Evo jedne vesele vijesti za roditelje naših prvašića, kojih je ove godine u našoj osnovnoj školi "Jesenice" na Oriju, na žalost, tek nešto više od 40 (prvašića). Osigurati će se besplatni udžbenici za sve naše prvašiće! Nažalost, nije riječ o lijepoj odluci naših vijećnika, jednoj od prvih u ovom novom sazivu, već o projektu naše županije o sufinaciranju besplatnih udžbenika za sve učenike 1. razreda osnovnih škola u županiji. Iako je naša općina jedna od malobrojnih općina koja "ne izumire", odnosno u kojoj je broj novorođenih veći od broja umrlih, ipak je i kod nas itekako primjetan pad nataliteta, koji je najuočljivije vidljiv u manjem broju upisanih učenika u prvi razred naše škole. Nekad su djeca preplavila više razreda, a u zadnje vrijeme jedva popune i dva.. Prije 10-ak godina naša škola je imala preko 650 učenika, a lani ih je bilo svega 460 učenika, dakle, pad je.. strmoglav. U zadnje tri godine upisano je 18 prvašića manje, što je jedan razred manje.. I tako dok mladi i roditelji zbog socijalističkih politika HDZSDP-a polako iseljavaju iz Hrvatske u potrazi za poslom i egzistencijom, dok nam djeca dolaze na ovaj svijet "pokraj bauštela" u Njemačkoj, Irskoj.. domicilna nam populacija polako ali sigurno stari, hrvatski narod izumire, a buja samo birokracija i "političari" koji su se razmilili po našim općinama, gradovima, prekobrojnim županijama.. da im ni Cian (a kamoli će reforme!) ne može ništa! I zasad pobjeđuju..
Od iduće školske godine gasi se područna škola Krilo, zbog statički nesigurne zgrade škole na Krilu, tako da sva Kriljanska djeca već pohađaju matičnu školu u Oriju. Sve veći problem našoj školi u Oriju predstavlja i to što roditelji predškolaca (upisanih u dugoratski vrtić) ne poštuju zakonsku odredbu o upisu djece u teritorijalno NAJBLIŽU školu, a to je naša osnovna škola na Oriju, koja bi trebala primiti svu djecu s područja Duća pa sve do Mutograsa, no roditelji s Duća svoju djecu u pravilu upisuju u Omišku osnovnu školu, a čak i djecu iz Dugog Rata neki roditelji počinju upisivati u Omiš jer se Omiški školski bus, zamislite, zgodno okreće na kolodvoru isprid nekadašnje tvornice u Dugom Ratu. Kao da su naši nastavnici i program lošiji od onih u školi u Omišu?!
Nije da naši pedagozi baš sjede na ušima na sve ovo što se događa, sasvim naprotiv! Kako bi popratili potrebe zaposlenih roditelja koji nemaju na raspolaganju "baka i dida servis", razmišlja se i o uvođenju produženog boravka djece u nižim razredima. o čemu će se provesti i anketa roditelja o interesu za ovu inicijativu. Nastavničkog kadra na Oriju ima dovoljno, ima bome i prostora i dodatnih aktivnosti, a izgleda da ima i dobre volje. Vidjeti ćemo najesen je li to baš tako. No to nije sve!
Prošle je godine u našoj školi na Oriju uveden je projekt sa Zakladom "Hrvatska za djecu“ o osiguravanju besplatnih marendi za učenike koji su zadovoljili kriterije koji nisu bili nedohvatljivi, ali je trebalo i malo popratnih dokumenata koji ih potkrijepljuju donijeti u školu. No nije da su i ostali mališani ostali gladni. Tvrtka "Bobis" donosila je marende u školu i sva djeca čiji su roditelji htjeli/mogli plaćati je po cijeni od 5 kn dnevno, mogli su naručiti marendu za svoje dijete. Interes je bio velik iz mjeseca u mjesec tako da je Bobis mjesečno distribuirao preko 200 marendi našim osnovcima.
 
