Let 13

Švedska je pobjednica Eurosonga 2023. Njena predstavnica Loreen s hitom "Tattoo" skupila je najveći broj glasova žirija, a Finski "Cha cha cha" publike, no u konačnici je Švedska imala ukupno više bodova i odnjela pobjedu. (Pogledajte ovdje parodiju Dalibora Petka na pobjedničku pjesmu).
Hrvatsku su uspješno predstavili riječki rokeri Let 3, koji su izborili nastup u finalu Eurosonga. Predstavili su se s pjesmom "Mama ŠČ!" i završili na 13. mjestu. Iako je Let 3 u finalu izveo pjesmu s antiratnim značenjem, to nije detalj koji je najviše ukrao pažnju žirija i obožavatelja Eurosonga. Njihov nastup, cijeli koncept, bio je odličan, imali su provokativnu, zaraznu pjesmu, najbolji šokantni performans (kojim su trolali tu pompoznu paradu kiča i lakih nota), te pritom posali i jasnu antiratnu poruku, dakle sve ono što se očekuje na ovakvom natjecanju. No na glasanju žirija završili su na pretposljednjem mjestu, a po glasovima publike bili su visoko, sedmi. To im je sveukupno bilo dovoljno za fritule i 13. mjesto u ukupnom poretku.
Hrvatski žiri 12 bodova dao je Italiji, odnosno Marcu Mengoniju koji je maestralno otpjevao "Due Vite", pobjedničku pjesmu ovogodišnjeg San Rema i oduševio publiku, a hrvatska publika najviše glasova je dala Sloveniji, njihovom mladom bandu "Joker Out" s veselom pjesmom "Carpe Diem".
Let 3 se danas vratio u Hrvatsku. Dočeka nije bilo, ali nije falilo atrakcija. Mrle je na aerodrom stigao sjedeći na zlatnom traktoru, ostala ekipa okupila se oko njega. Zahvalio je svima koji su Letu 3 dali glas u finalu Eurosonga.
- "Napokon je gotovo. Mi smo na strani naroda i narod je očito na našoj strani. Dobili smo iznenađujuće velik broj bodova od publike iz cijele Europe i svijeta. To nam je zaista velika nagrada" - rekao je Prlja.
Vidimo se na koncertima!
 
Napokon! Ostvario se san svih onih koji su već godinama priželjkivali da Hrvatsku na europskoj reviji glazbenog kiča, na Eurosongu, predstavljaju riječki rockeri - Let 3.
I bi tako. Došlo je i HRT-u i žiriju iz guzice u mozak. Mrle, Prlja i ekipa su predstavili i Hrvatskoj i Europi "Mamu ŠČ" te zajedno s svojim brojnim kreativnim suradnicima osmislili kostimografiju, video, popratne priče, ma cijeli high-drag-kič-antiwar-koncept s kojim su se u utorak, na kvalifikacijama u gradu Beatlesa, plasirali u finale Eurosonga 2023. koje će se održati večeras.
Hoće li fritulani riječani večeras pobjediti i na europskoj reviji glazbenog kiča te ponosno i pobjedonosno "ispaliti" ruže ili čepove visoko u zrak nakon što se dovrši glasanje i prebrojavanje? Hrvati se nadaju da hoće, kao i pola Europe, fanovi Eurosonga i glazbeni i kazališni kritičari oduševljeni su high-konceptom Mame ŠĆ, dok modne mačke brine još samo u kojem će se modnom izdanju ti brkati mladići u najboljim godinama ukazati mami Europi na finalnoj sceni, no britanski cenzori su već odradili svoje i malo upropastili svu tu čaroliju, no da će unatoč načetom glasu vojskovođa Prlja i shock-rock generali dati sve od sebe u ratu s moronima nije upitno. Dakle, najbolji šok eurosong koncept - Let 3!

No ako se bira najbolja pjesma, a tako je počelo prije o-ho-ho, doljepotpisani ipak favorizira našeg prekomorskog susjeda Marca Mengonija koji je opet pobijedio na kultnom San Remu, ovaj put s prekrasnom pjesmom "Due vite", koja mi u (šč)oku i pri dnu duše izaziva puno tankoćutnih emocija. Dakle, svaka čast rječkim fritulama, ja sam za Marka i dva života... s Njom, naravno!

