Predavanje: Vincent Gaffney o Stonehengeu

U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu u ponedjeljak, 14.5.2018.) s početkom u 19 sati održat će se predavanje "Seeing beyond the Stones: Research in the Stonehenge Landscape". Predavač je prof. dr.sc. Vincent Gaffney s britanskog Sveučilišta u Bradfordu. Predavanje će se održati na 3. katu prostorija na Peristilu na adresi Poljana Kraljice Jelene 1. Prof. Gaffney je priznati znanstvenik na području arheologije i digitalne humanistike te jedan od vodećih stručnjaka u primjeni novih tehnologija u istraživanju krajolika i dokumentiranju baštine. U više je navrata radio i u Dalmaciji, gdje je s međunarodnim i kolegama iz Arheološkog muzeja u Splitu početkom devedesetih proveo “Projekt Jadranski otoci”, gdje su po prvi put objedinjeni svi dostupni podaci ali i sustavno dokumentirani spomenici i lokaliteti u prostoru na otocima Hvaru, Braču, Šolti, Visu i Palagruži.
 

Znanstveni skup: Splitski gradonačelnici 1882-1918

Muzej grada Splita i Društvo prijatelja kulturne baštine Split organiziraju znanstveni skup 'Splitski gradonačelnici od pohrvaćenja splitske Općine do kraja Prvog svjetskog rata (1882. - 1918.)' u utorak, 8. svibnja 2018. s početkom u 9 sati u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita. Simpozij se održava u sklopu ovogodišnje proslave zaštitnika grada Splita sv. Dujma. Na simpoziju će dosad nepoznate detalje iz biografija splitskih gradonačelnika otkriti predavači: Ante Rendić Miočević, Gordana Tudor, Stanko Piplović, Branka Despotušić, Ivanka Kuić, Tea Blagaić Januška, Hania Mladineo Mika, Marijan Čipčić, Elvira Šarić Kostić, Ivo Uglešić, Mladenko Domazet i Branko Kasalo.
Ukupno je bilo devet gradonačelnika u periodu kojeg obrađuje ovaj skup. To su bili: Dujam Rendić Miočević (1882.-1885.), Gajo Bulat (1885.-1893.), Ivan Manger (1893.-1897.), Petar Katalinić (1897. - 1899.), Vinko Milić (1899. - 1905.), Ante Trumbić (1905.-1907.), Vicko Mihaljević (1907.-1911.), Vinko Katalinić (1911.-1912. i 1913.-1914.) i Josip Smodlaka (1918.). Austrijske vlasti su u kriznim situacijama uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata raspuštale izabrane gradske uprave, pa su tako gradom upravljala tri komesara. To su bili: Slovenac Teodor Sporn (1912.-1913., 1917.-1918.), Frane Madirazza (1914.-1917.) i Vicko Niseteo (1917.).
 

Svemir - Hajduk 1:0 (srećom da oba žive vječno)

Ne znam koje osjećaje u vama izaziva, ali mene uistinu fascinira (i čini sretnim, pa i ponosnim) da "mali" Omiš, da ova naša mala sredina ima i svoje Astronomsko društvo, ekipu popularizatora znanosti, entuzijasta zaljubljenih u znanost i svemirske daljine.. "moćnu gomilicu" koja organizira vrlo zanimljiva popularno-znanstvena predavanja iz astronomije, astrofizike, astronautike, priređuje javna promatranja neba teleskopima za djecu i mlade, surađuje s drugim udrugama u popularizaciji prirodnih znanosti.. Možda još nije sve izgubljeno.. Možda ima još šanse i za nas "drukčije" u Lijepoj našoj..
Evo sinoć sam umjesto bespotrebnog nerviranja pred TV ekranom u popularnom kafiću i vabljenja naših talentiranih gurača baluna po kvrgavim travnjacima Koprivnice da konačno uguraju taj mijeh u prostor između dvije stative, grede i mreže, odabrao odlazak u nekadašnje Glagoljaško sjemenište na Priku poslušati coolersko predavanje Željka Lipanovića (jer toliko cool Vam je Lipa) iz Astronomskog društva Omiš o raketama, orbitama, svemirskim letovima, orbitalnoj mehanici,.. Lipanović nas je u uvodu u najkraćim crtama podsjetio na osnovne fizikalne zakonitosti koje omogućavaju da se dijela "ruku čovječjih", rakete, umjesto na Sjevernu Koreju upute u Svemir, u orbite koje "kruže" oko Zemlje ili pak odlaze dalje i dalje istražujući svemirska prostranstva..
Koristeći iznimno popularnu edukativnu igru "Kerbal Space Program" Lipanović je efektno objasnio kako rakete postižu orbitu, kako je održavaju, kako mijenjaju orbitu na višu i na nižu, kako se spajaju letjelice i moduli u Svemiru, kako moduli uspjevaju "pogoditi" Mjesec, na njega se spustiti te se vratiti s njega na Zemlju, kako pronaći orbitu koja će modul vratiti kući, a ne poslati na put bez povratka, pa i izvan Sunčevog sustava.. sve odreda teme koje još uvijek oduševljavaju vječno znatiželjnu malu i "veliku" djecu pogleda uperenog u vedro noćno nebo..
Svemir - Hajduk 1:0. Srećom da oba žive vječno (premda za Svemir još nismo sigurni).
 