Povodom obilježavanja 26. obljetnice utemeljenja 3. Omiške bojne 114. br. HV - a, dana 28. lipnja 2017. (srijeda) u 8.00 sati u crkvi sv. Mihovila u Omišu služit će se Sveta misa. U 9.30 sati uz Središnji križ na Gradskom groblju Vrisovci gradonačelnik Ivo Tomasović i njegovi zamjenici, predsjednik Gradskog vijeća Grada Omiša dr. Zvonko Močić, predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Omiš Gordana Krstić, predsjednik UVDR - a 114. br. HV Ante Banović, predsjednik HVIDR - e Omiš Zlatan Bašić te predstavnici ostalih udruga položit će vijence i zapaliti svijeće palima za Domovinu, a u 10.15 sati kod Spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata s područja Grada Omiša i općina Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje odat će dužnu počast poginulim hrvatskim braniteljima. Tijekom pet godina rata kroz 3. Omišku bojnu prošlo je preko 1600 pripadnika, 24 su ugradila svoje živote u temelje domovine, a njih preko 200 su invalidi. U poslijeratnom vremenu preranom i tragičnom smrću 72 je napustio ovaj svijet. Sudjelujući u svim operacijama Hrvatske vojske treba napomenuti da je ova postrojba, iako slabo naoružana i opremljena, uz stalnu pomoć općinskih vlasti, poduzeća i drugih organizacija, a ponajviše uz brigu samog naroda prva krenula u pomoć opkoljenom Dubrovniku sa čijeg se prostora i posljednja vratila.
 
Ljeto je u punom jeku, turisti i sretnici s još nekoliko dana starog godišnjeg odmora kupaju se i "hvataju boju" na dugoratskim plažama, a u hladovini zgrade općine, jer jesen će začas, naš stari-novi-vječni marljivi načelnik zajedno sa ravnateljicom dječjeg vrtića i općinskim službama grozničavo radi na rješenju problema upisa i "neupisane" djece u odjeljenja Dječjeg vrtića "Dugi Rat"... Gdje smjestiti još 67 djece, koliko bi ih prema trenutnim kapacitetima dugoratskog vrtića najesen ostalo neupisano? Koje privremeno rješenje općinari imaju "u rukavu"? Kako teku "pripremni radovi" na konačnom rješenju, projektu nadogradnje postojećeg dječjeg vrtića u Dugom Ratu? Ljeto je u punom jeku, turisti i sretnici guštaju, no jesen će začas...

***

U srijedu, 21.06.2017. u ime roditelja čija djeca nisu upisana u Dječji vrtić Dugi Rat u upisnom roku za 2017/2018.g. predana je u općini Dugi Rat peticija 'Trebamo više dječjih vrtića'. Peticija grupe mještana naslovljena je na načelnika općine, predsjednika/ce Općinskog vijeća, a priložen je i dopis koji s ovom inicijativom i peticijom upoznaje sve članove novog saziva Općinskog vijeća. Peticija je potpisana je od strane 635 mještana općine Dugi Rat, što čini 8% ukupnog stanovništa općine Dugi Rat! Inicijativa 'Trebamo više dječjih vrtića' želi dati svima jasno dati do znanja da članove inicijative ne zanimaju ničiji partikularni interesi osim interesa naše djece!!

Peticijom se od nadležnih zahtjeva sljedeće:
   - promjena Statuta dugoratskog vrtića
   - promjena Pravilnika o upisu djece u dugoratski vrtić
   - donošenje potrebnih odluka i realizacija trajnijeg infrastrukturnog rješenja zgrade dječjeg vrtića u Dugom Ratu
   - raspuštanje svih članova Upravnog vijeća dugoratskog vrtića koje je trenutno u toj funkciji
   - donošenje odluke o privremenom rješenju zbrinjavanja djece za godinu 2017./2018.
   - subvencioniranje roditelja čija djeca pohađaju programe privatnih vrtića.

