Dugoračani će obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti svečanim koncertom u četvrtak, 04.08.2022., od 21:00 sat u parku do lučice u Dugom Ratu, u organizaciji UHDDR Dugi Rat. Na sam praznik, u petak 05. kolovoza 2022. godine u 8 sati, održati će se Sveta misa povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, a nakon nje, u 8:0 sati, položiti će se vijenci i cvijeće te upaliti svijeće ispred spomenika svim poginulim za Hrvatsku, ispred Crkve sv. Josipa u Dugom Ratu.
 
Nestalog supruga Ivu Bana, naše gore list, mladića iz Truša, posljednji je put vidjela u listopadu 1991. Dragovoljno se prijavio braniti domovinu i Gordana Ban je to saznala slučajno, kad su šetali Trgom bana Jelačića. Objasnio joj je da se, gledajući sve što se događalo, u njemu rodila silna želja učiniti nešto za svoju djecu, da bolje žive i da slobodno šeću svojom zemljom. Sin Josip tad je bio 11-mjesečna beba, a kći Marina curica od tri i pol godine. Oboje, a posebno kći, bili su jako vezani za oca, tako da je njegov nestanak u ratnom Pakracu 1991. ostavio snažan trag i na njihovu odrastanju. Ivi Banu se zadnji trag zagubio u Kukunjevcu kraj Pakraca. Tako je u jesen 1991. počela Gordanina 30-godišnja potraga za suprugom. Za tijelom supruga preminulim u ratnom vihoru na nepoznatom mjestu.
Ekshumirali su ga nakon dojave svjedoka koji je znao gdje počiva zajedno s suborcem, tek ove godine točno na blagdan svetog Ante. Napokon će ga moći pokopati pored njegova sina (koji je od zloćudne bolesti preminuo 2017.), gdje će mu se jednog dana i ona pridružiti. Sada su otac i sin gore, na nebu, s svojim najmilijima, kratko je novinarima 24sata rekla Zagrepčanka Gordana Ban (57).
Tri desetljeća potrage, nadanja, razočaranja, tuge, depresije, iščekivanja i straha sad je iza nje. Od supruga se s kćeri oprostila nakon identifikacije, a na posljednji će ga počinak ispratiti u četvrtak, 4. kolovoza u 13:20 sati na zagrebačkom groblju Miroševac.
Omiška HVIDR-a organizira odlazak na pogreb hrvatskog branitelja Ive Bana iz Truša, i to autobusom koji polazi za Zagreb u četvrtak, 04.08. u 6 sati s Prika, ispred PC Studenac, a iz Tugara u 6.15 sati. Za sve informacije i rezervacije zainteresirani se mogu obratiti u omišku HVIDR-u na kontakt telefone 021 863 474 i 098 400 018 (Zlatan Bašić).
Neka je našem branitelju Ivi Banu laka hrvatska zemlja za čiju je slobodu i život dao. Počivao u moru Božjem.
 
Zbog korištenja godišnjeg odmora djelatnice, Narodna knjižnica Dugi Rat od. 01.08.2022. do 26.08.2022. neće biti otvorena za korisnike. Hvala na razumijevanju. U navedenom periodu ne obračunavaju se zakasnine.
Dakle, posjetite knjižnicu u ovom tjednu (od 25.07. do 29.07.) te možete posuditi i koji naslov više da se opskrbite novim knjigama za Vaše ljeto na plaži, u dobrom i ugodnom društvu. U utorak (26.07.) knjižnica će za korisnike biti otvorena u prijepodnevnoj smjeni od 8 do 14 h. Iz udobnosti svog doma pretražite katalog knjižnice dostupan na ovoj poveznici. Eh da, ima pregršt novih naslova za vaše ljeto s dobrim štivom.
 

