DUGI RAT

Maloraćanka Sonja Grgat kaže da se nikad u životu nije bolje osjećala. Ova laborantica majka je troje djece i baka jedne unučice. Da ima rak dojke, doznala je kad je imala 41 godinu, u srcu ljeta. U vrijeme kad sve pršti od smijeha Sonja je upala u ponor i mrak ju je na trenutak progutao. Da sve bude još gore, dok se borila s bolešću, dobila je i otkaz, piše Vinko Paić na stranicama Slobodne Dalmacije. Uslijedile su kemoterapije i ukazao se prvi tračak svjetla. Prošla je mastektomiju, 16 kemoterapija, preventivnu operaciju uklanjanja jajnika... i prošlog vikenda sudjelovala na splitskom izdanju humanitarne utrke "Race for the Cure", kojom se želi pružiti potpora ženama oboljelima od raka dojke, ali i prikupiti sredstva kako bi u što više mjesta u Dalmaciji osigurali pokretnu mamografiju. No to nije sve. Večer prije utrke, pisali smo i o tome, Sonja i ostale članice iz njezine udruge "Caspera" (koju je osnovala iz čiste potrebe da se osjeća korisno i da pomogne ženama da ne moraju prolaziti ono što je ona prolazila sama, samo s svojom obitelji) postale su "manekenke na jedan dan", na Peristilu su nosile modnu reviju novinara i modnog dizajnera Šime Kovačevića, na kojima se slavio život. Jer, kako kaže naša aktivna maloraćanka, važno je slaviti život i uživati u svakom njegovu trenutku jer čovjek nikad ne zna koliko će on trajati...

Uoči Svjetskog dana srca te Svjetskog dana porodične hiperkolesterolemije, na okupljanju u organizaciji Portala Zdravlje, vodeći domaći zdravstveni stručnjaci istaknuli su potrebnu za sveobuhvatnom strategijom koja bi doprinijela smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila. Riječ je o i dalje vodećem uzroku smrtnosti i pobola u Hrvatskoj, od koje je, prema preliminarnim podacima, tijekom 2022. svakoga dana preminula 61 osoba, odnosno 39 posto ukupno preminulih osoba. Ministar zdravstva Vili Beroš sa stručnog skupa 'Plan za srce' poručio je kako će investicija u primarnu prevenciju smanjiti potrebu za skupim liječenjima u kasnijim fazama, osiguravajući bolju kvalitetu života pojedinca i dugoročnu stabilnost zdravstvenog sustava. Jačanjem zdravstvene pismenosti i preventivnih mjera već u 10 godina možemo preokrenuti crne statistike, piše Dalmatinski portal.
- 'Bolesti srca i krvnih žila prvi su uzrok smrti u svijetu a uzrok im može biti kombinacija bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih faktora, uključujući nepravilnu prehranu i pretilost, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka i stresni način života. Svatko od nas trebao bi početi s malim promjenama u životnim navikama koje dovode do poboljšanja zdravlja srca' - rekao jedobro nam poznati lječnik Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Od svih građana koji su lani posjetili liječnika primarne zdravstvene zaštite, njih čak 40 posto imalo je evidentirano dijagnozu neke kardiovaskularne bolesti...

Na okruglom stolu "Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?“ koji se održao 20. rujna u Hrvatskom domu Split istaknuto je niz primjera nedovoljne, a prijeko potrebne suradnje između zdravstvenog sustava i socijalne skrbi, problema (ne)dostupnosti skrbi za stanovništvo na otocima, potrebu za proširenjem specijalističkih zdravstvenih usluga u mjestima izvan Splita kao i uspostavu mobilnih timova koji bi obilazili pacijente i oboljele na terenu, piše Kaštelanski portal.
Primarijus Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, adresirao je specifične izazove dostupnosti zdravstvene skrbi u županiji, naglašavajući da je SDŽ “Hrvatska u malom” zbog svoje razvedene obale, brojnih otoka, specifičnosti zaleđa i ruralnih dijelova. Istaknuo je veliki problem dostupnosti zdravstvenih usluga na otocima, gdje je primjerice Dom zdravlja na Visu prije nekoliko godina pripao Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije zbog čega je lokalno stanovništvo često primorano putovati do Splita za uslugu vađenja krvi. “Otoci su naša bolna točka i trudimo se da osiguramo veći broj medicinskog osoblja i zdravstvenih usluga” – rekao je Rađa.
Ravnatelj Rađa istaknuo je i problem nedovoljne suradnje između zdravstva i socijalne skrbi, na što se nadovezala i Helena Bandalović, zamjenica pročelnice Županijskog ureda za zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koja se složila da je suradnja zdravstva i socijalne skrbi na niskoj razini te istaknula napore županije da osiguraju ambulante za osobe koje borave u Domovima za starije i nemoćne. Bradalović je pohvalila Dom zdravlja SDŽ i ravnatelja Rađu koji aktivno rade na razvoju mogućnosti širenja specijalističkih zdravstvenih usluga izvan grada Splita...