Orbitalna mehanika

U nedjelju, 29.4.2018, u 19 sati u Ilirskom sjemeništu na Priku, poslije male kreativne pauze, Astronomsko društvo Omiš vraća se s novim popularno-znanstvenim predavanjem na temu "Orbitalna mehanika". Ovaj put riječi će biti o raketama. Kako rakete postižu orbitu, kako je održavaju, kako mijenjaju orbitu na višu i na nižu? Kako se spajaju letjelice i moduli u Svemiru?.. Predavanje će održati Željko Lipanović, neće vas "gnjaviti" s Elonom Muskom i powerpoint slajdovima već će Vas s ovom zanimljivom i poučnom temom upoznati koristeći samo Kerbal Space Program. Vidimo se u nedjelju navečer u Omišu na zanimljivom predavanju.
 
- "Marš za znanost" je globalni pokret, imamo ga u 230 gradova na svim kontinentima. Dešava se to da u svijetu imamo znanost koja je marginalizirana, koja se ne financira, koja se zanemaruje, od napretka se počinje lagano srozavati. U Hrvatskoj, možda više nego u svijetu, znanost je dovedena ‘na rub litice’ – stalno se zanemaruje, znanstvenici se tuže radi prozivanja plagijatora, radi pozivanja na moral i etiku, ne samo u znanosti nego i u društvu. Od države prima 60 milijuna na jedvite jade, imamo milijarde koje se daju pseudoznanostima, vjeronauku.. Moramo pokazati da je ljudima stalo, moramo pokazati da je znanost ta zbog koje ovo društvo napreduje. Niti imamo razvoj morala, niti imamo razvoj civilizacije, niti imamo razvoj bilo čega što ovaj svijet, ovu planetu (ne ploču) čini boljom i kvalitetnijom za sve nas. – rekao je danas mladi znanstvenik Luka Baričić na splitskom "Maršu za znanost" koji je na Rivi okupio one koje više zanima budućnost nego prošlost, znanstvenike, studente, nastavnike koji se žele izboriti za svoj status u društvu, koji žele pokazati da naša zemlja, društvo, država, javne politike i javni mediji moraju promovirati znanost a ne pseudoznanost i praznovjerja. Nažalost, budućnost za Hrvatsku sada ne izgleda toliko sjajno i trebamo uhvatiti taj korak s budućnošću svijeta.
 
U sklopu Festivala znanosti 2018. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Zanimljivo predavanje održati će se u petak, 20.4. u 18:30 h. Tema je iznimno kontroverzna i zanimljiva, skriva li farmaceutska industrija lijekove za najteže bolesti? Prema teoriji zavjere farmaceutske tvrtke ne žele da se pročuje da za sve teške bolesti postoje jeftini ili čak i besplatni prirodni lijekovi jer mnogo više mogu zaraditi na liječenju dugotrajnih teških bolesti nego ako se ta teška bolest brzo izliječi. Ako je lijek prirodan i lako dostupan, onda se na njemu uopće ne može zaraditi... Predavač, prof.dr.sc. Livia Puljak pokazat će vam kako je ta teorija zavjere puna rupa.
 

Znanstveni kafić: Magnetska stimulacija mozga

U sklopu Festivala znanosti 2018 održati će se popularno-znanstveno predavanje, znanstveni kafić, u kavani Lvxor na Peristilu, u četvrtak, 19.4. s početkom u 18:30 sati. Tema predavanja je "Transkranijalna magnetska stimulacija mozga - orgulje za raspoloženje", a predavač je dr.sc. Mario Cvetković s FESB-a. Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) neinvazivna je i bezbolna tehniku za stimuliranje ili inhibiranje određenih područja moždanog korteksa. Iako se TMS koristi preko 30 godina, tek u posljednih 10-ak doživljaja svoj procvat. Danas predstavlja alat neprocjenjive vrijednosti kod istraživanja terapijskih učinaka kod teških neuroloških i psihijatrijskih bolesti, kao standardna preoperativna tehnika za određivanje lokalizacije motoričke funkcije kod bolesnika prije neurokirurških operacija ili pak kod preoperativnog testiranja govornih i jezičnih funkcija kod bolesnika. Osim uz veliku korist neurokirurzima kod planiranja operacije, TMS se u terapijske svrhe koristi kod liječenja migrene i depresije. U predavanju će se objasniti princip na kojemu funkcionira transkranijalna magnetska stimulacija kao i značenje fokusirane stimulacije korteksa. Također, u kratkim crtama opisati će se razvijeni elektromagnetski model koji je moguće primijeniti kod modeliranja TMS-a. Konačno, uz rezultate dobivene navedenim modelom, ukazati će se na neke od izazova modeliranja TMS-a kao i determinističko-stohastički pristup kojim je moguće napasti navedene izazove.
 