Vlada ima plan za spajanje općina

Postojeći regionalni ustroj u Hrvatskoj nije rezultat povijesnih, demografskih, geografskih ili ekonomskih čimbenika, već političke instrumentalizacije i izbornog inžinjeringa. Mreža korupcije, klijentelizma i nepotizma kreće baš iz tako razmrvljenog teritorijalnog ustroja Hrvatske.
Pametna lokalna i područna (regionalna) samouprava trebala bi imati 5 regija i 123 urbana centra. Čelnici tih jedinica lokalne samouprave trebali bi imati najviše dva mandata, a učinkovito upravljanje bit će omogućeno fiskalnom decentralizacijom, tj. prijenosom ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih usluga. Pametni gradovi će biti nositelji novog razvoja. Podjela na regije uključuje četiri prirodne regije i petu, koja bi uključivala Zagreb i okolicu, a bila bi organizirana na načelima metropolitantske federacije. Ovakav teritorijalni ustroj omogućit će formiranje većih, financijski i organizacijski snažnijih jedinica, osposobljenih za obavljanje većeg opsega javnih poslova. Dalmacija bi bila jedna od pet samoupravnih regija koja bi obuhvaćala postojeću Zadarsku, Šibensko - kninsku, Splitsko - dalmatinsku te Dubrovačko - neretvansku županiju, uz dodatak triju općina Ličko - senjske županije koje gravitiraju Zadru (Lovinac, Udbina, Donji Lapac) sa 862.869 stanovnika.
Ovo je prijedlog Ivana Koprića iz 2013., odnosno Instituta za javnu upravu i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, iz Koprićevog rada “Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj”.
Naravno, vlada RH ima svoj plan za... spajanje općina. Kakav? Saznati ćemo uskoro jer vlada će na jednoj od sljedeće dvije sjednice konačno donijeti odluku koja će definirati kriterije za spajanje općina, piše Jutarnji list.
Saznajte više u nastavku članka..
 
Dragi sumještani i susjedi/e, čitajući sve vaše objave vezane za problem sa javnim prijevozom vidim da ne znate stvarno stanje problema tj. da je javnosti prezentirana kompletno pogrešna slika.
Prije svega tvrtci Promet d.o.o. nitko nije zabranio stajanje na stanicama kroz općinu Dugi Rat već se na prošlom sazivu vijeća donijela odluka u kojoj općina nije bila sprema plaćati određen iznos novaca koji je Promet doo tražio (po ugovoru nigdje nije bilo definirano što točno općina plaća), nakon nastale situacije na scenu dolazi tvrtka Dalmatinac sa tri puta manjom cijenom prijevoza i istim voznim redom (i dalje nitko nije zabranio Prometu stajanje kroz našu općinu).
Dalmatinac je obavljao svoje usluge do početka korone nakon čega mu je usluga poskupila zbog situacije sa koronom (zadnji ugovor mu je produljen početkom godine i završava krajem lipnja ove godine).
Nakon novog saziva vijeća određeni vijećnici odlaze na pregovore sa tvrtkom Promet bez znanja načelnika i poznavanja situacije sa javnim prijevozom općenito tj pregovarali su sa tvrtkom Promet ne znajući da Promet uopće nije zatražio niti ima koncesiju naše županije za vožnju našom općinom.
Nakon svega nastalog odrađeni su sastanci sa Dalmatincem koji je odbio daljnu vožnju sa "velikim busevim“ bez obzira na subvenciju (vožnja se nastavlja sa malim busevima Dalmatinca, op.ur.), a Promet i dalje nema koncesiju niti pokušava rješiti koncesiju sa SD županijom. Morate znati da ni u jednom trenutku nije bio upitan novac niti dobra volja vijeća i načelnika već samo "monopol“ (kako moj dragi susjed kaže) prevoznika.
Rješenje se i dalje traži svim silama iako nismo u mogućnosti sami odlučiti o svojoj sudbini već ovisimo o SD županiji i Prometu.
Ovim putem vas pozivam da umjesto konstatnog trošenja energije na kritiziranje i "pljuvanje“ svoju energiju utrošite u konkretne i konstruktivne prijedloge koji mogu pomoci i koji se mogu realizirati.
Lijepi pozdrav svima!

Filip Bauk
 
Putnici u Dugom Ratu od početka srpnja neće vidjeti velike autobuse Dalmatinac busa d.o.o., morat će zaboravit na pokazne i karnet karte i to sigurno sljedećih dva mjeseca. Iz te tvrtke sa županijskom linijskom koncesijom Omiš - Split obavijestitli su kako nakon višemjesečnih pregovora sa Splitsko - dalmatinskom županijom i općinom Dugi Rat nije pronađen model sufinanciranja te da će reducirati kapacitete voznog parka, odnosno da će voziti samo mini busevima. Učenici srednjih škola koji imaju produžnu nastavu ili stručnu praksu tijekom srpnja i dalje će biti omogućen prijevoz, ali isključivo za te dane, stoji u obavijesti putnicima. Za sve je krivo poskupljenje plina, ali i sve ostalo, kazao je za portal Dalmacija Danas vlasnik Dalmatinac busa d.o.o. Jurica Nazor.
 