Naglašavamo da tajna glasovanja prilikom odabira člana Upravnog vijeća vrtića i diskrecijska prava odabira upisa djeteta sa istim brojem bodova naspram nekog drugog i mnoge druge odluke omogućena Statutom i upisnim pravilnikom nisu ispravni niti zakoniti načini upravljanja i vođenja Dječjeg vrtića prema Članaku 2., Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Peticiju sa našim zahtjevima vijećnici, odnosno "Vladajući", koji god oni bili, mogu shvatiti i kao način da dokažu svoju pravednost, ljudskost, ustavnost i djelotvornost rada Općine Dugi Rat.
Ovim putem zahvaljujem svima koji su peticiju potpisali i svim onima koji su kritizirali istu inicijativu, jer baš takvi nam daju još veću snagu i volju, jer se ne bojimo suočavanja sa problemima niti rada!
 

Eskurzija Matice umirovljenika Podstrana

Članovi Matice umirovljenika iz Podstrane su za vrijeme trodnavnog izleta u Banovinu posjetili Sisak, Petrinju, Brezovicu, etno selo Čigoč i Krašić te Gospić. Udobnim autobusom autocestom iz Dalmacije su se zaputili na Banovinu, u lijepu našu Posavinu i Pokuplje. Po dolasku su se smjestili u hotelu Panonija i već u 16 sati otpočeli s razgledavanjem grada Siska. Osim obilaska kula staroga Siska, umirovljenici nisu propustili posjetiti kuću Velimira Krekera, velikog ljubitelja audio tehnike. Sutradan su razgledali Lonjsko polje, selo Mužilovčica i Čigoč, družili se s rendžerom Davorom Anzilom koji ih je proveo kroz bogatu prirodnu i kulturnu baštine močvarnoga područja Donje Posavine koju su imali priliku osobno doživjeti. Potom su u Brezovici posjetili spomenik palim u NOB-u, a poslije i Petrinju i njene Povijesno-turističke znamenitosti. U nedjelju su posjetili rodnu kuću nadbiskupa Alojzija Stepinca i crkvu u kojoj je službovao te u Krašiću, u crkvici Sv. Ivana Krstitelja, nazočili svetoj misi. Potom su produžili do Gospića, gdje su objedovali, malo se odmorili i u popodnevnim satim uputili prema Dalmaciji gdje su u predvečernjim satima sretno stigli.
 

Proslava blagdana sv. Petra u Sumpetru

 
Brza cesta od Splita do Omiša, zapravo bilo kakva nova cesta koja bi vezala dva grada udaljena tek dvadesetak kilometara i čak šezdesetak minuta vožnje, najpotrebnija je prometnica u Hrvatskoj. Čvor Stobreč, na kojemu Hrvatske ceste obavljaju mjerenje, najprometniji je cestovni potez u Hrvatskoj. Dnevno njime prođe u prosjeku 53.272 vozila, a ljeti prosječno čak 62.525 (podaci iz 2016.). Za usporedbu, u Lučkom, a znate i sami da nema te gužve na naplatnim kućicama u Lučkom koja nije završila na svim nacionalnim televizijama, u prosjeku godišnje dnevno prođu 34.133 automobila. Skoro 20.000 manje nego u Stobreču! No, o tome možete pročitati samo u Slobodnoj Dalmaciji, kad se orjunaši prije objeda iznerviraju, piše Vinko Vuković. Između Stobreča i Lučkog, kao prve i treće najprometnije snimane cestovne dionice u zemlji, nalazi se - Solin. Dnevni godišnji prosjek na solinskoj obilaznici je 44.320 vozila, a ljetni 51.573. I stalno raste. U odnosu na 2013. godinu za čak 5000 vozila. Premalo da bi bilo zanimljivo za Dnevnik..
 

