Obilježavanje Dana Općine i blagdana sv. Josipa

Ove godine svečanost povodom Dana Općine i blagdana našeg zaštitnika sv. Josipa započet će u petak, 17.ožujka u 19 sati izložbom "Križni put" Poljičkih likovnih umjetnika u Galeriji Krug u Dugom Ratu.
U nedjelju, 19.ožujka vatromet ispred kino dvorane i novog Vatrogasnog doma koji se dovršava u 18:45 sati osvjetliti će nebo iznad Dugog Rata, nakon kojeg će u 19 sati uslijediti folklorni koncert KUD-a Dalmacija u kino dvorani.
U ponedjeljak, 20.ožujka svečanost se nastavlja u 10:45 sati polaganjem vijenaca pred Spomen križ poginulim braniteljima, potom slijedi Svečana sjednica Općinskog vijeća u Kino dvorani s početkom u 11 sati na kojoj ćemo saznati i laureate općinskih nagrada, a nakon okrjepe i svečana Sveta misa s procesijom kroz mjesto u 16:30 sati.
Svim Dugoraćanima i mještanima naše općine želimo sve najbolje povodom blagdana našeg nebeskog zaštitnika i Dana općine Dugi Rat.
 
Drage dugoračanke i dugoračani,
na dobro nam došao blagdan Svetog Josipa, zaštitnika naše župe!
Čestitamo Vam i Dan općine Dugi Rat, ali njega ćemo proslaviti sutra - na radni dan.
Svima koji nose ime našeg sveca neka je sretan imendan.
Sveti Josip je nebeski zaštitnik očeva, naših obitelji, naše Općine i naše lijepe domovine, bilježimo se da nas i nadalje čuva i prati njegov nebeski zagovor.
 
Iz Županijske uprave za ceste obavještavaju da će županijska cesta ŽC 6166, dionica Radmanove mlinice-Kučiće, na koji se izvode radovi sanacije potpornog zida, ostati zatvorena za sav promet do 07.04.2023. Do produljenja roka za izvođenje radova došlo je zbog loših vremenskih uvjeta, kiša i niskih temperatura tijekom siječnja i veljače.  Zbog lošeg temeljnog tla trebalo je i izmijeniti  projektnu dokumentaciju te izvršiti narudžbu nove armature. Za zamjenski pravac određena je lokalna cesta LC 67123 preko Svinišća. 'Sudionike u prometu molimo za pojačani oprez i upozoravamo da je promet reguliran privremenom prometnom signalizacijom', naveli su "treptači" iz ŽUC-a.
 

APN subvencionirani krediti za mlade

Želite kupiti stan ili kuću, mladi ste, niste u partiji i poruka AP-u vam ne može "rješiti" stambeni problem, ali želite se prijaviti za i dobiti APN subvenciju? Čitajte dalje.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kreće u novi krug provedbe natječaja. APN krediti su subvencionirani stambeni krediti za mlađe od 45. godina koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Subvencioniranje stambenih kredita mjera je Vlade Republike Hrvatske u svrhu olakšavanja stambenog zbrinjavanja mladih kao važna mjera demografske politike.
Krediti uz državnu subvenciju odobravaju se tražiteljima kredita s prebivalištem u RH do 45. godina života, koji u vlasništvu ne posjeduju useljivu nekretninu ili takvu nekretninu namjeravaju prodati u roku 2 godine od sklapanja ugovora o kreditu uz subvenciju, radi kupnje veće kuće ili stana te izgradnje, rekonstrukcije, dogradnje ili dovršenja kuće s namjenom rješavanja stambenog pitanja. Uvjeti vezani uz vlasništvo nekretnina odnose se i na bračne, izvanbračne, formalne i neformalne životne partnere tražitelja kredita.
Subvencionirani APN krediti odbravaju se do €100.000 te do €1.500 po m2. Stambeni kredit može biti veći, ali se neće subvencionirati iznad tog limita.
Niz hrvatskih banaka sudjeluje u APN programu.
Subvencija stambenih kredita za mlade po APN programu traje 5 godina. To znači da će vam država subvencionirati od 30% do 50% anuiteta u prvih 5 godina. Kreditno sposobni tražitelji APN kredita imaju pravo na dužu subvenciju, po pravilu jedna dodatna godina za svako dijete koje je mlađe od 18 godina.
 