More je izvrsno za kupanje

Prema trećem ovogodišnjem ispitivanju kakvoće mora koje je provedeno 13. lipnja na svim službenim plažama u općini Dugi Rat pokazalo je kako je more izvrsne kakvoće.
U ostatku Splitsko-dalmatinske županije gdje je provedeno 57 uzorkovanja, njih 51 je bilo izvrsne kakvoće, dvije dobre te četiri zadovoljavajuće. Uz plažu Torac u Kaštelima, oznaku zadovoljavajuće su dobile plaže Milna na Hvaru i Vranjic u Solinu.
 

Novinari uz Matu Prlića

Čak 255 novinara i novinarki potpisuje apel vezano uz slučaj Mate Prlića. Prenosimo ga ispod u cijelosti:

"Mi, novinari iz Splita, kao i kolege iz svih dijelova Hrvatske, ostali smo šokirani spoznajom da je nakon subotnjeg nereda na autocesti priveden naš dragi kolega Mate Prlić. Svi koji ga poznaju, od kolega do poslovnih partnera, potpuno su uvjereni da on nema apsolutno nikakve veze s izazivanjem navijačkih nereda niti je u njima sudjelovao, a dokaza za suprotno nismo vidjeli.
Pozivamo sve institucije da što prije dostave i objave sve dostupne snimke i ostale dokaze na osnovu kojih je priveden i zbog kojih mu je određen istražni zatvor.
Činjenica da je među privedenima i zatvorenima Mate Prlić, cijenjeni intelektualac koji uživa simpatije praktički cijeloga Splita, opravdano budi sumnju da je postupanje policije i pravosudnih organa bilo regularno. Ako je zaista istražni zatvor određen osobi koja se našla na krivom mjestu u krivo vrijeme, onda se postavlja opravdano pitanje koliko je među uhićenima još takvih slučajeva.
U nastavku prilažemo potpise svih novinara, urednika, kolumnista, snimatelja, fotoreportera, grafičara, realizatora i brojnih drugih medijskih djelatnika koji izražavaju podršku kolegi i suosnivaču Dalmatinskog portala sa željom da će što prije imati priliku potvrditi svoju nevinost, i to ne čekajući pravdu iza rešetaka", stoji u apelu koji je potpisalo 255 novinara čija imena možete pročitati ovdje.
 
Općinsko izborno povjerenstvo Općine Dugi Rat je 23. svibnja 2022. objavilo pravovaljane kandidacijske liste te zbirnu kandidacijsku listu za izbor članova za vijeća mjesnih odbora. Detalje možete pronaći ovdje.
Podsjećamo Vas da će se izbori za vijeća mjesnih odbora održati u nedjelju, 05. lipnja 2022. od 7:00 do 19:00 sati.  Popis biračkih mjesta dostupan je ovdje.
Birači s područja Općine Dugi Rat mogu izvršiti pregled, dopunu i ispravak podataka upisanih u registar birača u Upravnom odjelu za opću upravu Omiš, Trg kralja Tomislava 5 radnim danom od 08,00 – 13,00 h.
Podsjećamo birače, da ne zaborave na glasanje na biralište doći s važećom osobnom iskaznicom. Birači koji prilikom dolaska na biračko mjesto, utvrde da nisu upisani u izvatke iz popisa birača, mogu na dan održavanja izbora dobiti potvrdu za glasovanje (npr. birači koji nemaju važeće osobne iskaznice) u Upravnom odjelu za opću upravu Omiš.
 

Čestitamo Dan državnosti

Svim sumještanima i građanima Republike Hrvatske čestitamo praznik, Dan Državnosti Republike Hrvatske, a za (ne)vjerne Tome datum dolaska HDZ-a na vlast!

