Hrvati u svemiru

U tjednu kad smo saznali da je Hrvatska odlučila i službeno postati članica CERN-a te da će Lijepa Naša uskoro postati i članica ESA - Europske svemirske agencije, vrijedi napomenuti da za razliku od naše uspavanje birokracije hrvatski znanstvenici, inžinjeri i entuzijasti već odavno snivaju svoje "svemirske snove" i što je najvažnije, neki od njih već rade na njihovoj konkretnoj realizaciji. Međunarodna ekipa astronautičkih entuzijasta i stručnjaka Synergy Moon, u kojoj sudjeluje i 15 ljudi iz Hrvatske, ušla je finale natjecanja za 30 milijuna dolara vrijednu Googleovu nagradu Lunar XPRIZE koju će osvojiti prvi tim koji do kraja ožujka 2018. godine na Mjesečevu površinu uspješno spusti bespilotnog robota, provoza ga 500 metara i pošalje HD zapis. Od ukupno 18 ekipa u finale su se planirale samo tri. Uz Synergy Moon kvalificirali su se još izraelski tim SpaceIL i američki Moon Express. Ključni uvjet bio je da su projekti privatno financirani, odnosno da države sa svojim sredstvima ne sudjeluju u više od 5% njihove ukupne vrijednosti. Jedan od dvaju "rovera" - vozila teškog 4,5 kilograma koja se trebaju spustiti na mjesečevu površinu, izgradio se u Astronomskoj udruzi Vidulini u Istri, uz suradnju mladih stručnjaka i entuzijasta iz cijele Hrvatske. U Vidulinima upravo rade posljednje stres testove za rover, koji je preživio i bacanje s mosta nad Limskim kanalom, a koji je će na Mjesec u kapsuli ponijeti i poznati istarski terran, autohtonu istarsku vinsku sortu grožđa (ma šta prijatelji s Slovenske strane granice mislili o tome), izvijestio je medije poznati hrvatski popularizator znanosti Miroslav Ambruš-Kiš. Drugi "rover" u sličnim okolnostima radi Astronomska udruga Plejade iz Tuzle. Hrvatski "rover" u svemiru, štoviše na Mjesecu, ako bude sreće još ove godine! Eto, izgleda da će Hrvati prije "skoknuti" do Mjeseca nego se učlaniti u CERN i ESA-u...
 

Vedran Mimica: Hrvatskoj trebaju novi građani

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) nedavno je u Zagrebu predstavilo knjigu "The Berlage Affair" autora Vedrana Mimice. Tko je Vedran Mimica? Dipl.ing.arh., profesor, posljednji direktor jednog od najboljih svjetskih postdiplomskih učilišta arhitekture, Berlage Institutea u Rotterdamu, danas profesor arhitekture i urbanizma na Illinois Institute of Technology (IIT) u Chicagu, naš Mimičanin kojeg dobro znaju i neki Dugoraćani, zacijelo je ponajbolje pozicioniran hrvatski arhitekt u svijetu. Iznimno dobar komunikator, izvrsno informiran, osobni prijatelj i suradnik najznačajnijih svjetskih arhitekata. Autor nekoliko stručnih knjiga, neraskidivo je vezan uz Hrvatsku, Dalmaciju i svoje Mimice kao svoju zemlju i uz hrvatsku arhitekturu kao svoje ishodište. Vrlo aktivno sudjeluje, zajedno sa splitskim, zagrebačkim i riječkim kolegama arhitektima. Korana Sutlić, novinarka Jutarnjeg lista porazgovarala je s Vedranom Mimicom povodom zagrebačkog predstavljanja njegove nove knjige  u kojoj govori o radu i projektima od devedesetih godina kad se pridružio Berlage Institutu u Rotterdamu u čijim istraživanjima  se često bavio i temom turizma. Pročitajte ovo odlično štivo..
 

Biologija zdravlja i budućnost medicine

ODGOĐENO! Zbog bolesti jednog od predavača, za večeras predviđeno predavanje "Biologija zdravlja i budućnost" odgođeno je do daljnjeg.

