Hotelijeri traže veći broj letova izvan sezone

Strukovna grupacija hotelijera pri splitskoj podružnici HGK predložila je povećanje broja zrakoplovnih linija za područje Splitsko-dalmatinske županije izvan glavne sezone s ciljem bolje prometne povezanosti, smanjenja sezonalnosti turizma, ali i manjim izdacima za nezaposlene uslijed većeg broja radnih mjesta. Veći broj letova za to područje doprinijelo bi proširenju, odnosno diverzifikaciji turističke ponude naše županije.
 
Nakon 26 godina župnikovanja, naš dugoraćanin don Marinko Marčić mora napustiti vrgorački kraj, što su njegovi župljani iz župe Stilje vrlo teško primili. Ne mogu se pomiriti s time da njihov voljeni župnik, s kojim su više od četvrtine stoljeća dijelili dobro i zlo, odlukom nadbiskupa Barišića mora otići u drugu župu, župu u Muću Donjem. Vjernici iz vrgoračkoga kraja svjesni su da u Crkvi postoji stroga hijerarhija i da će nadbiskup teško povući dekret. Don Marinka Marčića su u Stiljama ispratili sa suzama, ogorčeni na nadbiskupa koji ih nije želio ni primiti..
- A prima sve i svakoga. Za nas vjernike nije mogao izdvojiti petnaest minuta, a prima rotarijance. Skupit ćemo i mi petnaest tisuća eura pa valjda će nas tada htjeti primiti - kazao je Miro Vegar za Slobodnu Dalmaciju.
- Ovdje sam proveo pola svoga života slažući se s vama u vjeri, radu i ljubavi. Ali valjda ovdje više nemam što raditi, sve sam završio pa me šalju dalje. Hvala vam na ljubavi i gostoprimstvu jer nije mala stvar da su mi vrata svake kuće bila otvorena. Ja sam vječno vaš župnik i vi ste moji - rekao je don Marinko Marčić u svojoj zadnjoj propovijedi kao župnik župe Stilja.
 

Trstike: Morski turnir na male branke

Na drugom malonogometnom turniru u moru "Trstike", organiziranom na dugoratskoj plaži, ponovno su trijumfirali prethodni pobjednici ekipa imena “Tandem", a čini je dugoratski mladi dvojac Tona & Terry. Lokalni momci, koji inače uživaju u sportskim aktivnostima na mjesnoj plaži, suvereno su osvojili morski turnir na male branke i za uspomenu kući ponijeli medalju i pehar, piše Slobodna Dalmacija. Na trodnevni se turnir prijavilo 40 ekipa s 80 sudionika, a njihovo se nadmetanje protegnulo dugo u noć jer su ih dva dana ometali jak vjetar i veliki valovi. Uoči natjecateljskog dijela, revijalnu utakmicu odigrali su vatrogasci DVD-a Dugi Rat kojima je ujedno doniran sav novac od uplata i prodaje pića na turniru. U nedavnom paklenom požaru u splitskoj okolici stradalo im je dosta opreme, pa će sredstva dobro doći za nabavu novih pomagala za gašenje. “Trstike" su ponovno privukle velik broj zainteresiranih gledatelja, među njima i mnoštvo stranih gostiju, koji su sa zanimanjem pratili zbivanja na sportskom terenu u moru. Organizatori su, upravo zbog velikog zanimanja za srpanjski turnir. Trstike odlučili ponoviti i u kolovozu. I pokazalo se, uboli prstom - "u sridu".
 

Osvrt na katastrofalne požare

S požarima se susrećemo svake godine, ali ovogodišnji, koji je započeo kod Tugara i šireći se više od 25 sati stigao i do Splita, doista je bio poseban i iznimno teško savladiv, kažu iskusni vatrogasci. Nažalost, gori i dalje, Imotski, Kistanje, Nacionalni park Krka, Vrpolje, Živogošće, Lećevica, Dinara, Dugi Rat, Dupci.. Budući da nas požari ne mimoilaze ni jednog ljeta, bilo bi logično i odgovorno da se izvan sezone požara, djelujući preventivno, što bolje pripremimo kako bi, kada požari ipak buknu, vatrogasci mogli djelovati što kvalitetnije, a štete bile što manje. Prevencija nam, nažalost, nije jača strana ni u jednom području. Možda zato što ne znamo koliko toga ne znamo! Kada je posljednji put obnovljena oprema naših vatrogasaca? Ima li u nas dovoljno protupožarnih putova i jesu li prohodni? Ima li dovoljno hidranata koji su u funkciji? U stambenim zgradama u našim gradovima postoje protupožarni aparati na svakom katu. Jesu li ispravni, znamo li njima rukovati? Cijevi za vodu koje bi se trebale pričvrstiti na hidrant često su godinama zamotane u klupko bez provjeravanja njihove ispravnosti. Adekvatno odlaganje otpada, u čemu mi građani često nismo odgovorni, također je dio preventivnog djelovanja. Neke se katastrofe, uz svu brigu i adekvatno postupanje, zaista ne mogu izbjeći. Ali glupošću, nemarom i neznanjem izazivati nevolje, ugrožavati živote i imovinu je nedopustivo..
 