E sad, je li 30. svibnja ili 25. lipnja i je li se Vlado Šeks i partija koja se izmjenjuje na vlasti opet veselo zaigrala s kalendarom nije toliko ni važno - slavit ćemo oba! 
U Lijepoj našoj, koju nam valja, sada kada smo napokon skoro slobodni i "svoji na svome", urediti i napraviti pristojnim, ugodnim i poželjnim mjestom za ljubav, rad i život.
To neće za nas napraviti nitko drugi, a pogotovo ne HDZSDP i ljuti ekstremi s obje strane političkog spektra, stoga nam se valja osvjestiti, ohrabriti, uključiti u društveni život i početi mijenjati prvo sebe, a onda svojim primjerom i svoju okolinu.. I da, može se. Probajte!
 

Dan Hrvatske vojske

U subotu, 28. svibnja obilježava se Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH), Dan Hrvatske vojske (HV) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV). Ove godine slavi se 28. obljetnica formiranja i svečane smotre Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske. Na stadionu Zagreba u Kranjčevićevoj ulici, 28. svibnja 1991. godine, prvi put održana je službena smotra postrojbe koja je predala prijavak hrvatskome predsjedniku i vrhovnom vojnom zapovjedniku, a taj čin označio je osnivanje hrvatskih oružanih snaga. U mimohodu je toga dana sudjelovalo oko 800 vojnika i policajaca među kojima i Počasna predsjednička garda te postrojba sinjskih alkara. Trenutačno se u OS RH nalazi ukupno 17.585 osoba, od toga 15.351 djelatne vojne osobe i 2.234 državnih službenika i namještenika.
Čestitamo im njihov dan!
 

Balada o mrtvim domobranima

Dok putujete cestama uz Dravu,
gledajte šume, oblake i travu,
polja i brda zemlje Slovenije;
pedlja joj nema gdje nam groba nije,
pomolite se i prignite glavu!

Dok putujete na zapad uz Dravu,
oćutjet ćete dah smrti i stravu
jer krajobrazi zemlje Slovenije
pozornica je naše Kalvarije,
pomolite se i pognite glavu!

Na Bleiburg-polju omorike šute;
čas je smiraja, vrijeme pijeteta;
očaj i nemoć zbog nepravde Svijeta,
koji nam zada smrt i Križne pute.

U četveroredu pred plotun nas vode,
nas zatočnike hrvatske slobode.
Htjedosmo Hrvatsku, a ne zemnu slavu,
tu zastanite i pognite glavu!

Tu zastanite, sred cvijeća i trava
pod kojom mladost domobranska spava;
nad kojom lahor nježno vlati svija,
da bi živjela vječna CROATIA.

Ivan Miljak
u Dugom Ratu, 11. svibnja 2007.
 

Sretan nam Dan pobjede i Dan Europe!

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
 

Čestitamo Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala  i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.
 

Umjesto prvomajske čestitke

Na Praznik rada pogledajte po mistu koliko ima starijih turista. Oni za razliku od Hrvata imaju dostojnu starost. Onda pogledajte koliko mlađih ima s rusacima i bagajama koji guštaju. Hrvati s takvim kuferima idu radit u Njemačku i Irsku jer u Hrvatskoj nema dovoljno posla, a i ono što ga ima nije dostojno čovjeka. Za to vrijeme gazde propalih firmi će vozit helikoptere, Maybache, kupovat dvorce, čak se i kroz sprdnju s radnicima kandidirat za gradonačelnika. Obični ljudi se često ne sjete da upravo oni na izborima biraju tko će putem zakona osigurati bolje uvjete za poslovanje i radnike. 53% ljudi ne izađe na izbore, a manjina od nekih 10% kojima je recimo Kerum duhovit, dok njegove tvrtke duguju 1.700.000.000 kuna, odlučuju o svima nama. Meni nije duhovito da nam babe i dide nemaju za kruv. Meni nije duhovito da postoje socijalne samoposluge. Meni nije duhovito kad mi prijatelj iz Irske napiše da se nikad ne vraća. Meni nije duhovito što nas Hrvata radi šporkih političara ima sve manje. Meni nije duhovito kad Markićka gleda u maternice žena da bi na silu poboljšala demografiju dok političari kradu. Meni nije duhovito kad se Kerum sprda da su njemu radnici dužni. Praznik rada je podsjećanje na potrebu dostojanstva svih radnika i umirovljenika.. a oni to u Hrvatskoj nemaju.