Naravno, s prekrasnom Šveđankom sjevernoafričkog porijekla, Loreen, koja nastupa s pjesmom "Tattoo". Ovo je, i Čiko bi se garant složio da ga iole zanima glazbena prešećerena vodica zvana Eurosong, najbolje upakirani "normalni" audio-video koncept zarazne glazbene uspješnice, još zaraznije lirike te originanog izvođačkog nastupa, pravog malog artističko-vizualnog spektakla, uvijek drukčije (i sasvim "svoje") umjetnice koja je prije 10 godina već osvojila Eurosong s i danas mističnom "Euphoria". Loreen je, ako se mojim okom i uhom, a ne dušom, bude glasalo ipak prvi favorit revije.

A ako se, ipak, bude tražila originalna, "ethno like" pjesma i nastup, jer tko zna što će večeras prevagnuti kod europskih i australskog (sic!) žirija i fanova Eurosonga 2023., ali ako se "modernizirana" izvornost bude tražila, od onoga što sam ja čuo i vidio, albanski predstavnici, Albina i obitelj Kelmendi (ludi ali vrhunski spoj, cijela obitelj Kelmendi je na sceni i to ne bez razloga!), s pjesmom "Duje" su favoriti.

Kažu da su i susjedi Slovenci dobri. Jesu. I Francuskinja. Ce. I lipa Španjolka. Si. No, ja sam svoje favorite ovdje zaokružio. Marco, Let 3, Loreen i Albina! Jest da je Eurovizija uglavnom revija teškog glazbenog i vizualnog kiča, ali ako se pjesma bude tu tražila, može se i naći. Preko bare. Dva života...
 

Poznati svi sudionici 57. FDK Omiš 2023.

Tijekom travnja u Zadru, Skradinu, Čapljini, na Pelješcu, Splitu, Zagrebu, Senju, Dugopolju i Omišu održane su audicije za 57. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2023. Novi umjetnički voditelj Festivala, maestro Mojimir Čačija i ravnatelj Festivala Mijo Stanić vratili su staru praksu, prekinutu posljednje tri godine zbog epidemije koronavirusa, održavanja audicija u izravnim susretima s klapskim pjevačima i njihovim voditeljima diljem Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine.
U natjecateljskom djelu programa 57. Festivala dalmatinskih klapa nastupit će 14 muških, 17 ženskih, 8 mješovitih i 4 klape debitanti. U večeri novih skladbi nastupa 10 klapa od kojih se 5 natječe samo u ovoj kategoriji. Već je od ranije poznato da će u natjecanju dječjih klapa nastupiti 12 dječjih klapa podijeljenih po 6 u dvije kategorije, osnovci i srednjoškolci. U revijalnim večerima još će nastupiti 8 klapa. Tako će na dvanaest koncerata 57. omiškog Festivala u razdoblju od 10. lipnja do 22. srpnja ukupno sudjelovati 68 klapskih sastava. Zanimljivost ovogodišnjeg natjecanja je da na njemu sudjeluju po jedna klapa iz daleke Kanade, Njemačke, Slovenije, te četiri klape iz Bosne i Hercegovine.
Vodstvo Festivala zahvaljuje svim domaćinima i suorganizatorima audicija, te čestita svim klapama sudionicama ovogodišnjeg Festivala. Popis klapa sudionica 57. FDK Omiš 2023. (abecednim redom) ...
 

Maestro Dušan Šarac dobitnik Porina za životno djelo

Višegodišnji umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš maestro Dušan Šarac ovogodišnji je dobitnik diskografske nagrade Porin za životno djelo. Kao što sami upravni odbor Porina ističe, najvrijednije priznanje hrvatske glazbene struke dodjeljuje se onim umjetnicima koji su svojim trudom, radom i uspjesima obilježili hrvatsku glazbu, koji su se upisali u povijest i onima bez čijeg autorskog rada, glasa, talenta ne možemo zamisliti glazbenu prošlost. Upravo tako i omiški je Festival nezamisliv bez brojnih maestrovih antologijskih skladbi, te njegovog sveukupnog doprinosa, ljubavi i poštovanja prema Omišu i omiškom Festivalu. Dušan Šarac, svestran je glazbenik i glazbeni producent, umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa u Omišu od 2008. do 2022. godine, te utemeljitelj i umjetnički ravnatelj Večeri dalmatinskih šansona u Šibeniku. Sklada od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a njegov opus sadrži više od 800 snimljenih skladbi. One pripadaju fundusu dalmatinskih evergrina koje pjevaju sve generacije, u svim prigodama i na svim meridijanima. “Maslina je neobrana”, “Dalmacija u mom oku”, “Budi noćas mirno more” ili pak “Šijavica”, “Šibenska balada”, “Na omiškoj stini“… Njegovi brojni hitovi, bilo da su pisani za izvođače zabavne glazbe bilo za klape, toliko su ušli u uho ovdašnjeg puka i u njegov “životni repertoar” da ih se tretira kao narodnu ostavštinu, dalmatinski glazbeni abecedarij koji se u svim prigodama servira uz pršut, sir i vino, pišu njegovi Omišani na stranici festivala..
 
