Osigurati medijske slobode!

sloboda medijaSanja Sarnavka, Sanja Modrić i Nataša Škaričić najavile su pokretanje projekta "Cenzurirano" pri Kući ljudskih prava koji će bilježiti slučajeve cenzure u privatnim i javnim medijima. Ocijenivši 2008. godinu kao "ekstremno tešku" zbog sve prisutnije cenzure u javnim i privatnim medijima te kršenja profesionalnih i socijalnih prava novinara, potpisnici pisma (41 ugledni novinar i novinarka, 53 organizacije civilnog društva i 6 pojedinaca/ki ) zahtijevaju od Hrvatskog sabora, kao najvišeg zakonodavnog tijela, da donosi zakone koji reguliraju i osiguravaju medijske slobode te nadzire njihovu provedbu ...

ZA NOVINARSTVO BEZ CENZURE

Piše:  Inicijativni odbor projekta 'Cenzurirano'
Izvor: H-Alter

Četrdeset i jedan ugledni novinar i novinarka, pedeset i tri organizacije civilnog društva i šestero pojedinaca/ki uputilo je pismo zabrinutosti zbog stanja medijskih sloboda u Hrvatskoj i zabrinjavajućeg položaja novinarske profesije Odboru za informiranje, informatizaciju i medije te Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji zajedno u utorak 17. veljače 2009. u 14 sati, održavaju tematsku sjednicu o javnoj televiziji.

cenzura

Ocijenivši 2008. godinu kao "ekstremno tešku" zbog sve prisutnije cenzure u javnim i privatnim medijima te kršenja profesionalnih i socijalnih prava novinara, potpisnici pisma zahtijevaju od Hrvatskog sabora, kao najvišeg zakonodavnog tijela, da donosi zakone koji reguliraju i osiguravaju medijske slobode te nadzire njihovu provedbu.

Inicijativni odbor (ujedno autorice izjave) - Sanja Sarnavka, B.a.B.e.; Sanja Modrić, novinarka Novog lista i novinarka Nataša Škaričić iz Slobodne Dalmacije - najavio je i pokretanje projekta "Cenzurirano" pri Kući ljudskih prava koji će bilježiti slučajeve cenzure u privatnim i javnim medijima te o tome obavještavati javnost.

Pismo su potpisali  Hrvoje Appelt Globus, Mislav Bago TV Nova, Inoslav Bešker Jutarnji list, Goran Borković Poslovni dnevnik, Nataša Božić Novi list, Luko Brailo Novi list, Miljenko Cvitković Radio 101, Marinko Čulić Novi list, Zdenko Duka Novi list, Ivica Ðikić Novi list, Elizabeta Gojan HTV, Drago Hedl Jutarnji list, Mirjana Hrga (otišla iz novinarstva - TV Nova), Viktor Ivančić Novi list, Vesna Kesić Halter, Jasmin Klarić Novi list , Igor Lasić Slobodna Dalmacija, Denis Latin HTV, Saša Leković slobodni novinar, Ljubica Letinić HTV, Predrag Lucić Novi list, Slavica Lukić Globus, Gordan Malić Globus, Željko Matić Radio 101, Sanja Mikleušević HTV, Sanja Modrić Novi list, Orlanda Obad (otišla iz novinarstva - Jutarnji list), Boris Pavelić Novi list, Tena Perišin HTV, Damir Petranović Slobodna Dalmacija, Danko Plevnik Slobodna Dalmacija, Vesna Roller Novi list , Maja Sever HTV, Tomislava Sila T-portal, Gordana Simonović Deutsche Welle, Tina Šimurina HTV, Nataša Škaričić Slobodna Dalmacija, Ante Tomić Jutarnji list , Branka Valentić (otišla iz novinarstva - Vjesnik), Jagoda Vukušić Novi list, Nada Zgrabljić Rotar Filozofski fakultet u Zadru, Sandra Benčić, Nevena Crljenko, Tin Gazivoda, Eugen Jakovčić, Suzana Jašić, Nataša Škrbić.

novinari

Organizacije civilnog društva koje su potpisale pismo: Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI, Zagreb; Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek; Centar za mirovne studije, Zagreb; Centar za podršku i razvoj civilnog društva Delfin, Pakrac; Documenta - centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb; GONG, Zagreb; Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb; Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e., Zagreb; Inicijativa mladih za ljudska prava, Hrvatska; Jednake mogućnosti, Zagreb; Mreža Mladih Hrvatske (40 organizacija civilnog društva); Udruga za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja Svitanje, Zagreb; Zelena akcija, Zagreb.