Slučajevi Severine i Nine Kuluz

Ako kojim nevjerojatnim slučajem niste uspjeli čuti ili ne znate o čemu se točno radi u slučajevima Severine i Nine Kuluz, riječ je o medijski (pre)eksponiranim borbama za skrbništvo navedenih žena koje se već godinama bore s svojim bivšim partnerima o uvjetima oko skrbništva nad njihovim sinovima, te imaju niz prigovora na tzv. nepravilnosti u radu Centra za socijalnu skrb, odnosno presude sudaca u svojim sporovima. Severina je čak nedavno na RTL TV, gostujući u najgledanijem terminu u emisiji Zorana Šprajca iznijela najširoj javnosti detalje svoje sudske borbe za skrbništvo nad sinom. Poznate i nepoznate majke okupile su se u grupi na Facebooku da bi dale podršku Severini, ali i svim majkama koje se bore "sa sustavom" za skrbništvo nad svojom djecom. No da li je sustav u ovim slučajevima uistinu zakazao? Ili su pak mediji pretjerali sa senzacionalističkim ili jednostranim pristupom ovim slučajevima? Da li su mediji objektivno sagledali situaciju s obje strane, iz obje, najčešće potpuno drukčije, perspektive? Što je s pravima drugog, u pravilu muškog, roditelja u odgoju djece nakon raspada obiteljske zajednice? Da li su novinari tih priloga upoznati s odredbama Obiteljskog zakona kao i Zakona o socijalnoj skrbi, prije nego što su se usudili komentirati presude pravosuđa u ovim delikatnim slučajevima te rad djelatnika Centara za socijalnu skrb?  U nastavku prenosimo reakciju Centra za socijalnu skrb Split na emisiju RTL-a u kojoj se govorilo o ovim slučajevima..
 

Pogledajte kako se parkira na Malome Ratu

Popularna fejsbuk stranica "Dnevna doza prosječnog Dalmatinca" ne prestaje se oduševljavati sa maloračkim običajima. Nakon stihova neshvaćenog maloratskog ljubavnika na autobusnoj stanici, sada ih je zainteresirala i slika parkiranja na tom istom mjestu. Nema 60-tke, nema Dalmatinca, nema Bafonje, nema ni putnika nesretnika - e sad ću se ja tu malo uparkirat! U hladovinu. Tešku. Dabome! Tko mi što može...
 
Trenutak odluke bliži se za mnoge maturante – upravo danas pišu državnu maturu iz matematike, po dosadašnjoj statistici uvijek najteži ispit – a kasnije usmjeravanje prema atraktivnom ICT sektoru vjerojatno će ponovno biti želja mnogih. Što CISEx, agilno strukovno udruženje uspješnih hrvatskih softverskih tvrtki, mahom orijentiranih izvozu, preporučuje maturantima koji će baš ovih dana birati svoj budući studij i karijeru? Što od studija mogu očekivati oni koji se odluče za računarstvo te kako hrvatske tvrtke iz IT sektora pokušavaju potaknuti mlade da se odluče za tu vrstu studija, pročitajte na stranicama Večernjeg lista..
 

Frane Ćapeta: Što bi HDZ bez županija? Propao bi

Što bi HDZ bio bez županija, tog legla uhljebizma kojeg već godinama rukama i nogama štiti. Štitio ih je Karamarko svim silama govoreći da je regionalizacija uvod u tobožnju separaciju pojedinih regija. Štiti ih i Plenković koji je, iako je Most imao Ministarstvo uprave, davno dao do znanja da se u županije neće dirati. Sad je jasno i zašto. Županije su zapravo posljednja prava i opipljiva poluga moći HDZ-a u lokalnim sredinama. HDZ je pobijedio ili će najvjerojatnije pobijediti u ukupno 13 županija. Možda ponegdje može doći i do iznenađenja, ali jasno je da će HDZ držati više od pola ovih umjetnih besmislenih tvorevina. Reći će HDZ da je pobijedio na izborima jer je ostvario daleko najviše pobjeda u općinama i gradovima. I biti u pravu jer brojke ne lažu. HDZ je opet razvalio po Dalmatinskoj zagori i Slavoniji. Zapravo, da stavimo pod zajednički nazivnik sva ta silna sela i općine, HDZ je najuvjerljiviji tamo gdje se najteže živi, gdje su demografska i gospodarska slika najgore, gdje je stanovništvo najstarije. Ali tamošnjim stanovnicima je valjda dobro..., piše Frane Ćapeta, naš mladi Omišanin na "privremenom radu" u Zagrebu, u članku na stranicama Indexa.
 