Međunarodni summit o ekobiologiji u Splitu

Mediteranski institut za istraživanje života – MedILS organizira dva okruglia stola – Cell Defense against environment – u četvrtak 18. 4. u 10 sati, te Biological Aging cultural Vandalism – 18. 4. u 14 sati, koji se održavaju u okviru 1. međunarodnog summita "Ekobiologija: zašto i što?", a na kojima će sudjelovati renomirani znanstvenici poput nobelovca Waltera Gilberta te Errola Friedberga, Jean-Noël Thorela, Miroslava Radmana, Peter Karrana i drugih u raspravama o biomedicinskim istraživanjima u području biologije starenja, degerativnim i malignim bolestima povezanima sa starenjem i sl. temama. Osim razmjene znanja i znanstvenih dostignuća na svjetskoj razini, skupom se želi i osvijestiti potreba veće brige za zaštitu kože od negativnih utjecaja sunčevih zraka. – Otkriće nepoznatih, ali postojećih, pojava od strane znanstvenika suočit će se sa stvaranjem nepostojećih inovacija od strane umjetnika i poduzetnika. Tražit ćemo svrhu svega što radimo. Zašto se zamarati? Kako pokazati više poštovanja prema onome što jesmo, naše biologije koja proizlazi iz prilagodbe bezbrojnih generacija naših predaka na njihovu okolinu, tj. njihovu posebnu stvarnost “ovdje i sada”, najavio je Miroslav Radman, osnivač i znanstveni direktor MedILS-a, piše DalmacijaDanas.
 

Festival znanosti 2018.

Ovogodišnja tema 16. Festivala znanosti  je "Otkrića". Riječ je o manifestaciji kojoj je cilj približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. U Splitu, tijekom šest dana trajanja Festivala posjetitelje očekuje 105 aktivnosti na ukupno 36 različitih mjesta događanja, a u projekt su uključene sve sastavnice splitskog Sveučilišta i preko 50 institucija. Također u sklopu Festivala znanosti, povodom 70. obljetnice osnutka Države Izrael, u suradnji Izraelskog veleposlanstva u RH, Sveučilišne knjižnice i Židovske općine Split, bit će postavljena izložba "Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet". Izložba koja prikazuje dio fascinantnog raspona izraelskih znanstvenih inovacija i postignuća, njihov utjecaj na čovječanstvo te istraživače koji stoje iza tih inovacija, bit će otvorena u ponedjeljak, 16. travnja u 15 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Ruđera Boškovića 31. Povirite u program Festivala i odaberite događaje koje će te posjetiti.
 

Znanstveni kafić: Bitcoinopoly

U sklopu Festivala znanosti 2018. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Drugo predavanje na rasporedu je u utorak, 17.4. u 18:30 h. Tema je također iznimno zanimljiva - Bitcoin, Blockchain, kripto valute,..  Predavač Tomislav Mamić iz splitskog kružoka Blockchain Hub Split kroz igru (Bitcoinopoly) na zabavan način će Vas provesti kroz neke zanimljive odluke koje su utjecale na dizajn blockchaina i mreže Bitcoin te pojave prve kripto valute, bitcoina. Uz kavu u Lvxora sudjelujte u igri i učite o fascinantnom svijetu blockchaina i kripto valuta..
 

Znanstveni kafić: Makroekonomija, što je to?

U sklopu Festivala znanosti 2018. Alumni udruga bivših studenata FESB-a cijeli tjedan organizira popularno-znanstvena predavanja, znanstvene kafiće, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Treće predavanje koje možete poslušati uz šalicu kave ili omiljenog pića održati će se u srijedu, 18.4. s početkom u 18:30 h, a na njemu će te moći na jednostavan način, pritupačan najširoj publici, saznati što je to BDP, stopa inflacije, stopa nezaposlenosti, javni dug, državni budžet? Što znače svi ti pojmovi i o čemu ovise te kako se odražavaju na naš svakodnevni život? Predavač, Zdeslav Šantić, dipl.oec. će pokušati svima razumljivim jezikom približiti Makroekonomiju i spomenute pojmove te se osvrnuti na aktualna kretanja i trenutno stanje u državi.
 

