DUGI RAT

Zahvaljujući izvanredno izdašnim hidrološkim prilikama prošle zime i proljeća HEP-ove hidroelektrane ostvarivale su rekorde u proizvodnji. Naročito one na slijevu rijeke Cetine. Jesu li dalmatinske hidroelektrane mogle proizvesti više? Je li se dio vode prolijevao izravno u more, a ne preko turbina tih tvornica struje, i to zbog njihove pogonske (ne)spremnosti? Kakva je danas pogonska spremnost i s kakvim postrojenjima HEP dočekuje iduće zimsko-proljetno razdoblje kada bi vode kao najjeftinije pogonske energije ponovno trebalo biti u izobilju? Toni Paštar, novinar Slobodne Dalmacije zna više o (ne)revitaliziranim energetskim postrojenjima na Cetini ...

(NE)REVITALIZIRANA POSTROJENJA

Turbine na remontu - struja 'otječe' u more

Piše: Toni Paštar / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Prema našim saznanjima dobar dio kapaciteta izvan je pogonske spremnosti, reklo bi se kašlju kao i svi pomalo zapušteni ali istovremeno izraubovani starci. U najvećoj hrvatskoj hidroelektrani, Zakučcu, godinama se odgađala revitalizacija davno izgrađenog postrojenja.

Od četiri agregata dva su iz 1962. godine i davno su se trebali mijenjati. Kada je agregat broj 1 napokon revitaliziran, snaga mu je povećana sa 108 na 145 megavata, tijekom puštanja u probni rad pojavljivao se cijeli niz problema, od pregrijavanja pojedinih vitalnih dijelova do vibracija.

Na naš upit što je s tim agregatom iz HEP-a odgovaraju da je u probnom pogonu u kojemu je do sada za 2997 sati rada proizveo 306.905 megavatsati te da je pred dobivanjem uporabne dozvole za redovni rad. Istovremeno se revitalizira agregat broj 2.

Radovi bi, kažu HEP-ovci, trebali biti završeni do kraja ove godine, a nakon probnog rada puštanje u redovnu proizvodnju do kraja prvog kvartala 2014. godine. Ako se ne pojave nepredviđene teškoće koje posljednjih godina redovito prate gotovo sve veće zahvate na elektroenergetskim postrojenjima HEP-a.

Dobro je što se Zakučac revitalizira, ali ako se budu ponavljali povodnji s kraja prošle i iz prve polovice ove godine, u more će se, unatoč suprotnoj tvrdnji iz HEP-a, proliti vode kojom bi se mogli proizvesti stotine tisuća ili čak milijuni kilovatsati.

U bajnom stanju nije ni pogonska spremnost HE “Đale”. U toj HE od svibnja ove godine jedan je agregat izvan pogona jer je došlo do ozbiljnog kvara na turbini. Iz HEP-a su na naš upit odgovorili da su poduzeli sve što su mogli u vlastitoj režiji.

Kako će do popravka turbine proći još podosta vremena, odlučeno je, otkrivaju nam HEP-ovci, da se to vrijeme iskoristi za prijevremeni kapitalni remont. U takvim okolnostima oslonac su HE Peruča i HE Orlovac. Od HE Peruča očekuje se maksimalna pogonska spremnost jer su njena postrojenja revitalizirana prije koju godinu. I HE Orlovac pogonski je spremna, ali...

Davno je bila 1974. godina kada je iz triju generatora te HE potekla struja prema potrošačima. Starom postrojenju sigurno bi trebalo opsežnije i bolje održavanje kako bi i dalje sa svojih 240 megavata mogao biti oslonac HEP-a, naročito u vršnim opterećenjima. Planirani remont trebao je krenuti, ali je zog potreba cijelog sustava i pogonske nespremnosti u dijelu drugih HE odgođen za studeni.

Problem je u tomu što su za bilo kakvog zahvata na samo jednom izvan pogona sva tri agregata Orlovca, radi sigurnosti ljudi i postrojenja jer se sve tri turbine napajaju istim cjevovodom iz kojega se voda obrušava pod pritiskom od 43 atmosfere. U RHE Velebit na jednom su agregatu izveli ranije planirani remont i kad su proveli propisana ispitivanja obavljenih poslova, došlo je do proboja na jednom namotaju statora.

Dodatni poslovi planiraju se obaviti do polovice studenoga, a hoće li tada RHE Velebit u pogon punom snagom pokazat će vrijeme. Posebna priča je s HE Miljacka. U toj su HE dva agregata od njih četiri izvan pogona već dvije godine.

Iz HEP-a tvrde da sav hidropotencijal uspijevaju iskoristiti radom preostala dva gregata. Ako je tako, zašto su ta dva agregata koji su izvan pogona opće potrebna?