Čestitamo Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala  i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.
 

Sretan nam Dan pobjede i Dan Europe!

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
Sretan nam DAN POBJEDE!

Danas živimo u slobodnoj Hrvatskoj, državi slobodnih ali siromašnih ljudi. Svoji smo i na svome i opet nam nije dobro jer se jedna oveća grupa lopova i partijaša ukorijenila i izmjenjuje na vlasti već 25 godina i siše li nas siše i krade nam i upropaštava i sadašnjost i budućnost, dok se mi i dalje kuhamo pokorno kao žabe u hrvatskom loncu... no to je jedna duuga, tužna priča o nama, pobjednicima u Domovinskom ratu.
Srećom, ima još hrabrih među nama, svako malo neki mladi ili pametni mrgud ili idealista iskoči iz ovog partijskog živog blata hrvatskog Matrixa, napokon bolno svjestan činjenice da nam, ovakvima kakvi jesmo, nema spasa te da se ni na izborima ništa ne može promijeniti nabolje, pa se uputi trbuhom za kruhom preko grane na slobodni Zapad.
Naravno, ni tamo ne cvate med i mlijeko za svakog, ali može se naći posao, marljivo i pošteno raditi, pristojno živjeti i uspjeti i bez partijske knjižice i pomoći rođaka s dobrim i dubokim vezama u parapodzemlju...
Naposljetku, i to najčešće postane jedna lijepa priča, priča koja se sluša na terasama ispred apartmana ili u konobi stare kuće na selu u kratkim, toplim, ljetnim noćima. Priča je to koja se ovdje, očito, prenosi s koljena na koljeno, priča o marljivom radu i normalnom, obiteljskom životu, ali negdje drugdje, u nekoj nedalekoj uređenoj zemlji zapadnog civilizacijskog kruga. Priča je to ispod koje ključa jedno malo more čežnje i nostalgije koja je godinama nakapalo pri dnu grudi.
I zato, ne brinite djeco i mladi, ima svijetla i na našem horizontu, ako ne ovdje, onda malo dalje, drugdje. Ako već ne za nas koji smo ovdje već godinama ogrezli u našem muku, tom tihom i vjernom pomagaču naših lopova, onda za neke druge, naše ili nama drage i mile, mlađe, pametnije.. hrabrije! Ima nade. Samo naučite plivati u tom moru... i krenite, bez osvrtanja.
Sretan nam DAN EUROPE!
 

Praćenje kakvoće mora

Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine u ovom sazivu, županijski vijećnici, između ostalog, donijeli su i novu odluku o morskim plažama na kojima će se pratiti kakvoća mora tijekom ove godine, a prema kojoj će se uzorkovanje mora u Općini Dugi Rat i dalje vršiti na osam plaža: Bajnice, Krilo, Sumpetar, Dugi Rat, Dugoraćka Glavica, Duće Luka, Duće Golubinka i Omiška Glavica.
Praćenje kakvoće mora započet će 15. svibnja i provoditi se do 30. rujna, svaka dva tjedna na pojedinoj lokaciji. U slučaju problema i zagađenja, uzorkovanja i ispitivanja kakvoće bit će i češća, a provodit će ih županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo. U našoj županiji kakvoća mora pratit će se na čak 162 morske plaže.
 
Dragi dugoraćani, dragi posjetitelji ovih stranica, čestitam vam Prvi svibanj, međunarodni Praznik rada i blagdan Svetog Josipa radnika!

Ako imate sreću da Vaše radno mjesto nije u ovom nevremenu zatvoreno ili već nestalo kao posljedica velepošasti ili odluka Stožera ili ako imate ludu sreću da možete raditi i od kuće - lipo mi se danas odmorite u najužem, obiteljskom društvu (jer takva su došla vremena) i kao i svake godine proslavite najveći praznik radnog čovjeka!
Svim ostalima koji strpljivo čekaju na cjepljenje ili brzu "relaksaciju" mjera i/ili na nastavak rada i života kakav smo poznavali... nadam se da ćemo se svi uspijeti vratiti u bolju prošlost, pardon, budućnost. Sritno nam bilo! Trebati će nam...
 