Ne ulazeći u ideju same Gusarske bitke i njenog kulturno-turističkog značaja za grad Omiš moram primijetiti nešto što bode oči. Kao i prethodnih godina i ove se godine bitka reklamira po medijima i društvenim mrežama kao "povijesna rekonstrukcija". Nije potrebna neka dubinska analiza i dugo istraživanje da se uoči da ovdje nema ni govora o povijesnoj rekonstrukciji već u najboljem slučaju o adaptaciji koja je pokupila tek nekoliko točnih činjenica upakiran u konglomerat svega i svačega.
"Povijesnoj rekonstrukciji" sigurno ne pridonose:
- Ulazak gusara na motoriziranom brodu Torcida-Style sa bakljama
- Korištenje vatrenog oružja (vatreno oružje u vrijeme Omiških Gusara nije postojalo!) poglavito Kubura koje se u Europi pojavilo 200-ak godina nakon Omiških Gusara
- Korištenje "Hollywood stylinga" i rekvizita u stilu "Pirata s Kariba".
- Prikazivanja isključivo pozitivne povijesne uloge Omiških gusara.
Uvažavam napore sviju koji sudjeluju u organizaciji bitke i time pridonose turističkoj ponudi Omiša, također mi je jasno da se bitka radi za širok spektar ljudi, međutim nije mi jasno zašto se bitka reklamira kao "povijesna rekonstrukcija" s toliko činjeničnih netočnosti?
Da sam kojim slučajem došao u Omiš radi bitke, kao ljubitelj srednjovjekovnih, rekonstrukcija bio bih vrlo nezadovoljan viđenim u odnosu na ono što se reklamira.
 
Ovogodišnji blagdan Sv. Roka, nebeskog zaštitnika ovog starog poljičkog mjesta u Jesenicama je dostojno i svečano proslavljen. Dan uoči i na sam blagdan Velike Gospe u zaseoku Krugu slavio se blagdan Velike Gospe. Kružani uoči ovog velikog blagdana na  planini poviše sela pale vatre, koje su vidljive i s obližnjih otoka, no ove godine zbog opasnosti od požara odlučili su vatromet  "obaviti" na brodu ispred Maloga Rata. Rečeno, učinjeno! Svetu misu u jutarnjim i večernjim satima uz mnoštvo vjernika i iz udaljenijih mjesta naše županije, sa procesijom kroz Krug i iscrpnu propovijed o životu i djelu Velike Gospe predvodio je mjesni župnik, don Tomislav Bašić. A na sam blagdan Sv. Roka u mjesnoj crkvi u poslijepodnevnim satima pred velikim brojem hodočasnika i  vjernika iz poljičkih mjesta, svetu misu je predvodio mladomisnik, don Gabrijel Kamber.
Po završetku sv. Mise, ispred Crkve i mjesne Blagajne svečano je obilježeno 150 godina škole i školstva u Jesenicama.
- "Prvi učenici u osnovnoj školi u Jesenicama započeli su svoje učeničke dane još davne 1867. godine" - rekao je pred skupom Vladimir Tomaš, voditelj programa obilježavanja značajne obljetnice - nije učenicima tada bilo lako; nastava se odvijala u različitim kućama, isprva su svećenici u starom selu Jesenice učili djecu čitati i pisati, a to su potom nastavili učitelji u školi. Prvi učitelj bio je Petar Stazić, a za njim su došli Lukatelo, Merčep, Žanko, Kapić, Ivanac i učiteljice Balarin, Franić, Roje... Prva školska zgrada u Jesenicama izgrađena je 22. svibnja 1900, a druga u Krugu tri godine kasnije. A na Krilu je škola počela raditi 1932, kada se već stanovništvo počelo pomalo spuštati na more iz gornjih Jesenica, Zeljovića i Kruga te uz obalu graditi novo kuće. Na Oriju je izgrađena nova škola "Slavko Kadić" koja je slovila kao jedan od najljepših školskih objekata, a kojoj je ime dolaskom demokracije naprasno promijenjeno u osnovna škola "Jesenice". Govoriti o Jesenicama iz bilo kojeg vremena, a ne spomenuti don Franu Ivaniševića je kao da ništa nismo rekli. Upravo zato dr. Gracijano Kalebić, govoreći o povijesti mjesta, posebno je istakao veliki doprinos don Frane u razvoju mjesta, školstva, kulturi, obrazovanju..- Škole u Jesenicama i Krugu sagrađene su njegovim dobrotvorom, don Frane Ivanišević je pokrenuo nadogradnju porta na Oriju, Malom Ratu i na Krilu, pokrenuo uspostavljanje brodske linije do Splita, te je pokrenuo gradnju crkve Sv. Petra na Sumpetru, a najzaslužniji je i što je sagrađena tvornica na Naplavinama u Dugom Ratu, itd, itd. Njegovim promišljanjima, edukacijom, zagovorom, zaslugama brojni su Poljičani počeli otvarati brojne prodavaonice u Trstu, nudeći svoje vino, višnje, trešnje, smokve, pršut, pa i soparnik.. Njegova knjiga "Život i običaji Poljica" pravo je remek djelo koje Poljičani (i ne samo oni) i dan danas listaju sa velikim užitkom, naglasio je u svom nadahnutom govoru Gracijano Kalebić..  E da i danas imamo nekog poput don Frane, gdje bi nam bio kraj?!
 