Zašto neki ljudi stare brže od ostalih, koji su neki od faktora koji do toga dovode i može li se starenje usporiti, neka su od pitanja na koje će građani imati priliku dobiti odgovore na predavanju "Biologija zdravlja i budućnost medicine“, koje će se u četvrtak, 26. listopada, držati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću. Predavanje će održati prof. dr. Miroslav Radman i prof. George Slavich, ugledni svjetski znanstvenici  koji će prezentirati svoje istraživanje o biologiji stresa te odnosu i ovisnosti stresa i starenja. Njihovo istraživanje objašnjava zašto se starenje događa te kako bismo mogli usporiti, pa čak i obrnuti, proces starenja s budućim napretkom u medicini. Ovo predavanje namijenjeno svim zainteresiranima za ovu temu organizira Rotary klub Kaštela, a početak predavanja je u 18.30 sati.
 
U sklopu jubilarne 25. konferencije softvera, telekomunikacija i kompjuterskih mreža, SOFTCOM 2017., u petak 22. rujna s početkom u 9:00 h u kongresnom centru hotela Radisson Blue u Split održati će se okrugli stol pod nazivom "Pametni gradovi, informacijska sigurnost i izazovi Interneta stvari". Cilj ovog okruglog stola jest prikazati aktualnu problematiku na području Europske unije s naglaskom na razvoj pametnih gradova u Republici Hrvatskoj s primjerima razvoja i pozitivne prakse sa znanstvenog i stručnog stajališta (primjeri razvoja Grada Solina i programi razvoja Grada Knina) te načinima kako povući sredstva iz Europske unije za sufinanciranje širokopojasnog interneta kao preduvjeta razvoja pametnih gradova gdje inicijativa za neprofitne točke (Dalmatinsku Zagoru i otoke) mora biti pokrenuta upravo s lokalne razine kako bi se sufinancirao razvoj od strane Europske unije. Sudionici su doc. dr. sc. Marija Boban (Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet), mr. sc. Mario Weber (HAKOM) (moderatori i organizatori) te doc. dr. sc. Nina Gumezej (Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet), Dalibor Ninčević (gradonačelnik Grada Solina), i Marko Jelić (gradonačelnik Grada Knina).  Okrugli stol je otvoren za širu javnost te da je sudjelovanje u radu okruglog stola besplatno a poziv je otvoren i svim zainteresiranim članovima akademske zajednice, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj, stručnjacima i građanima.

UPDATE: DalmacijaDanas ima izvješće s okruglog stola..
 
Sir Paul Nurse, genetičar i dobitnik Nobelove nagrade iz područja medicine u petak će u Svečanom amfiteatru Ekonomskog fakulteta održati zanimljivo predavanje pod nazivom 'Znanost kao revolucija'. Ulaz je besplatan, početak je u 18 sati, a za sve one koji ga žele poslušati osiguran je i simultani prijevod. Raspravljat će se o tezi da je znanost zapravo najveća revolucionarna aktivnost ljudskog roda. Ovaj nobelovac u Split dolazi u sklopu projekta 'NobelST' kojeg Grad u suradnji sa Sveučilištem u Splitu provodi od 2008. godine.
 

Blockchain hub Split

Kriptovalute, bitcoin, blockchain, teme su to o kojima se sve više govori. Mnogi koji prate tehnologiju možda su i sami okušali u trgovanju ili čak i rudarenju ove kriptovalute. Split ima zanimljivu zajednicu ljubitelja ovih tema, BlockchainHub Split, koji se povremeno druže i razmjenjuju saznanja i iskustva, a žele pozicionirati Split kao središte decentraliziranih blockchain tehnologija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Organiziraju predavanja, povezuju se s drugim blockchain grupama i izvan Hrvatske te surađuju na raznim projektima, a u subotu, 16.9. kreću i s radionicama za programere koje zanimaju ove teme. U goste im dolazi prijatelj iz BiH, Sulejman Sarajlija, koji će zainteresirane uz predavanje i vježbe na radionici uvesti u konkretne frameworke i alate za migracije, programiranje, tesiranje i deployment rješenja zasnovanih na blockchain tehnologiji. Predavanja su otvorena za sve neovisno o stupnju znanja, a ukoliko želite aktivno sudjelovati bilo bi dobro da ponesete laptop sa sobom, kažu organizatori iz BlockchainHub Split.
 