 

Pismo novinarima

 
Drage kolegice i kolege,

Smatrajući kako je trenutna situacija u medijima u Hrvatskoj iznimno ozbiljna, kako za novinare i novinarke, tako i za građane koji žele biti informirani i imati prostor u kojem se ozbiljno raspravlja o svim važnim temama, s različitih stajališta i uvjerenja, želimo otvoriti raspravu o medijskim slobodama.

Pismo koje vam šaljemo uputit ćemo javnosti, Saboru - Odboru za medije i Odboru za ljudska prava, Ministarstvu kulture (koje je formalno zaduženo za medije u Vladi) i potpredsjednici Vlade zaduženoj za stanje ljudskih prava u Hrvatskoj.

Kako živimo u recesijskoj godini, bojimo se da će se stanje pogoršati jer će vjerojatno - pod krinkom poslovnih racionalizacija - ostati bez posla još niz novinara/ki koji otvoreno i kritički pišu o hrvatskoj zbilji, a javnost će biti u potpunosti preplavljena žutilom, crnim kronikama i jednoumljem koje nas sve već podosta guši.

Na sastanku nekoliko organizacija civilnog društva i novinara/ki, dogovoreno je da se izjava sroči i pokrene inicijativa za javni razgovor o medijskim slobodama.

Ako podržavate našu inicijativu, pozivamo vas da na nju stavite vaš potpis te da pošiljateljici ove poruke mailom odgovorite najkasnije do četvrtka u 17 sati. U petak bismo izjavu sa svim našim potpisima odaslali na više adresa.


Nataša Škaričić, Sanja Sarnavka i Sanja Modrić

 

Anti-cenzura

Inicijativa za osnivanje Odbora za sustavno praćenje i analizu stanja medijskih sloboda u Hrvatskoj Anti-cenzura

Aktivisti/ce za zaštitu ljudskih prava i novinari/ke - - individualno ili u sklopu organizacija civilnog društva - žele upozoriti javnost na ekstremno tešku situaciju u hrvatskim medijima koja ima pogubne posljedice za hrvatsko društvo u cjelini.

cenzura

Očekujemo da se sve institucije države i društva aktivno uključe u suzbijanje negativnih trendova u medijima koji su jednako pogubni za novinarske slobode kao i razvoj demokracije u cjelosti.

Do sada smo, naime, između ostalog, uočili kako je:

1. U 2008. godini došlo do značajnih migracija novinara i novinarki iz jedne u drugu redakciju, a mnogi su ostali bez radnih mjesta. Prema raspoloživim podacima, većim su se dijelom prijelazi događali u najutjecajnijim medijskim kućama (HTV, EPH). Novinari/ke su pritom tražili i nalazili novi posao kod izdavača i vlasnika medija nižeg ranga utjecaja u javnosti, ali, očito, s manjim stupnjem ograničavanja novinarskih sloboda.

Budući da su u 2008. iz velikih medijskih kuća mahom otišla ugledna i značajna novinarska imena, neka potpuno napustivši novinarstvo, utemeljena je naša sumnja kako se ne radi o procesu uobičajenom za medijsko tržište rada, već o zabrinjavajućoj tendenciji snižavanja profesionalnih standarda u najvećim i najmoćnijim medijskim kućama te učinkovitoj cenzuri koja se redovito opravdava tehnomenadžerskim rječnikom;


2. Na HRT-u je postalo uobičajeno smjenjivanje, uklanjanje ili javno opominjanje cijenjenih urednika te novinarki i novinara. Razumni ljudi, oni koji žele osigurati javni prostor za dijalog svih opcija i stavova u društvu, postaju vrlo zabrinuti kada se na pokušaje upozoravanja o listama podobnih i nepodobnih osoba i tema reagira agresivnim priopćenjima te statistikama koje se prilagođavaju potrebama ili kada se putem Programskog vijeća HRT-a (koje je izabrao i imenovao Hrvatski sabor, pa je za njegovo funkcioniranje i odgovoran) ne može ostvariti nepristrana rasprava o profesionalnim standardima i zakonskim obavezama javnih medija koje se krši, već se članstvo „ušančuje" u vlastite ideologije i interese. Nedopustiva je utrka javnih medija s privatnima na štetu diskriminiranih i marginaliziranih skupina; Javni mediji (HINA, HRT, Vjesnik) trebali bi djelovati u ime javnosti i za javnost. Morali bi neprekidno raspravljati o ulozi medija u razvijenim demokracijama i vlastitim primjerom pokazivati što zapravo znači profesionalno informiranje o svim problemima države i društva;