INTER-FEST: Osvrt na Festival esperantske kulture

Međunarodni festival esperantske kulture INTER-FEST u Bjelovaru službeno je trajao od 5. do 12.8., no neki njegovi programi protegli su se i do 17. kolovoza. Festivalu je nazočilo 140 sudionika iz 16 zemalja, a održan je pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije kao dio Bjelovarskog kulturnog ljeta. U obilju programa koje je festival ponudio sudionicima i građanima Bjelovara našlo se za svakoga ponešto. U glazbenom dijelu to se svakako odnosi na nacionalnu večer pod nazivom "Bjelovar srcem pjeva", u kome je nastupilo čak 120 plesača i pjevača iz nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Od ostalih sadržaja svakako treba izdvojiti koncert duhovne glazbe opernog pjevača Nevena Mrzlečkog iz Zagreba, koji je održan u katedrali sv. Terezije Avilske, koncert inozemnih glazbenika u gradskom parku te više koncerata esperantske glazbe. Na INTER-FEST-u je promovirano desetak novih knjiga. Među znanstvenim knjigama posebnu su pozornost privukli Osmojezični medicinski enciklopedijski rječnik velikogoričkog autora Joze Marevića i "Izabrani tekstovi o međunarodnom pravu" (na esperantu) Ive Lapenne, rođenog Splićanina, koji je svoju karijeru sveučilišnog profesora ostvario u Londonu. Od beletristike svakako je najznačajnije esperantsko izdanje romana "Črna mati zemla" Kristiana Novaka, a predstavljene su i knjige autora iz Izraela, Bugarske, Rumunjske i Poljske. O festivalskoj temi "Kulturno stapanje multietničke Europe" raspravljalo se i na okruglom stolu te je zaključeno da se stapanje naroda koji su bliski u zemljopisnom i kulturološkom smislu odvija na više razina, ali da u Europi nema opasnosti od "amerikanizacije", odnosno stvaranja nadnacionalne kulture. Drugim riječima, stapanje će se više ogledati u približavaju kultura i naroda, naročito unutar Europske unije..
 

Sabatina 2017. u studenom u Primoštenu

Dvadeset i sedmi međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2017. održat će se od 2. do 5. studenog 2017. u Šibensko-kninskoj županiji, u primoštenskom Adriatiq Hotelu Zora. Sabatina godišnje okuplja i povezuje vinogradare i vinare međusobno, sa strukom, te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo iz Hrvatske i inozemstva. Sabatina je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i sl. S ciljem promocije te povećanja kvalitete i potrošnje hrvatskih proizvoda, organizatori iz Zadružnog saveza Dalmacije su okupili tim ovlaštenih stručnjaka koji vrše ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, a ocjenjivanje po pojedinim kategorijama vrši se u razdoblju 5. – 20. listopada 2017. Uzorci vina i/ili jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje i prezentaciju u okviru Sabatine mogu se dostaviti na nekoliko lokacija, a splitska je Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Kamila Tončića 4, gdje možete dostaviti uzorak vašeg vina od 1. 9. 2017. do 2. 10. 2017. (mlada vina do 16. 10. 2017.) osobno ili poštom radnim danima od 7 do 15 sati. Proglašenje najboljih proizvoda tj. Šampiona Sabatine 2017. događa se na samoj manifestaciji dana 4.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primoštenu.
 