Na Istoku ništa nova

"Danas je 24. veljače. Na današnji dan prošle godine, 2022., počela je ruska invazija na Ukrajinu. Rat se u prvih godinu dana nije uspjelo zaustaviti, zapravo nije se baš ni pokušavalo. Borbe su i dalje žestoke iako je fronta uvelika zamrznuta. Spominju se nove velike ruske i ukrajinske ofenzive, no čini se da za sad niti jedna niti druga strana ne uspijeva ostvariti velike pomake, no očito je da druga godina ratovanja neće biti mirnija od prve..", piše portal Advance.hr.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je povjerenje u pobjedu svoje zemlje na prvu obljetnicu rata. "Nismo se pokolebali, prevladali smo mnoga iskušenja i prevladat ćemo sve", rekao je Zelenski.
Zapad će i dalje podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je potrebno, ali Ukrajini ne bi bilo "pametno" da koristi oružje koje je primila za napad na ruski teritorij, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu optužio je Zapad da koriste Ukrajinu kako bi pokušali razbiti Rusiju. "Koristeći Ukrajinu, kolektivni Zapad nastoji razbiti Rusiju kako bi je lišio neovisnosti. Ti su pokušaji osuđeni na neuspjeh", rekao je Šojgu.

"Ono što je bitnije je to da je 24.02.2022. točka s koje nema povratka, a oni koji događaje tumače kroz doktrinu historijskog materijalizma će jednom u budućnosti ovaj datum uspoređivati s Francuskom revolucijom, završetkom Drugog svjetskog rata ili početkom procesa dekolonizacije Trećeg svijeta.
Tek sada vidimo da smo mi, ljudi koji žive zapadno od ruskih i turskih granica, koji ne spadaju u Veliki Istok, ali i mnogi drugi narodi Zemlje posljednjih desetljeća živjeli nekakav čudan san. Taj san je bio priča s ozonskim rupama, „humanitarnim“ bombardiranjem, globalnim zatopljenjem, „umjerenim pobunjenicima“, zelenom energijom, baltičkim SS marševima, tenkovskim biatlonima, transrodnim osobama, inspektorima OESS-a, uvijek „kriminalnim komunizmom“ i „svetim kapitalizmom“, te san u kojem su najljepši dio bile zapadne vrijednosti i burze. Planet se jednostavno gušio u lažima. A onda je Rusija priznala DNR i LNR i poslala vojsku da zaštiti one koji su osam godina živjeli pod granatama u vlastitom domu. Na vlastitoj zemlji. Da, mnogi će reći, čak drsko i uvjereni da su u pravu, da je rat počeo prošle godine, zaboravljajući travanj 2014. i osam godina užasa koji se nikoga nije ticao. I sav ovaj čir starih trulih laži je odjednom eksplodirao. Čir pun monstruozne mržnje prožete podlošću, bolom i užasom. Svijet je postao stvaran, odbacio nasmijanu masku i pogledao se u ogledalo. I bio je užasnut.", piše Nebojša Babić s portala Alter Mainstream Info. ...
 
Uz negodovanje oporbe, Sabor je u drugo saborsko čitanje uputio Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Oporba je uoči glasovanja još jednom pozvala da se Prijedlog povuče iz procedure tvrdeći daje nejasan, nedorečen, neprihvatljiv i opasan. Tvrde da dio plaža koje su sada javne više neće biti javne. Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) rekla je daje zakon početak i temelj monetizacije javnog dobra odnosno pomorskog dobra koje predstavlja trećinu Hrvatske. Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) ocijenila je da se radi o "zakonu opasnih namjera". HDZ ističe da se napokon regulira pomorsko dobro u hrvata.
 

