Neprofitni mediji kao glas naroda

Društvena odgovornost novina, televizija, radija, portala? Ne čini li se to utopijom danas kada su najpoznatiji hrvatski mediji ili u vlasništvu korporacija ili moćnika čijem interesu služe, a marketing im je postao vitalni sektor djelatnosti?! Snaga medija je enormna, no granice dobrog ukusa, medijskih sloboda i uopće ljudskih prava, opasno su pomaknute. Stvoriti mrežu medija koji se ne žele baviti profitom, nego sadržajem i služiti zajednici građana, za što se na zapadu koristi izraz community media, cilj je članica i članova splitske nevladine udruge Cenzura ...

Cenzura stvara mrežu medija kojima profit nije krajnji cilj
 
Piše: Hana Letica / Metro magazin
 
Scene seksa i nasilja na naslovnicama dnevnika koji se žanrovski više ne mogu svrstati u ozbiljne, naslovi koji sugeriraju poruku suprotnu onoj u samom tekstu, lake mozaične teme u političkim emisijama, stvaranje ‘celebrityja’ od prosječnih u branši, ali zato ambicioznih, forsiranje moćnih, senzacionalističko plasiranje siromašnih i bespomoćnih, psihofizičko krahiranje slavnih naočigled najšire javnosti, medijska arena u kojoj su svi sudionici te se navikavaju gledati i željeti još…
 
Snaga medija je enormna, no granice dobrog ukusa, medijskih sloboda i uopće ljudskih prava, opasno su pomaknute. Stvoriti mrežu medija koji se ne žele baviti profitom, nego sadržajem i služiti zajednici građana, za što se na zapadu koristi izraz community media, cilj je članica i članova splitske nevladine udruge Cenzura.
 

Snaga neovisnosti
 
Članovi splitske nevladine udruge CenzuraMislim kako sloboda medija danas i nije toliko upitna koliko je bila prije 10 godina, budući da svatko piše što i kako hoće… Problem je u nepoštivanju društvene odgovornosti koju mediji imaju prema svojoj publici. Želimo to promijeniti - kaže Željana Buntić-Pejaković, aktivistica i urednica Cenzure.
 
Naime, udruga je poznatija po istoimenoj TV emisiji koja se prikazuje na zagrebačkom OTV-u, TV Bjelovaru, internetskom Smart TV-u i splitskom TV Jadranu. Proizvodnju programa i emitiranje ‘cenzuraši’ plaćaju splitskoj televizijskoj kući, što ih čini potpuno neovisnima. To im omogućava nastavak bavljenja političkm ‘vrućim krumpirima’, lokalno i šire, kojima se često ili uopće ne daje dovoljno prostora u etabliranim medijima. No ekipa Cenzure želi još veću slobodu izraza, za što su im potrebni i suradnici. Stoga su se odlučili ‘umrežiti’ s drugim nezavisnim i neprofitnim produkcijama diljem zemlje, a u budućnosti vide i svoj, potpuno neovisni medij.
 
S većom i jačom bi mrežom, naravno, i naša nastojanja bila vidljivija u Hrvatskoj - ističe Željana te dodaje kako bi time pritisak bio snažniji jer bi bila opsežnija kritična masa onih koji žele pozitivniju situaciju.
 
Hrvatski mediji su u vlasništvu velikih korporacija i kuća, ili im je čak nejasno vlasništvo, no vlada takva ‘klima’  da ljudi misle kako se ništa ne može promijeniti - veli Eugen Jakovčić, urednik i voditelj emisije, napominjući kako takav stav nije samo negativan, nego je i zaključak pogrešan.
 
Postoje iskustva i primjeri u Europi o medijima koji su dobili koncesiju i rade kao neprofitne organizacije, promičući javni, a ne privatni interes. U takvim se medijima otvaraju ona pitanja koja tzv. mainstream mediji jednostavno ne primjećuju, ili ih zanemaruju, a itekako su zanimljiva - kaže Jakovčić.
 

Ne vrijeđati svoju publiku
 
Tako je novinarka Feral Tribunea nedavno pisala o francuskom provansalskom radiju Zinzin, koji od 1981. do danas funkcionira bez propagandnog programa, puštajući u eter mnoštvo informacija, od direktnog javljanja iz Karačija do dojava iz susjednog kvarta o napuštenim psima. Europa jest premrežena slobodnim, malim medijima koji pokazuju poštovanje, etični su i ne vrijeđaju svoju publiku.
 
Lokalni mediji imaju svoju funkciju. Vrlo su bitni za svaku sredinu, u inozemstvu su najgledaniji, a negdje čak i poticani od lokalne politke. U nas je još uvijek to vrlo mutan prostor - kaže Jakovčić.
 
Kako objašnjava Blagica Kujundžić, urednica emisije i predsjednica Cenzure, Hrvatska ima tijela u Vladi koja reguliraju tu problematiku, s ciljem jačanja lokalnih medija, no sve bi trebalo biti transparentnije.
 
I na tom planu radimo, tražimo da regulatorna tijela pooštre kriterije, pa da se definira tko, pod kojim uvjetima i za što može dobiti koncesiju, bilo radijsku bilo televizijsku - dodala je Kujundžić.
 
Društvo iz Cenzure svoj cilj namjerava postići u nekoliko aspekata: osim stalnog ukazivanja na prakse u srednjostrujaškim medijima koji šalju lošu poruku, tražit će zakonske mjere koje bi poboljšale status neprofitnih medija. Također, cilj im je dobiti televizijsku koncesiju kako bi proizvodnjom vlastitog sadržaja ponudili alternativni, pozitivni model, po kojem će se mnogo jasnije čuti glas građana.
 

Profit i odgovornost
 
Društvena je odgovornost profitnog sektora u Europi postala jako važnom temom - kaže Željana Buntić-Pejaković.
 
Napravljeni su važni pomaci, tako firme danas dijelom kreiraju i svoje burzovne indekse, jer se smatra da društveno neodgovorna firma ne može biti dugoročno održiva. To je povezano i sa senzibilitetom potrošača.
 
Naime, kad mi odbijemo kupovati medije ili proizvode koji su loši i neodgovorni, njihovi vlasnici će to osjetiti na svom primarnom interesu, profitu, pa će se truditi kako bi bili ljudima poželjniji.
 
Vremenom sigurno možemo privoliti neke od profitnih medija da uvide prednosti za sebe. Put je dug, no jedini mogući - dovršila je Buntić-Pejaković.

Povezani članci

Who's Online

We have 186 guests and no members online