Obilježavanje 150 godina škole u Jesenicama

Pozivamo Vas na svečano obilježavanje 150 godina škole u Jesenicama koje će se upriličiti u ispred spomenika u starom selu Jesenice na blagdan Sv.Roka, u srijedu 16.8.2017. s početkom programa u 19:30 h. Tom prigodom otvoriti će se i prigodna izložbu starih fotografija koje svjedoče o kontinuitetu školstva i školskih zgrada u našim Jesenicama. Evo i detalja iz programa:

- Uvodna riječ, voditelj Vladimir Tomaš
- Pozdrav i obraćanje ravnatelja OŠ "Jesenice" Živka Dropuljića
- O životu i djelu don Frane Ivaniševića u Jesenicama govoriti će dr. Gracijano Kalebić
- Učenička klapa "Jidro“, koju vodi učiteljica Ivana Matijević, otpjevati će nam pjesmu "Maslina je neobrana“
- Učenici OŠ "Jesenice" recitirati će stihove jeseničkih pjesnika; Drago Ivanišević "Moj did", Srećko Karaman "Na more dođi"
- Učenička klapa "Jidro“ otpjevati će i pjesmu "Kaleto moja mala"
- Recitacije pjesama jeseničkih pjesnika; Branko Klarić "Učitelj u lađi", Jakša Ercegović "U dolu kuća se bijeli"
- Izložbu starih fotografija u Blagajni, koju je priredio Vlade Zemunik, otvoriti će ravnatelj OŠ "Jesenice" Živko Dropuljić.

Vidimo se na Svetog Roka u Jesenicama i na proslavi 150 godina školstva u Jesenicama!
 
Završnica drugog ljetnog turnira u sve popularnijem ljetnom sportu - Trstikama - održati će se u ponedjeljak navečer na Dugoratskoj plaži. Nakon večeri u kojima smo uživali u ljepim potezima dugoratskih morskih balunjera razvrstanih u 40-ak dvočlanih ekipa, večeras ćemo svjedočiti raspletu uzbudljivog turnira. U utakmicama četvrtfinala koje započinje u 19:30 sati susresti će se: Mali Rat - Škobalji, Quaresma - Mjau Mjau, Tandem - Copocabana i Pisak - Dragi Dragi. Pobjednici će se susresti u polufinalu koje je na Božinom programu oko 20:30 sati. Nakon predaha uz revijalnu utakmicu, usljediti će utakmice za 3.mjesto i veliko finale turnira.. Neka večeras Sila i vještina bude s Vama, Jedijevi Trstike!
 

Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije

Pjesmom i molitvom stotinjak tisuća vjernika pristiglih sa svih strana i iz svih krajeva svijeta u svetištu Gospe Sinjske u utorak se proslavlja blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Cijeli alkarski grad već nekoliko dana je crkva na otvorenom. Prema Sinju i oltaru sinjske nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske, pristizale su nepregledne kolone vjernika od kojih je mnoštvo, ponajviše mladih, na susret s Majkom stizalo pješice, nerijetko hodajući bosonogo, ostavljajući iza sebe prevaljenih desetine pa i stotine kilometara. Svečanu procesiju i euharistijsko slavlje na Trgu Franje Tuđmana predvodit će splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je u propovijedi govorio o razvodu braka i masovnom iseljavanju Hrvata iz domovine. Više o tome u nastavku članka.. Dugoraćani će blagdan Velike Gospe tradicionalno proslavili svečanom svetom misom u crkvi svetog Josipa u Dugom Ratu. Velika fešta povodom današnjeg blagdana je u Krugu.
 