mediji


3. Registrira se epidemija nezadovoljstva i apatije među novinarima, bilo radi socijalne i opće nesigurnosti, (ne)rafiniranih oblika cenzure, ustupaka izdavača prema oglašivačima ili izravnog političkog pritiska koji odobravaju urednici. U 2008. godini otkaze su dobili deseci novinara Business.hr-a, Poslovnog dnevnika i više izdanja EPH-a; Vjesnikovi novinari rade pod najstrožim režimom nadzora Vlade; ugasio se "Feral"; tjednik "Nacional" otvorio je nemilosrdni rat protiv ostatka medija koji se nastavlja i nakon brutalnog ubojstva Ive Pukanića; pretučen je novinar Dušan Miljuš; sankcionirani su novinari "Slobodne Dalmacije" koji su javno prosvjedovali protiv preseljenja u Dugopolje i u 2009. sastavili kolektivnu predstavku protiv glavnog urednika zbog uvođenja oštre cenzure, itd.;


4. Opominjuća je izjava predsjednika HND-a Zdenka Duke, data na božićnom domjenku za novinare/ke kod Stjepana Mesića, da se u 2009. u sustavu EPH-a očekuje do 200, a u Večernjem listu barem 40 otkaza;


5. Posve razumijemo HND-ovu zabrinutost u povodu najavljenog otkazivanja ugovora o radu u Novom listu vrsnim novinarima Viktoru Ivančiću i Marinku Čuliću. Radi se o dvojici novinara čiju je karijeru cijeli niz godina pratila represija državnog aparata, a zatim i bojkot oglašivača. Trebalo bi biti samorazumljivo da eliminacija Ivančića i Čulića iz hrvatskog medijskog prostora zahtijeva javnu raspravu;


6. Među opasne pojave svrstavamo i pretvorbu istraživačkog novinarstva u tzv. „istražno". U takvom novinarstvu mediji postaju provoditelji interesa centara moći u pravosuđu, policiji i sigurnosnim službama koje ih servisiraju informacijama. Budući da su tako dobiveni podaci najčešće inkriminirajući u kazneno-pravnom smislu, držimo da se na taj način događa društveno opasna inverzija: pravosudni, policijski i sigurnosni aparat svoje atrofirane funkcije prepušta medijima koji pak dostavljene ekskluzivne podatke objavljuju bez ograda. To ujedno znači da se tako involvirani novinari i mediji nikada neće okrenuti protiv svog izvora informacija, odnosno da vrhovi pravosuđa, policije i sigurnosnih službi ostaju nedodirljivi za kritiku javnosti. Posljedice su nesagledive, a u javnosti opravdano prevlada uvjerenje kako medijske afere nikada ne doživljavaju pravosudni epilog. O ovom se fenomenu javno raspravljalo samo u slučajevima afera Maestro i Indeks, iako je ovakva praksa gotovo svakodnevna.

istraživačko novinarstvo


Stoga naša inicijativa pri Kući ljudskih prava osniva Odbor za sustavno praćenje i analizu stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj, A O nalazima ĆE redovito informirati hrvatsku i međunarodnu javnost.

Kao američki projekt Censored, sustavno ćemo pratiti i koje su teme u javnim te privatnim medijima prešućene. U svibnju će u Zagrebu biti održana međunarodna konferencija o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj i regiji.

Na kraju, podsjećamo: Hrvatski sabor dužan je donositi zakone koji reguliraju i osiguravaju medijske slobode te nadzirati njihovu provedbu , a Vlada ih je dužna sprovoditi u djelo.

Kada će to početi i činiti bez stranačke pristranosti i želje da medijsku sliku svijeta oblikuju prema svojoj mjeri?

 

Inicijativni odbor: Sanja Modrić, Nataša Škaričić, Sanja Sarnavka

U Zagrebu, veljača 2009.

Povezani članci

Who's Online

We have 123 guests and no members online