Ovogodišnje promatranje meteorskog roja Perzeida priličit će se u Zvjezdanom selu Mosor, s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom, u subotu, 12. kolovoza  u večernjim satima. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena već u 19:30. Večernji program će i ovaj put biti upotpunjen predavanjem Ante Radonića, popularizatora istraživanja svemira i stručnog suradnika radijske emisije Andromeda. Predavanje temom “Svemirska era čovječanstva” će započet će u 20 sati. Poslije predavanja, astronom-animator ZSM-a Zoran Knez će prvo ukratko upoznati posjetitelje s prirodom meteorskog potoka Perzeida, nakon čega će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta pristupiti promatranju s terase zvjezdarnice. Bude li vedro, možemo očekivati opažanje pristojnog broja meteora, budući će Mjesec izaći tek nakon 23 sata. Promatranje će potrajati do 24.00 h, a bit će posvećeno isključivo “lovu” na meteore. Članovi udruge ZSM će kao i uvijek dosad pomagati okupljenim zvjezdoljupcima tumačenjem onoga što se vidi na nebu. Ulaz je za sve besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli!
 

Znanstvenici na MedILS-u o napretku u biomedicini

Novi tehnološki napredak omogućio je biolozima oštar zaokret u svojim pristupima dešifriranja molekularnih funkcija i osnova fizioloških i patoloških mehanizama. Na Mediteranskom institutu za istraživanje života - MedILS u Splitu, otvorena je međunarodna konferencija 'Advances in Biomedical Research', koja je okupila stotinjak vodećih svjetskih znanstvenika iz područja biomedicinskih istraživanja, koji primjenjuju i razvijaju nove OMICs pristupe s konačnim ciljem razumijevanja funkcije gena proteina terapijske važnosti, poput prof. Susan Michaelis sa Johns Hopkins University - USA, prof. Uwe Sauer - ETH Zurich, Switzerland i prof. Tony Hunter sa SalkInstitute, USA. Organizatori konferencije su prof. Miroslav Radman (MedILS), prof. Mladen Merćep (MedILS) i prof. Igor Štagljar (University of Toronto). Jedan od ciljeva konferencije je procijeniti trenutno stanje tehnike za bolje funkcionalno razumijevanje ljudskih bolesti. Konferencija će pokriti brojne teme kao što su razvoj OMICs tehnologija, gena/proteina i metaboličkih mreža, kao i njihovu ulogu u otkrivanju lijekova i ljudskih bolesti. Obradit će se teme vezane uz nove tehnologije, kao što su visokepropusnosti CRISPR i RNAi screens, automatska fenotipizacija, metabolomics i kemijska genomika, te bioinformatički pristupi u biomedicinskim istraživanjima.
 

Tribina: Izloženost ljudi elektromagnetskim poljima

S obzirom na sve veću izloženost ljudi raznim zračenjima, Udruga "Ruke ljubavi" organizira javnu tribinu “Izloženost ljudi elektromagnetskim poljima” na kojoj će govoriti stručnjaci iz ovog područja: prof.dr.sc. Dragan Poljak, redoviti profesor FESB-a, prof.psihologije Lovrenka Britvić i prof.pedagogije Iris Didić Mužić. Javna tribina će se održati u četvrtak, 8. lipnja 18 sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Na tribini će javnost biti upoznata s najnovijim istraživanjima iz tog područja, a posjetitelji će dobiti odgovor na pitanje prijeti li nam uistinu opasnost od elektromagnetskih polja i što možemo i moramo učiniti te kakav je utjecaj elektromagnetskih polja na trudnice i djecu.
 

Konferencija iz energetike i okoliša na FESB-u

U ponedjeljak, 15.5.2017. je na FESB-u otvorena multidisciplinarna međunarodna konferencija iz područja energetike i okoliša "9th International Exergy, Energy and Environment Symposium". Tijekom konferencije u posebnom fokusu će biti istraživanja “Green transportation and sustainable mobility”. Osim navedenog, biti će izloženi i radovi iz područja obnovljivih i održivih izvora energije, strategije proizvodnje energije te drugih srodnih područja. Konferencija traje do 17. svibnja, a više informacija kao i program događanja zainteresirani mogu pronaći ovdje.
 