Policijska uprava splitsko-dalmatinska objavila je oglas za prijam u Prometnu jedinicu mladeži, za obavljanje poslova nadzora prometa u mirovanju i upravljanja prometom na raskrižjima na području Omiša, Podstrane, Splita, Solina i drugih mjesta. Sukladno Pravilniku, pripadnik prometne jedinice mladeži može biti učenik koji je navršio najmanje 16 godina života ili student, primjeren u učenju, ponašanju i radu. Prednost će imati učenici i studenti koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit.
Uz zamolbe je potrebno dostaviti:
– kratki životopis (obvezno navesti kontakt broj telefona/mobitela)
– potvrdu o školovanju
– presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda (polugodišta) ili Indeksa
– potvrdu od liječnika obiteljske medicine.
Zamolbe će se zaprimati od 19. do 27. travnja 2021. godine, a potrebno ih je dostaviti osobno ili putem pošte u Policijsku Postaju prema mjesnoj nadležnosti.
 

I onda, što ćemo, odgoditi krizmu ili ne?

Pravu malu gungulu među vjernicima i onima koji se tako osjećaju u ovo doba podjele svetih sakramenata u dalmatinskim sredinama izazvala je preporuka nadbiskupije o odgađanju spomenutih vjerskih svečanosti, pa posljedično i obiteljskih slavlja, zbog trenutne epidemiološke situacije, odnosno malog broja cjepljenih u hrvata u ovo (ne)vrijeme pandemije.
Hoće li biti krizme? Što kaže biskup, a što pop? Roditelji su na sto muka... odluke se izmjenjuju brže i nesuvislije su od mjera stožera. Ni župno vijeće nije načistu što preporučiti.. Može li se... možda... riskirati. A što tek reći o kumovima, ćaći i materi, široj familiji koje s urednim PRC testovimaveć  pristiže sa svih strana planete. Imali bi što o ovoj gunguli reći i vlasnici konoba i restorana. Nešto će si u bradu progrintati i Drago Čopac i glasnogovornik s Orija, Mate Žilić, da spomenemo samo viđenije meštre o' omiljene spize u ovo doba godine.
Najteže je našim slavljenicima. Puna im je kapa više i online škole i offline vjeronauka, stalnih odgoda, počeka i dočeka, u niskom startu čekaju još od lani da se mogu "rješit" vjeronauka, i nastaviti uživati u svim ljepotama svoje mladosti... odnosno da se jednog lipog subotnjeg dana, kada pozavršavaju fakultete i počnu obijati šaltere za nezaposlene ili visiti po HZZ-ovim stranicama i stranicama viđenijih firmi, upisivati se u partije da prije 30-te dođu do kakvog-takvog stalnog posla i sigurnije egzistencije, da se mogu i "momčit i ženit" i pred oltar dovest srodnu dušu,... jerbo bez krizme ništa od toga ne ide!  I (n)ova partija pita jesi li uredno prišešćen i krizman prije nego što te uhljebe negdje u sustavu, a kamoli ne župnik na zaručničkom tečaju!
Naravno, fala dragom Bogu, uvijek će im ostati i kvisko, "nazovi rođaka u Njemačkoj" odstupnica. Pa kad se nakon još jedne godine uzaludne potrage za poslom, nakon još jedne odrađene sezone s nešto eura u bičvi, konačno odluče otići do rođaka u Munchen na bauštelu ili u sobarice u Austriju... pa kad ih dočeka lola na šalteru u PP Omiš i kaže... ne može!  Kako je počelo ni van grane, ni na bauštelu kod rođaka, ni u pomoćne kuharice... bez potvrde o primitku svetih sakramenata, s urednim biljegom nadležnog župnog ureda i 20 kuna taksenih maraka.
Pravu malu gungulu među vjernicima u ovo doba podjele svetih sakramenata u dalmatinskim sredinama izazvala je preporuka nadbiskupije o odgodi vjerskih svečanosti.
I onda, što ćemo, odgoditi krizmu ili ne?
 
Dan planeta Zemlje, 22. travnja, tradicionalno obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša. Danas se svijet nalazi pred najvećom opasnošću ikad, ali i jedinstvenom prilikom u izgradnji nove budućnosti. Dan planeta Zemlje pruža mogućnost za ostvarenje povijesnih pomaka u klimatskoj politici, za korištenje obnovljivih izvora energije i stvaranje "zelenih" radnih mjesta, potičući milijune ljudi širom svijeta na poduzimanje malih koraka u svojim domovima, školama i tvrtkama koji svi zajedno predstavljaju izniman kolektivan doprinos u razvoju zelene ekonomije. Ove permanentna kampanja nastavlja se s naglaskom i na osobni doprinos svakoga od nas. Jer kad se male ruke slože..
 

