama sigurno se prisjećaju kako su darovali buketiće tulipana ili ljubičica svojim draganama, svojim mamama, tetama, učiteljicama, kolegicama... u vrtićima i školama održavale su se prigodne priredbe ljepšem spolu u čast, a svojim smo mamama ponosno donosili ručno izrađene čestitke, iscrtane nespretnom dječjom rukom...
Nekad je i na ovim prostorima današnji dan bio važan i slavljen, a danas samo nekako stidljivo, ponaosob, rjetko gdje organizirano, iako neke firme (recimo poput one gdje svakog radnog dana "otučem" smjenu) i dan danas s pažnjom drže i prakticiraju lijep običaj podjele cvijeća i čestitanja kolegicama.. 
Žene, sritno! Danas i u sve ostale dane...
 

Objašnjenje za mrak kroz Duće Luku

Tko je autićem sinoć ili prošlih nekoliko večeri upao u mrak u Dućama, danas je na općinskim stranicama dobio i obrazloženje za taj mrak, odnosno za nefunkcioniranje javne rasvjete u Dućama, na predjelu naselja Duće Luka.
Iz općine se ispričavaju mještanima i putnicima na nastaloj situaciji oko neispravnosti na sustavu javne rasvjete kroz Duća, koja je stradala kao žrtva nedavne prometne nezgode u kojoj je neoprezno vozilo oštetilo rasvjetni stup sa javnom rasvjetom, zbog čega je veći broj okolnih rasvjetnih stupova već treći dan neispravan.
Iz općine Dugi Rat javljaju da su pristupili otklanjanju kvara i da je dio rasvjete već stavljen u funkciju dok će preostali dio kvara na rasvjeti biti otklonjen tijekom sutrašnjeg dana.
 
Završeni su radovi uređenja površine za parkiranje uz magistralu, državnu uspornicu, pardon, magistralu u Dugom Ratu, javljaju iz općine Dugi Rat. Radovi na uređenju potpornog zida i površine uz magistralu u Dugom Ratu, na potezu od objekta Bava bar do objekta Pino Bar, su završeni u planiranom roku, a promet opet teče nesmetano u oba prometna traka.
Nekadašnji oštećeni i nesigurni zid koji je dijelio zemljanu površinu pored D8 od uređene betonske šetnice uz more zamijenjen je novim armirano betonskim zidom. Neuređena i neugledna zemljana površina na kojoj su se naši mještani pa i gosti tijekom ljeta parkirali svojim automobilima uređena je te je cca 770 m2 površine asfaltirano. Uklonjena su stabla starih tamarisa i posađeno novih 13 stabala, što valja posebno pozdraviti.