Nevjerojatno je koliko je malo pozornosti izazvala prošli tjedan usvojena Strategija regionalnog razvoja Hrvatske do 2020. Riječ je o dokumentu koji ne samo na tragu direktiva koje udara EU osmišljava kako ublažiti nejednake stupnjeve razvijenosti pojedinih dijelova zemlje, nego dokumentu koji zapravo objedinjuje sve ostale državne politike, od porezne, industrijske, obrazovne, demografske, a s kojom se u konačnici usklađuju i lokalne politike, piše Marija Brnić na stranicama Poslovnog dnevnika. Dokument je pripreman godinu i pol, što uzgred svjedoče korišteni podaci koji datiraju najvećim dijelom iz 2015., ali neki i iz 2011.  Tri su temeljna cilja kojima se teži u daljnjoj regionalnoj politici, a to su povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, povećanje konkurentnosti regionalnog razvoja, te unapređenje upravljanja regionalnim razvojem. U različite mjere kojima će se ti ciljevi ostvariti u prve tri godine, akcijskim planom predviđeno je uložiti 32,3 milijarde kuna, dijelom iz proračunskih sredstava, kao i oslanjanjem na EU fondove. Mjere, ovisno o pojedinom cilju, predviđaju poticanje migracija stanovnika prema područjima s nedostatkom radne snage, teritorijalno brendiranje pojedinih manje razvijenih područja, kako bi ih se učinilo područjima razvoja turizma i popratnih djelatnosti..
 
Kao i prošle godine, svi učenici osnovne škole u Strožancu imati će osigurane sve potrebne udžbenike i za sljedeću školsku godinu  2017./2018. obavještavaju roditelje i učenike škole općinari Podstrane na svojim službenim stranicama. Nakon što se u školi ažurira popis učenika te izvrši uvid u broj raspoloživih udžbenika, općina Podstrana će osigurati nove radne bilježnice svima kao i potrebne nove udžbenike kako bi svi dobili sve što je potrebno za novu školsku godinu (udžbenike, zbirke, radne bilježnice). Roditelji djece iz Podstrane trebaju osigurati likovne mape i udžbenike samo za  izborne predmete (talijanski jezik, njemački jezik, informatika i vjeronauk). Sve potrebne informacije oko preuzimanja udžbenika mogu se dobiti u školi. Svaka čast mještanima Podstrane (koji ovo financiraju!) i tamnošnjim općinarima koji su ovaj projekt prepoznali kao jedan od prioritetnih i već ga nekoliko godina uspješno provode. A kada ćemo se i mi moći pohvaliti s ovakvom brigom za našu djecu, školarce,.. ne zna se!
 

SpliTech: IoT radionica na FESB-u

Uoči Ultra Europe festivala, u sklopu SpliTech konferencije koja traje od 12.-14. srpnja u Splitu će se održati jednodnevna IoT (Internet of Things) radionica s ciljem povezivanja IoT tvrtki, startupova, fakulteta, studenata, znanstvenika te svih geekova i zaljubljenika u IoT kako bi podijelili svoje znanje, iskustvo i viziju o tehnologiji, rješenjima i poslovnim prilikama vezanim uz IoT. Na Splitskom FESB-u vas 13. srpnja očekuje niz predavanja kao i predstavljanja na kojima će se moći vidjeti najnovije IoT ideje ili projekti. Jednodnevna radionica prilika je i za direktan razgovor s ljudima iz poznatih IoT firmi iz Hrvatske, Italije, Amerike, Švedske i Švicarske, a u opuštenoj atmosferi uz kavu možete sudjelovati na predstavljanjima demo-a najnovijih IoT rješenja i produkata. Kako je ovo područje jedno od najbrže rastućih grana industrije, predviđa se da će u 2018. godini broj IoT uređaja koji uključuje povezane automobile, strojeve, različita brojila, daljinsko mjerenje i potrošačku elektroniku zasjeniti broj mobilnih telefona. Primjene IoT-a su široke, te uključuju pametne zgrade, pametnu logistiku, upravljanje voznim parkovima (Smart City), agrikulturu, kao i pametno upravljanje energijom, što su ujedno i teme koje IoT radionica obuhvaća. Ove godine se prema najavama očekuje 400 ljudi na SpliTech konferenciji. Osiguraj svoju ulaznicu ovdje.
 