Prometna (ne)kultura u Dugom Ratu

Je da je lito i da je liti vruće (a zašto je to novinarima neka vijest pročitajte i sutra u novinama) i da nam svakakve pizdarije padaju na pamet i da je mali milijun auta po cestama, pogotovo kad se malo naoblači, kao danas, pa svi učas zapnu u nepreglednoj koloni svega par sati nedaleko od Splita ili Omiša. Pa krenu hebavat mater ministru Butkoviću i svim njegovim prethodnicima na "brzoj cesti" Split - Omiš. Gužva je di god krenija ili pokuša parkirat.. Zauzeto! Hrvat ili turist. Ili oboje. I to po svin zakutcima našeg malog mista. A i okolnih. Ništa neobično za ovo doba godine. Valja nam nekako preživit još petnaestak dana masovnog turizma. I bit će opet dobro. Samo da malo popusti ova žega.. Ali brate i sestro, ma nemoš parkirat autić drito na kružnom "otočiću" u centru Dugog Rata! Nisi ti Mr. Raos. A i pripazi, molim te, na izlasku iz kružnog toka.. Kasko je vraški skup, a i ne da mi se zajebavat kad me ni krivog ni ružnog iznenada francuski poljubiš tim svojim autićem na ovoj vrućini.. Nemoj, molim te. Radije izvrti na rotoru tih još par potrebnih ti krugova dok ne ugledaš nebeski znak sigurnog izlaza.. pa kreni dalje u dozvoljenom smjeru.

Svaki komentar prometnih običaja u Dugom Ratu je suvišan.
Foto: Daliborka Restović
 
Naše komunalno poduzeće Peovica d.o.o., u ime grada Omiša prijavilo je ranije ove godine projekt izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta na bespovratno sufinanciranje iz EU fonda Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Nakon provedenih provjera, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prihvatilo je projekt, te je odobrilo gradu Omišu bespovratno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 2.263.504,00 kn. Ovim projektom sufinanciraju se radovi na izgradnji i opremanju reciklažnog dvorišta, kao i aktivnosti vezane za edukaciju korisnika, te nadzor radova. Reciklažno dvorište biti će na raspolaganju korisnicima s područja grada Omiša, općina Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje, dakle područja na kojem djelatnost prikupljanja otpada obavlja komunalno poduzeće Peovica d.o.o., tvrtka koje je u vlasništvu spomenutih jedinica lokalne samouprave (JLS). Korisnicima će, izgradnjom ovog objekta, biti omogućeno besplatno deponiranje posebnih vrsta otpada (više od 20 frakcija: papir, plastika, tekstil, metal, staklo, razna ambalaža, EE otpad, gume, određene frakcije opasnog otpada kao i građevinskog otpada,..), a posebno se očekuje značajnije smanjenje količine nepropisno odloženog glomaznog otpada. Reciklažno dvorište "Furnaža" u Zakučcu biti će opremljeno i transportnom trakom te uređajem za baliranje, kao i sortirnicom korisnog otpada. Očekuje se da opremanje ovog objekta donese dodatni rast odvojenog prikupljanja otpada po stopi od 1.5% godišnje čime će se dodatno smanjiti potreba odlaganja na splitskom Karepovcu ali i ostvariti financijske uštede zbog toga, kako direktne zbog smanjenog troška deponiranja, tako i indirektne kroz umanjenu eko rentu i poticajnu naknadu. Očekivani ukupni financijski efekti kroz rast ušteda očekuju se u iznosu od 300.000,00 kn godišnje. Ovime su grad Omiš i općine Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje postale prve JLS u zemlji kojima je izgradnja reciklažnog dvorišta bespovratno sufinancirana iz ovog EU fonda. Čestitke očito uigranoj ekipi mladih i poduzetnih stučnjaka iz tvrtke Peovica na ovom uspjehu!..
 
Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2017. godini za koji je osigurano 20 milijuna kuna, a namijenjena  su javnom sektoru – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvoj javne turističke infrastrukture. Programom će se sufinancirati projekti uređenja morskih i ostalih plaža, izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija ili adaptacija centara za posjetitelje i interpretacijskih centara, njihovo opremanje multimedijalnom opremom te javna turistička infrastruktura u funkciji aktivnog turizma, izrada strateških dokumenata razvoja cikloturizma županije sa standardima, uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta te uređenje, postavljanje i opremanje stanica za iznajmljivanje e-bicikli. Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanihi prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta. Za projekte plaža minimalni iznos potpore iznosi 200.000 kuna, dok je maksimalni iznos 1.000.000 kuna. Za centre za posjetitelje i interpretacijske centre taj iznos kreće se od minimalno 100.000 do maksimalno 1.000.000 kuna potpore. Javni poziv otvoren je do 15. rujna 2017. godine. Više informacija o uvjetima, uključujući potrebne obrasce mogu se pronaći na službenim web stranicama Ministarstva turizma ..
 

Proslava 150. obljetnice škole u Jesenicama

Program proslava blagndana Svetog Roka i obilježavanja 150. obljetnice škole u Jesenicama