Obavijest iz hrvatskih uspornica

U periodu od 31. siječnja do 04. veljače 2023. u vremenu od 08:30h do 13:30 h privremeno se zatvara državna cesta DC70, Omiš-Naklice-Gata-čvor Blato na Cetini, između Omiša i Zakučca. Državna cesta će biti zatvorena za sav promet zbog potreba izvedbe istražnih radova u svrhu izrade projektne dokumentacije za zaštitu od odrona na utjecajnom području mosta Cetina. Za vrijeme dok je državna ceste DC70 zatvorena obilazni pravac je: županijskom cestom ŽC6142, Naklice (DC70) – Tugare – Srinjine – županijskom cestom ŽC6142 – Strožanac (DC8), te državnom cestom DC8, Strožanac (ŽC6142) – Omiš (DC70).
 

Snijeg u Dalmaciji

U Dugom Ratu i Omišu u subotu ujutro pada susnježica, a tijekom noći u većem dijelu zagore snježni sloj nataložio na tlu nekoliko centimetra. Susnježica i blagi snijeg koji pada od jutarnjih sati ne formira snježni pokrivač na tlu. Sve više je problema i u prometu. Autocesta A1 u Poljicima je potpuno prekrivena snijegom. Za subotu su izdana upozorenja Meteoalarma za cijelu Hrvatsku zbog vjetra, snijega i poledice. Vrijeme bi ponegdje moglo biti opasno, a krenuli su i problemi u prometu. Dakle, kreće prava zima. Stoga budite spremni na rasprostranjenu pojavu snijega i/ili leda koja može dovesti do poteškoća u prometu te prouzročiti poremećaj kod aktivnosti na otvorenom, upozoravaju iz Ravnateljstva civilne zaštite. Stoga ako negdje morate, raymislite još jednom i neka - ne morate. I idućih dana u Dalmaciji vrijeme će bii promjenjivo, razmjerno hladno i vjetrovito, uglavnom uz jaku buru, na jugu jugo, kaže Vakula.
 

IDS: Povucite prijedlog Zakona o pomorskom dobru

Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus najavio je da će tražiti da se iz saborske procedure povuče Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te izradi novi kako se u budućnosti ne bi dogodilo da se ljudima zabrani dolazak na plaže. Uoči rasprave o zakonu na saborskim odborima za turizam i za pomorstvo, pojasnio je da strahuju da će ugroziti opće dobro.
- "U njemu ima tumačenja po kojima se povezuje prostor plaža ispred hotela i kampova pa se može kroz koju godinu otvoriti prostor da se to počne koristiti na način koji sigurno nije opće dobro - rekao je Daus, piše Jutarnji list.
 

Kuna... opet ćuna

 

Oprezno kroz Dolinu mozgova

Zbog puknuća cijevi na Jadranskoj magistrali (DC8) u Sumpetru se u nedjelju popodne vozi  samo jednim trakom, naizmjence.
Radovi na otklanjanju kvara su u tijeku, dežurna služba našeg vodovoda je na terenu.
Vozači smanjite brzinu i pojačajte oprez.
Mještani, naši vatrogasci vrše opskrbu mještana Sumpetra pitkom vodom ispred lokalne trgovine Studenac do završetka sanacije vodovodne cijevi.
 
Hrvatska se prisjeća važnih događaja u svojoj burnoj novijoj povijest. 31 je godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. 15. siječnja 1992., u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila okupirana, Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske unije i još nekoliko država, piše HRT.
Danas se obilježava i 25. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su vraćeni okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te koja je omogućila obnovu i povratak prognanika i izbjeglica.
- Hrvatskoj nisu baš pomagali, nama su uveli embargo na oružje. Morali smo ga nabavljati na crnom tržištu, što znači da je bilo skupo i da ga je bilo malo. I tako do kraja. Rat je dobiven 1995. zahvaljujući inteligenciji, hrabrosti i dobrim mobilizacijskim sposobnostima nekih ljudi, malog broja dobrih ljudi i predsjednika Franje Tuđmana, prvog i još važnije ratnog predsjednika... Dok se sve nije izniveliralo i došlo do ovoga, čija je kulminacija bila mirna reintegracija - rekao je u svojem govoru povodom obljetnica predsjednik Zoran Milanović.
 
