Radionica: Poslije turizma

Hrvatska, za razliku od Amsterdama, Berlina i drugih europskih sredina koje su se tek nedavno susrele s masovnim najmom stanova, još od 70-tih godina prošlog stoljeća živi s pornifikacijom privatnog prostora. Stanari duž obale su masovno tijekom ljeta selili u garaže i podrume, kako bi oslobodili kuće za najam, a po svim statističkim indikatorima, trećina hrvatskog stanovništva živi upravo od "Gig Economy", ili sive ekonomije. Utoliko se može reći da je Hrvatska ispred svog vremena, te iskustva Splita i ostalih obalnih gradova mogu jasno ukazati na reflekse današnjih globalnih fenomena na urbani prostor i suvremenu kulturu. Nove pojave ujedno i znače, na razini upravljanja gradovima, i potrebu za pronalaženjem novih alata i metoda upravljanja. "Shared Economy" briše u potpunosti razliku između turističkog i gradskog prostora, a upravo je naglasak na razlici između njih postavljen kao osnovna paradigma upravljanja hrvatskim obalnim prostorom..
Sedmodnevna zajednička radionica arhitektonskih studenata TU Delft i FGAG Split bavit će se promjenama koje turizam unosi u svakodnevno iskustvo života u gradu, prepoznavanjem fenomena suvremenog turizma i utjecaja koje nove migracije imaju na strukturu grada. Na radionici će sudjelovati po 20 studenata sa svakog sveučilišta, u miješanim grupama u prostorima Zlatnih vrata u vremenu od 7.-11.11. Studenti će se, između ostalog, baviti osobnim iskustvima ljudi uključenih u turizam, normativnim okvirom i njegovim utjecajem na izgrađenu formu, migracijskim kretanjima iz prijašnjih razdoblja i njihovim današnjim tragovima, prepoznavanjem dominantnih aktivnosti u prostoru, kao i alatima za upravljanje urbanim procesima..

RADIONICA

Poslije turizma

Jedno od bitnih obilježja suvremenog društva je pokretljivost stanovništva. Trenutno oko 3% svjetske populacije živi izvan svog stalnog mjesta boravka, kojima treba pridodati i 1,13 milijardi turističkih dolazaka godišnje, koji prema definiciji UN i World Tourist Organization bilježi boravke kraće od godine dana.

Turizam je još od 60-tih godina prošlog stoljeća prepoznat kao jedan od glavnih pokretača ekonomskog razvoja, ali i isto tako i vodeći potrošač prostora, sa svim dilemama koje su iz tog razvoja proizašle.

Dok su dosadašnje diskusije bile prije svega koncentrirane na odnos turističke infrastrukture i gradova, kao dva različita oblika kolektiviteta, suvremene tendencije postupno brišu razlike između ovih prostora.

Prostor stanovanja sve češće je i prostor povremenog stanovanja. AirBnB svakodnevno koristi 500.000 ljudi, s porastom sličnih platformi tzv. "Shared Economy", ili ekonomije dijeljenja, koje mijenjaju odnos tradicionalnog turističkog sektora i privatnog smještaja. Tako se, primjerice, na Danima hrvatskog turizma 2015. godine moglo čuti da Shared Economy u svijetu danas donosi 15 milijardi USD, dok klasični sektor najma postiže 240 milijardi USD, s trendom da se ove dvije kategorije izjednače do 2025. godine. Na istom skupu rečeno je da je ovaj novi oblik najma, koji je nastao s digitalnim tehnologijama, jako dobar za ponudu obiteljskog turizma, koja kod nas čini polovicu raspoloživih kapaciteta.

Istovremeno, inicijalni pozitivni prijem platformi poput AirBnB-a, postupno je zamijenio oprez prema njihovom nekontroliranom rastu. Otpor interesantno nije potekao iz tradicionalnog turističkog sektora, već od onih koji su trebali činiti njegovu bazu. Mogućnost zarade kroz kratkoročni najam je naime dovela do značajnog porasta cijena stanova i dugoročnog najma, i otežala, umjesto da je olakšala, život u gradovima. Iz tog razloga gradovi poput Berlina, Barcelone ili Amsterdama, traže načine kako bi se ograničio novi oblik dijeljenja stanova, i time sačuvale sadašnje razine najamnine.

Na osobnoj razini, dijeljenje vlastitog životnog prostora dovelo je i do promjene percepcije stana ili kuće kao mjesta osobne memorije i identifikacije. Davanje vlastitog intimnog prostora drugima za novac, neki su nazvali pornifikacijom životnog prostora, što nisu svi nužno shvatili kao negativnu pojavu. Na Oslo trijenalu ove godine prikazan je film Ila Beke i Louise Lemoine (autori, između ostalog, i filma o Koolhasovoj kućnoj pomoćnici), u kojem je prikazan poreznik iz Kopenhagena koji živi po hotelima, dok istovremeno iznajmljuje svoj stan i prati na koji način njegovi povremeni stanari koriste njegove stvari. Shared Economy je istovremeno i odgovor na Gig Economy (hrvatski prijevod bio bi ekonomija fuša), te neki od blogera zagovaraju potpunu depersonalizaciju od prostora, i oslobađanje od fizičkih stvari, gdje sve važno suvremeni nomadi moraju imati na cloudu. Svojevrstan život u oblacima.

Hrvatska, za razliku od Amsterdama, Berlina i drugih europskih sredina koje su se tek nedavno susrele s masovnim najmom stanova, još od 70-tih godina prošlog stoljeća živi s pornifikacijom privatnog prostora. Stanari duž obale su masovno tijekom ljeta selili u garaže i podrume, kako bi oslobodili kuće za najam, a po svim statističkim indikatorima, trećina hrvatskog stanovništva živi upravo od "Gig Economy"», ili sive ekonomije. Utoliko se može reći da je Hrvatska ispred svog vremena, te iskustva Splita i ostalih obalnih gradova mogu jasno ukazati na reflekse današnjih globalnih fenomena na urbani prostor i suvremenu kulturu.

Nove pojave ujedno i znače, na razini upravljanja gradovima, i potrebu za pronalaženjem novih alata i metoda upravljanja. Shared Economy briše u potpunosti razliku između turističkog i gradskog prostora, a upravo je naglasak na razlici između njih postavljen kao osnovna paradigma upravljanja hrvatskim obalnim prostorom.

Povezani članci

Who's Online

We have 225 guests and no members online