Obala Jadranskog mora je sastavni dio hrvatskog nacionalnog identiteta, a plaže predstavljaju važan prirodan turistički resurs. Radi krškog terena prirodne plaže su u Hrvatskoj prije iznimka, nego pravilo, pa je njihovo očuvanje i zaštita nužna. U nedostatku kapaciteta plaža, mnogi dijelovi obale bivaju nasipani različitim materijalima. Ovakva praksa je uobičajena u svijetu, no proširenja i zaštita prirodnih, te izgradnja umjetnih plaža treba biti dizajnirana u skladu s prirodnim procesima. Jedna od mnogobrojnih plaža koja se redovito nasipava, ona u Dugom Ratu, bila je predmet jednog od prvih sistematskih istraživanja provedenog 2015. i 2016. godine, tijekom kojeg su praćene promjene oblika i volumena plaže uslijed prirodnih procesa s jedne strane i nasipavanja materijala kao čovjekove intervencije u okolišu s druge strane. U dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu će u organizacije udruge "Tvornica" Dugi Rat u petak, 28.04.2017. godine u 19 sati biti prikazani rezultati provedenog istraživanja, koji će dati odgovor na to što radimo dobro, a što loše kod redovitog nasipavanja plaža. Neka od pitanja o kojima će se diskutirati su vrsta materijala kojim se plaža nasipava, vrijeme nasipavanja, trajnost plaže i smjernice za održivo upravljanja plažama u budućnosti. Dobiveni rezultati su rezultat projekta RAGBICOM (akronim od eng. Resilience of artificial gravel beach and implication for coastal management – Otpornost umjetnih plaža i implikacije za upravljanje obalom). Projekt je dio međunarodnog stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače unutar NEWFELPRO programa koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske uz sufinanciranje u sklopu programa Marie Curie FP7-PEOPLE-2011-COFUND. Predavanje će održati dr.sc. Kristina Pikelj. Vidimo se u petak u Dugom Ratu na još jednom zanimljivom i korisnom predavanju..
 

Znanstveni kafić: Zašto se korisno cijepiti?

Što znanost kaže o cijepljenju? Koje su koristi cijepljenja? Zašto se ponovo pojavljuju bolesti koje smo mislili da su iskorijenjene? Kolika treba biti procijepljenost da budemo sigurni? Pridružite nam se na znanstvenom kafiću u kavani Lvxor na Peristilu u petak, 28.4. s početkom u 18 sati na predavanju Vesne Barišić, dr. med., spec. epidemiologije. Svaki dan u tjednu do petka 28.04. u 18h u seriji znanstvenih kafića znanstvenici će na jednostavan način blizak širokoj publici govoriti o aktualnim temama iz znanosti koje možete poslušati uz svakodnevnu kavicu, šalicu čaja ili čašu vina. Posjetite Festival znanosti 2017. Ove godine tema je Vrijeme. Raspored svih događanja na Festivalu znanosti u cijeloj Hrvatskoj možete pogledati ovdje.
 
U četvrtak 27. travnja, s početkom u 9:30 h na FESB-u se, u okviru Festivala znanosti, održava 7. smotra učeničkih pokusa i istraživačkih radova učenika pod nazivom “Budi i ti znanstvenik!”. Smotra traje do 13h, a ove godine je prijavljeno oko 200 učenika i njihovih mentora iz osnovnih i srednjih škola iz Splta i okolice. Ove godine kao posebne goste imamo gimnazijalce iz Vukovara, s prezentacijom otkrića najstarijeg datuma u svjetskoj povijesti.
 

Znanstveni kafić: Kraj(h) znanosti?

Jesu li sve velike stvari u znanosti otkrivene? Ako jesu, ono što nam preostaje je samo manji dio i ispunjavanje praznina koje nam nedostaju da bismo razumjeli svijet. Što se više može otkriti u zemljopisu ili anatomiji? Nitko više neće otkriti novi kontinent ili novi organ. Bliži li se kraj znanosti? Provokativna tema o kojoj vrijedi diskutirati. Pridružite nam se na znanstvenom kafiću u kavani Lvxor na Peristilu u srijedu, 26.4. s početkom u 18 sati. Dr.sc. Ozren Polašek govoriti će o kraj(h) znanosti..
 

Znanstveni kafić: Odakle smo? Što smo? Kamo idemo?

Ova tri pitanja smo vjerojatno svi postavili barem jednom u životu. Može li nam moderna znanost dati odgovore na ova pitanja? Jesu li ova pitanja povezana s početkom, evolucijom i krajem svijeta? Predavač će kroz predavanje i diskusiju predstaviti neke od modernih znanstvenih spoznaja, te također neke od hipoteza u području u kojem znanost još nije na njih odgovorila. Neke od spoznaja će vas ostaviti bez daha, neke možda rastužiti, a neke i oduševiti. Pridružite nam se na znanstvenom kafiću u kavani Lvxor na Peristilu u četvrtak 27.4. s početkom u 18 sati na predavanju prof.dr.sc. Ivice Puljka s splitskog FESB-a..