Prije osam godina na današnji dan, 06.01, napustio nas je Ivo Jelić, general bojnik HV i prvi zapovjednik 4. gardijske brigade te počasni građanin općine Dugi Rat zbog zasluga u Domovinskom ratu u kojeg je krenuo, ne zaboravimo, kao koordinator obrane bivše općine Omiš.
- Branite svoja ognjišta, vi ste na svome, ali nikad nikome, pogotovo ratnom zarobljeniku, ne činite ono što ne biste htjeli da netko s druge strane vama učini. Budite časni ljudi, pravi vojnici – bio je naputak koji je dao svojim vojnicima i suradnicima za vrijeme Domovinskog rata.
Ivo Jelić nije podnosio nepravdu osobito prema braniteljima, a i sam je morao voditi pravnu bitku da uopće dokaže da je bio gardist i dragovoljac, jer ga "u sustavu nije bilo" iako je stvarao i zapovjedao najboljom brigadom.
- Jedini sam zapovjednik brigade koji nije invalid - znao bi reći najužim prijateljima, svi su drugi ostvarili status invalida. Upozoravao je na pljačku u privatizaciji i smatrao da političari moraju služiti svome narodu, jednako kao i svi drugi ljudi, koji god posao radili.
Ni u (drugoj) mirovini Jelić nije mirovao, radio je u braniteljskim udrugama, a objavio je i zapažene knjige "Čovjek i rat" (2006.) i "Dekapitalizam ili kraj povijesti" (2014.).
Neka mu je laka hrvatska zemlja.
 

Dolijao stari brod, a i zid na mulu u Vili

Dolijao je stari ribarski brod, a i zid prema fabrici, na mulu u Vili.
Bager je bio neumoljiv, a sada je pričekati nam malo pa da vidimo iduće korake neimara.
Neće valjda srušeni zid ovako ostat... položen... za pokoljenja.
 

Svijet u 2022.: Godina opasnog življenja

Svijet koji se protekle dvije godine borio s nepoznatim neprijateljem - virusom, u ovoj se našao na 'poznatom terenu' - suočen s ratovima, energetskom krizom i inflacijom. Putin je napao Ukrajinu. Merkelica je priznala da je zapad zavlačio Minskim sporazumima Rusiju još od 2014. naoružavajući Ukrajinu. Uz žestoki proxy rat "do posljednjeg ukrajinca" vodi se i ekonomski, energetski i medijski rat protiv Rusije, a zapad u tome zasad svojski radi samo u korist svoje štete. U Iranu i u Americi ustale su žene u borbi za svoja prava. Britanija je izgubila kraljicu, a nogomet kralja. Hrvatska je opet osvojila broncu na Svjetskom prvenstvu u nogometu. A ni u vaterpolu nismo bili loši, u Splitu smo dokazali da smo najbolji u Europi. Prije par dana ušli smo u Schengen i Eurozonu te potpuno prigrlili euro. Ekstremne vremenske prilike, nekoć rijetke, polako postaju pravilo zbog klimatskih promjena. U SAD i Kanadi je za Božić i Novu godinu bilo ledeno doba, dok su se dugoraćani kupali u suncu u Rivice čekajući na popodnevnu kavu, na Karla ili Arsena. NASA je pokrenula misije Artemis kojima je cilj povratak čovjeka na Mjesec, najbogatiji zemljanin, Elon Musk, prošle se godine više bavio društvenim mrežama nego igrao s "big fucking rockets" i Space X-om, tako da nam je Mars dalek i crven kao i prije, ali je zato naša majčica Gea, naša Zemlja, naš jedini dom u Svemiru, prošle godine premašila osam milijardi stanovnika... Valjda ćemo si više doći pameti prije nego što se samouništimo, valjda ćemo u idućim ljetima više pričati i surađivati, a manje ili ne ratovati, nadajmo se  da ćemo u godinama neopasnog življenja uspjeti smisliti i kako bolje organizirati ova naša društva da svi možemo što humanije živjeti i da ćemo što pametnije i održivo gospodariti Zemljinim bogatim, ali ograničenim resursima, sve u cilju daljnjeg napretka naše civilizacije ...