Ni župan ne zna tko je naš Fantom

Najzanimljiva pitanja, naravno, zasad su još bez odgovora, ali s vremena na vrijeme mogu se čuti u županijskoj vijećnici, ili gdje već zbog velepošasti gostuju naši predstavnici u vijeću naše županije. Tako je na jednoj od prošlih sjednica mladi, aktivni vijećnik Centra, Igor Skoko, postavio pitanje koje se odnosi na naš Dugi Rat, odnosno na prostor bivše tvornice Dalmacija u Dugom Ratu, na kojem kao da se ništa nova ne događa.
- Ono što se zna, to je jedna grupa investitora, offshore kompanija koja je  tvornicu kupila prije petnaestak godina. Obećavane su marine, luksuzni hoteli, beach barovi i svašta. To je završilo tako da se vadila šljaka, prodavala na tržištu i ta firma je ostala dužna državi 20-ak miliona kuna. Ta firma se pokupila iz Dugog Rata, osnovana je neka nova firma na istom području koja je sada dobila od države dodatno zemljište, iako je naslijedila dug od prethodne firme.. - rekao je Igor Skoko pred kolegama te zapitao našeg župana Bobana - .. da li župan zna tko su ti investitori jer građani Dugog Rata već duže vrijeme pokušavaju saznati o kome se radi? I što se radi? Ako se radi?
Blaženko Boban, naš župan, odgovarajući na pitanje vijećnika Skoke je rekao da ne zna odgovor na to pitanje, jer da nema informaciju tko je taj novi investitor ili poduzetnik. Mladi vijećnik se može interesirati i ukoliko se uspije saznati, može mu se pismeno odgovoriti, ali da vijećnik zna da taj segment nema nikakve veze sa Splitsko-dalmatinskom županijom.
Igor Skoko, taj mladi, znatiželjni vijećnik, potom je zamolio našeg župana da, ako može, sazna odgovor na to pitanje, tako važno dugoraćanima, i podjeli ga s javnošću.
Naravnoučenje: ni župan, ni dugoratski zet, ne zna tko je zapravo taj naš tajanstveni investitorski Fantom i koji su njegovi/njihovi planovi u opasnom Bengalskom zaljevu, pardon na mirnom Velikom rtu u Dugom Ratu, ali zna da taj segment nema nikakve veze sa Splitsko-dalmatinskom županijom.
To se, izgleda, već desetljećima "rješava" na nekom većem nivou...
 

Hrvatske bujice i poskoci

Zanimljive podatke "šeraju" nezavisne inicijative u ovo doba godine. Mještani naše općine u prošloj su godini temeljem nameta vodnog doprinosa uplatili skoro pola milijuna kuna "Sinjskim" Hrvatskim vodama, koji su vratile Općini Dugi Rat 8 % uplaćenog (37.000 kn), a na područje naše općine, na usluge održavanja 20-ak potoka, bujica, odvodnih kanala, na košnju trave, sječu šiblja i naraslog raslinja, uklanjanje nanosa iz potoka i korita bujica utrošili su 655.404 kuna, saznaje Inicijativa mještana Općine Dugi Rat.
Ma na što su utršili 655K kuna? Koje su to potoke i bujice čistili i kada, čovijek se zapita kada pogleda sljedeće Inicijativine fotografije raslinja nad npr. odvodnim kanalom u Sumpetru. Da ne spominjemo sad stanje "šuma" oko odvoda i potočića u Dugom Ratu, Dućama i ostalom dijelu Jesenica. Sudeći po vidljivom "Sinjski" fantomi nam održavaju odvode i potoke, a "Sinjski" faraoni naplaćuju račune za neviđeno. Dokad tako, gospodo!  Iz Inicijative mještana Općine Dugi Rat poručuju da će poslati upit faraonima, pardon Hrvatskim vodama, kada su i gdje zadnji put očistili odvodne kanale na području naše općine.
 

Sritan Uskrs!

Sritan i blagoslovljen Uskrs svim čitateljima, sumještanima, prijateljicama (i prijateljima, naravno :-), svim Poljičanima te svim ljudima dobre volje, ma gdje bili, koji slave!

U(ne)redništvo
 

Policija opet u čeki

U cilju prevencije prometnih nesreća i njihovih posljedica kao i povećanja ukupne razine sigurnosti prometa na cestama policija i tijekom ovog vikenda nastavlja s poduzimanjem pojačane naplate... pardon, aktivnosti nadzora cestovnog prometa usmjerenih na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, posebno vožnje pod utjecajem alkohola, nepoštivanje dopuštenih brzina kretanja vozila, nekorištenje sigurnosnog pojasa i  nepropisne uporabe mobitela, a činjenjem kojih se događaju prometne  nesreće snajtežim posljedicama. Aktivnosti će se također usmjeriti i na ponavljače teških prekršaja u prometu. Stoga, prilikom sudjelovanja u prometu pazite na sebe i druge.
 