Znanstveni kafić: Mijenjanje gena čovjeka

U sklopu Festivala znanosti 2018. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Prvo predavanje na rasporedu je već u ponedjeljak, 16.4. u 18:30 h. Tema je iznimno zanimljiva - Mijenjanje gena čovjeka - a približiti će nam je predavač, prof. dr. sc. Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta u Splitu. Mijenjanje gena čovjeka, genskom terapijom, počelo je 1990. godine. Pozitivni, početni rezultati pobudili su veliki entuzijazam znanstvenika za terapijskim mjenjanjem gena. Ali, sve do prije nekoliko mjeseci nije bilo značajnijih uspjeha u genskoj terapiji, no nedavni uspjesi u liječenju spinalne mišićne atrofije pokazuju da ustrajnost istraživača počinje donositi prave rezultate. Kombiniranjem novih tehnologija za mijenjanje gena sa stvaranjem induciranih matičnih stanica otvara nove mogućnosti za medicinski napredak. Vidimo se u ponedjeljak na kavi u Lvxora..
 

Marš za znanost 2018

Lani se više od milijun ljudi diljem svijeta okupilo se u najvećem događaju za zagovaranje znanosti u povijesti. Od prošlogodišnjega Marša za znanost svjedočimo daljnjem srozavanju obrazovanja i znanosti u našoj zemlji. Glasovi protiv cijepljenja djece postaju sve glasniji i sve opasniji, naširoko se promoviraju teorije zavjere, iskrivljeno se interpretira rodna teorija, svakodnevno se izvrću znanstvene činjenice u svrhu osobne promocije i političkih bodova. Cjelovita kurikularna reforma zamijenjena je parcijalnim rješenjima koja diktiraju kratkoročni politički kompromisi, dok se ni administrativno pitanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine ne može raščistiti. Liječnici, znanstvenici i studenti odlaze iz zemlje jer je u njoj sve manje posla i perspektive.. Ako i Vi smatrate da Hrvatska treba biti zemlja koja se oslanja na znanost i stručnost u školstvu i zdravstvu, u kojoj se javne politike temelje na znanstvenim podacima, a ne na predrasudama, u kojoj javni mediji promoviraju znanost umjesto pseudoznanosti i praznovjerja, u kojoj ustanove štite stručnost i etičnost, a ne klijentelizam, u kojoj implementacija svih mjera u usvojenoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ide ruku pod ruku s nužnim povećanjima ulaganja u znanost i obrazovanje – marširajte i Vi za znanost! Pridružite se u subotu 14. travnja u 11:55 sati na Maršu za znanost u Splitu (s okupljanjem u Đardinu) i Zagrebu (s polaskom kod spomenika Nikoli Tesli u Preradovićevoj ulici) te na završnim skupovima Marša na Rivi, odnosno Zrinjevcu.
 

Predavanje: Budućnost svemira i ljudskog roda

Što očekuje planet Zemlju i Sunčev sustav u bližoj i daljoj budućnosti? Kakva je budućnost ovog dijela svemira i kako će na kraju završiti svemir? Kakva je bliska budućnost ljudskog roda? Kako se najbolje suočiti s izazovima klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Kakvu budućnost mi želimo? Na besplatnom predavanju splitskog fizičara i popularizatora znanosti Ivice Puljka u srijedu, 11.4. s početkom u 19 sati na splitskom FESB-u, predavač će ponuditi odgovore na ova pitanja, kao podlogu za razmišljanje i diskusiju. Vidimo se..
 
- Kad me pitaju je li Bog stvorio Zemlju i čovjeka, kažem im da nije, jer znamo da je čovjek nastao evolucijom, a da je Zemlja stvorena iz zvjezdane prašine - priča splitski fizičar Ivica Puljak u vrlo zanimljivom intervjuu Novom listu o tome kako obilazi škole i vrtiće po Hrvatskoj i drži predavanja. O postanku svemira kaže da su "izmjerili trenutak kad je Svemir bio star milijuntni dio milijuntnog dijela jedne sekunde. Od tog trenutka do danas, 14 milijardi godina kasnije, konceptualno znamo sve što se događalo. Ono što ne znamo je od nula do milijuntnog dijela milijuntnog dijela jedne sekunde i tu je svašta moguće, ali su vjerojatnije hipoteze utemeljene na dosadašnjem znanju... Najveći dio znanstvenika koji se time bave misle da je Svemir nastao slučajno i iz ničega".