Domaća IT industrija je prošle godine uprihodovala više od 7 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu prije toga. I izvoz je rastao i to za više od 12 posto. Prošle godine je porastao i broj novootvorenih radnih mjesta, njih 1341. Zaposlenike se traži već na fakultetima. I dok domaća softverska industrija munjevito raste, imaju jedan ogroman problem. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika. Rješenju problema, između ostaloga, pomoglo bi, kažu, kada bi se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka. - piše Dnevnik.hr. - "Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi", kaže Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u zagrebačkoj tvrtci Infinum. Programeri se traže kao suho zlato, a tvrtke su često u situaciji da moraju i odbiti neke odlične projekte zato što jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta i resursa da se to odradi. Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz Hrvatske. Isti problem je imala i Rumunjska. Riješila ga je tako da je ukinula porez na dohodak za IT zaposlenike. - "To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi" - tvrdi Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX. No njihovi napori da u to uvjere i da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva ostali su bez odgovora. Zasad. - "CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko" -  tvrdi Barančić. Jer radi se o industriji koja je i globalno konkurentna. - piše Dnevnik.hr..
 
Plaža Dugoratska Glavica, nije Zlatni rat, ali vrijedi zlata – na njoj je čuvena konoba 'Bracera'. Riječ je o neodvojivoj, spektakularnoj, cjelini, budući veliki objekt more gotovo oplakuje, a koju u koncesiji ima popularni ugostitelj Milivoj Mladina, poznatiji kao Mile Peka. Dugogodišnja koncesija je istekla, a stručno povjerenstvo naše županije za novog je koncesionara odabralo tek osnovanu solinsku tvrtku, bez prometa i zaposlenih, naravno. Novoizabrani županijski skupštinari uskoro će dignuti ruke da prelijepa plaža Glavica, između Dugog Rata i Duća, dođe u ruke novog, "pogodnog", koncesionara. Ili možda ipak neće? Jer, županija se upustila u kontradiktoran posao raspisujući natječaj za dodjelu koncesije nad privatnom imovinom. - Konoba 'Bracera' je moje privatno vlasništvo za nju imam lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu, ona je legalni građevinski objekt i to na uknjiženom pomorskom dobru - kaže Milivoj Mladina koji se javio na natječaj vjerujući da je u pitanju samo zakonska obveza obnove koncesije koja je istekla. Nije ni protiv nadmetanja ponudama. - Ja sam potpuno svjestan činjenice da nisam doživotni koncesionar ove plaže i spreman sam na činjenicu da bi netko drugi to mogao postati na temelju bolje ponude. Neka se i to dogodi, ako treba. Ali, to ima svoju cijenu. Prepustio bih 'Braceru' za 11,5 milijuna kuna, u što ubrajam uloženih 9,5 milijuna kuna uz 2 milijuna kuna koliko vrijedi sam brend. Ne želim i neću praviti probleme. Ovaj natječaj će se, vjerujem, poništiti, a u novom samo treba staviti uvjet da je potrebno priložiti bankovnu garanciju na iznos od 11,5 milijuna kuna. Ako to netko napravi spreman sam, iako ne drage volje, prodati ovaj brend u koji sam uložio puno novca, ljubavi i godina života - poručuje Mile Peka, piše Slobodna Dalmacija..