Porin, taj sveti gral hrvatske muzičke izvrsnosti, nedosanjani san mnogih koji imaju dojam da im je izmaknulo mjesto u malom krugu velikih ljudi koje je mainstream prigrlio uz svoje kute i na temelju glasova golemog i vazda rastućeg biračkoga tijela im dao do znanja da njihov rad nešto vrijedi. Porin, kojih Gibonni ima četrdeset i njima vjerojatno doma razbija orahe, dok perjanice hrvatskog undergrounda i alternativne scene – na čije uratke svršavaju redakcije tamo nekih opskurnih internetskih publikacija nazvanih po davno zaboravljenim live albumimima Johnnyja Štulića i njegove Azre – nikad neće okusiti orah jer ga nemaju čime razbiti budući da su svi Porini u Gibonnijevoj kuhinji. Porin koji se dodjeljuje po jubilarni trideseti put i svoju obljetnicu slavi u velebnoj raskoši Boćarskoga doma. Porin, koji zna da ljude živo zaboli za sve kategorije osim onih koje su oni odlučili da su glavne, pa ih masu dodjeljuje u pretprijenosu kako bi oslobodio vrijeme svog boravka u televizorima kućanica i nezainteresiranih namjernika žalosnom isprikom za pošalice i glazbene nastupe. Vidi ga što je ogorčen, reći ćete. Što je njemu skrivio taj stakleni mladić s dvije konjske glave nazvan po manje slavnoj operi Ignacija Fuchsa? Štono ga tako javno opanjkava inuendom, zavist li je il’ što drugo? Ne znam, čitajmo dalje Ivana Lalića s portala RavnodoDna.com ...
 

Kakva je glazba, takva je i država

Glazbenu nagradu Porin za pjesmu godine osvojili su Matija Cvek i Eni Jurišić za skladbu "Trebaš li me", a Porin za album godine osvojio album "Dovoljno je reći... Aki" Parnog valjka i Prijatelja na 30. svečanoj dodjeli te nagrade u ukupno 37 kategorija, održanoj u Boćarskome domu u Zagrebu.
Porin za životno djelo uručen je autoru pjesama i pjevaču "Daleke obale" Marijanu Banu te skladatelju, aranžeru, dirigentu i producentu Dušanu Šarcu, umjetničkom ravnatelju omiškog festivala koji je poručio da je imao sreće što je živio i djelovao u optimalnom razdoblju hrvatske glazbe.
- Nisam do onih nostalgičara koji govore kako je prije sve bilo dobro, a da danas ništa ne valja. Iako, i u tome ima puno istine. Uostalom, još je Platon govorio - kakva je glazba, takva je i država - poentirao je maestro Šarac nakon što je primio kipić.
Porin za životno djelo posthumno je dodijeljen Massimu Saviću. Nagradu za najbolju mušku vokalnu izvedbu također je postumno osvojio Massimo, a za najbolju žensku vokalnu izvedbu Ivana Kindl za pjesmu "Netko tko me čuva", piše Slobodna Dalmacija.
Tedi Spalato osvojio je nagradu za najbolji album zabavne glazbe albumom "Ime mi je nevažno", a Darko Rundek i jazz orkestar HRT-a za najbolji pop album "Za vašu poslijepodnevnu razonodu".
Nagradu za rock album godine dobila je Daleka Obala za album "Kao sad".
Porina za novog izvođača godine osvojio je Marko Bošnjak, mladi glazbenik koji se se široj javnosti predstavio na prošlogodišnjoj Dori.
Za kategoriju najbolji hip-hop album godine nagradu je dobio Edo Maajka za album "Moćno", a Porin za najbolji album elektroničke glazbe osvojila je grupa Pocket Palma za "Atomi Rework".
Nagradu za najbolji album klasične glazbe dobio je album "Boris Papandopulo": Hrvatska Misa" u izvedbi zbora HRT-a pod vodstvom dirigentice Darije Auguštan, a najboljim jazz albumom godine proglašen je album "Insite" za koji su nagradu odnijeli Davora Križić i jazz orkestar HRT-a.
 