Počelo ljetno računanje vremena

U noći sa subote na nedjelju kazaljke se pomiču s dva na tri sata. Da, prelazimo na ljetno računanje vremena. Spavat ćemo sat vremena manje, ali će zato dnevnog svjetla biti sat vremena više! Ta promjena, nakon male prilagodbe, dobro će doći svima.
Od nedjelje počinje i drugačiji obračun potrošene struje. Prelaskom na ljetno računanje vremena, električna energija utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi (NT) – podsjećaju iz HEP-a.
 

Sat za našu planetu..

U subotu u 20.30 na jedan sat ugasite svjetla (a možete i računalo i sve tehničke uređaje :-) kako bi podržali akciju "Sat za našu planetu". Ovaj događaj se (p)održava u cijelom svijetu simboličnim gašenjem svjetla - na jedan sat. Akcija se priređuje već šestu godinu kao podsjećanje i opomena da se poduzmu odlučniji koraci u suzbijanju klimatskih promijena koje su posljedica neodrživog korištenja prirodnih resursa od strane čovjeka.
Za ovogodišnju akciju u svijetu prijavilo se više od 6.000 gradova. Dugi Rat, nažalost, nije, ali to ne znači da ne biste trebali potražiti šteriku ili pak s svojim najdražima prošetati u lijepoj proljetnoj večeri ...
 

Radna subota na plaži u Bajnicama

Ako je Dan Općine pao u petak, na radni dan, valja "izgubljeni" radni dan odmah nadoknaditi u subotu. Na Bajnicama je i u subotu radno. Bagerčić je na plaži, šetnici, radi se u svih 16, kažu mještani, koji su, a nisu ni oni lini, odmah poslali slike novinarima. Bagerčić je lipo izravnao, mata je spremna, sad će se nalit s zeron betona, što li već... i bit će sve šesno i lipo i za nas i naše turiste... a tko zna, možda je riječ o redovitoj godišnjoj prihrani plaža...
I zbilju i šalu na stranu, na stranici Općine Dugi Rat nema najave subotnjih radova na plaži u Bajnicama. Ako ne radi općina, ako tu nema općinskog komunalnog redara, tko je onda "investitor" radova i što je to radio? Ah da, baš sam glup, vikend je, a vikendom se radi prava "rađa" u nas... a što će čovjek, znajući kakvi smo, prvo pomislit?
I Slobodna Dalmacija donosi priču o radnoj suboti na Bajnicama.
 

Zatvorena cesta Omiš - Gata

Najavljeno potpuno zatvaranje državne ceste D70, koja Omiš spaja sa Poljicima, radi gradnje obilaznice i probijanja tunela Komornjak sjever, odgađa se od srijede na subotu kako bi se stanovništvo prilagodilo na novi režim prometa i prijevoz brodicama Cetinom, doznaje se od omiškoga gradonačelnika Ive Tomasovića.
- "Dobio sam od Hrvatskih cesta obavijest kako do potpunog prekida prometa na ovoj cesti neće doći 10. ožujka, nego 13 ožujka. Od 10. ožujka će početi prevoziti brodice stanovništvo od Zakučca do mosta u Omišu radi prilagodbe na takav prijevoz, a prometnica D70 će ta dva prilagodbena dana, kao i do sada, biti povremeno zatvarana dok će njezino potpuno zatvaranje slijediti 13. ožujka" - rekao je za Hinu Tomasović. Objasnio je da će biti angažirane tri ili četiri brodice koje će tijekom potpune blokade ceste prevoziti građane od pet sati ujutro do 23 sata navečer svakih pola sata, a po potrebi one će ploviti Cetinom i češće na dionici od Zakučca do mosta u Omišu u oba smjera. Cesta će biti zatvorena do ljeta.
Ovog tjedna se urušio privremeni zemljani pokos na zapadnoj strani kanjona, na trasi ceste koja će voditi od Naklica prema Omišu. Riječ je o predusjeku na ulazu u gradilište tunela kroz brdo Komorjak, iz kojeg bi vozila trebala “izbiti” na planirani most preko Cetine. Srećom, nitko u odronu nije stradao.