Jedan hrče, drugi je duhovit, svaki ima svoga ‘ćuka‘! Ima ih od pitura do inženjera, nadživjeli su države, rat i pape, a i svoj škver će, već 50 godina štuju pjesmu i kult pečene janjetine, oni su Gradski zbor "Brodosplit”! Ovo je mala crtica o njima.
Brodosplit, splitski “škver”, broji svoje posljednje mjesece i to nikoga posebno ne čudi jer u proteklih devet godina pod Tomislavom Debeljakom, koliko god se glancala marketinška slika, sve je vodilo tome smjeru. Dvije tisuće zaposlenih svojim prijateljima i familijama prenosili su što se događa unutar “škverske” žice, pričali da stvari ne idu dobro, a s friškim detaljima iz sudske predstečajne nagodbe sad se ostvaruje i proročanska rečenica stara nekoliko godina. “Jedini Brodosplit koji će opstati u budućnosti bit će Gradski zbor Brodosplit”, komentirao je jednom predsjednik poznatog splitskog muškog zbora Mladen Velat.
Realno, zbor je najuspješniji i najsjajniji dio pod imenom nekadašnjega industrijskog giganta. A to što svojim uspjesima na kulturnom polju, kao dvostruki pobjednik svjetskih zborskih natjecanja, brendira propalo brodograđevno poduzeće prava je ironija. “Škveru” je sve gore, a zbor se uvijek ispraća aplauzima s pozornice: i iz Salzburga, gdje su održali koncert za hrvatsku dijasporu u povodu 50 godina osnutka zbora i 30 godina međunarodnog priznanja hrvatske države, vratili su se s aplauzima, piše Jasenka Leskur Staničić, novinarka Slobodne Dalmacije.
Prošle jeseni svoj veliki jubilej obilježili su svečanim koncertom u HNK i novom monografijom. Zbor Brodosplit osnovali su 1972. godine “škverski” radnici, odnosno njihov sindikat, kao i mušku i žensku klapu, orkestar, folklor, recitatorsku, likovnu i literarnu sekciju te foto-kino klub. No, danas u zboru niti jedan pjevač ne radi u brodogradilištu, posljednji ga je napustio prije par mjeseci. Današnji pjevači “Brodosplita” su umirovljenici, programeri, liječnici, akademski školovani glazbenici, poduzetnici, građevinari i još raznih drugih zanimanja, nadasve entuzijasti, amateri koji pjevaju u svojem slobodnom vremenu. Ali više ne – “škverani”, usprkos takvom imenu - Brodosplit.
Jedini koji će opstati.
 

Najzanimljiviji koncerti 2023.

Godine idu, lete k’o minute i evo nas već u 2023. za početak koje smo vam pronašli izbor najzanimljivijih koncerata 2023. godine na stranicama portala Glazba.hr. Glazbena događanja javljaju se srećom poput gljiva nakon kiše, pa se nadamo još plodnijoj novoj godini. Popis je daleko od konačnog, pa zavirite svako toliko ovdje da vidite ažurniji popis i gdje možete svoje večeri 2023. obogatiti dobrom glazbom. Neka vam je 2023. puna dobre glazbe, koncerata, festivala i dobrog provoda!
 

Vedran Roguljić ima novi hit

Dugoratski glazbenik Vedran Roguljić objavio je novu pjesmu "Ako misliš". "Moja nova pjesma je ponovna suradnja s Markom Tomasovićem i prvi put da snimam pjesmu u kojoj nisam sudjelovao kao autor. Iako nikad nisam pjevao pjesmu koju nisam napisao, ova mi je legla na prvo slušanje i imao sam osjećaj da je to - to! Vjerujem da će ta dobra vibra biti prepoznata i na mojoj izvedbi od strane publike", kazao je za Dalmaciju Danas kantautor Vedran Roguljić. Autor glazbe je Marko Tomasović, stihove je napisala Tatjana Markovčić, aranžman potpisuje Leo Škaro, a spot je snimila Marija Tadić.
- "Sretan Božić i nova Godina svima vama" - poručio je na kraju popularni Roguljić.
 

Čikina top lista: Najbolji glazbeni albumi u 2022.

Nagradno pitanje gasi: što je zajedničko raščupanim finskim heavymetalcima, najvećoj pop divi današnjice i nabrijanim punk rock buntovnicama iz Los Angelesa? Odgovor je – ama baš ništa, osim gole činjenice da su svi oni redom izbacili sjajne albume u 2022.! Da, skontali ste, vrijeme je za našu tradicionalnu godišnju top ljestvicu najboljih glazbenih izdanja u ljetu na izmaku i ovaj smo vam put pripremili uistinu pravu malu poslasticu: samu creme de la creme ukupne glazbene produkcije u protekloj godini, deset odabranih, redom od odličnog prema najboljem! Pa krenimo ...