Betonska šetnica posred prepoznatljive pješčane plaže u Dućama proteklih je tjedana izazvala negodovanje niza građana, kako samih mještana, tako i ljubitelja kupanja na dužobalnom potezu zapadno od ušća rijeke Cetine, piše Slobodna Dalmacija. Fotografije “novogradnje” kolaju društvenim mrežama, dijele se po whatsup grupama, a dio građana ni ne krije zgražanje takvim zahvatom na nekoliko metara od mora.
- Šetnica je izgrađena radi sigurnosti pješaka jer duž magistrale nema nogostupa, a uređeni lungomare jamči veću kvalitetu života i domicilnog stanovništva i gostiju, pa ćemo uz uređene plaže dobiti i komunikaciju za vozila hitnih službi u slučaju zatvaranje državne ceste. Sjetimo se samo čestih odrona koji stopiraju promet - tvrdi Lovro Bilić, općinski donačelnik, na pitanje novinara što to betoniraju na popularnom kupalištu.
Načelnik Jerko Roglić ističe kako se duž osam kilometara obale gradi šetnica koja se planira spojiti u zajednički lungomare s Omišem i Podstranom, dug oko 20 kilometara...
 

Hoće Manuel gdje Hrvatske ceste neće

Gata, selo poljičko malo, u njemu je puno starih momaka ostalo. Aj, dobro, nije baš da ih je toliko, ali nije da ih nema, i to baš u onom, kritičnom razdoblju, od 40 do 50 godina, piše Slobodna Dalmacija. A kada bi se pojačale autobusne linije srca Poljica s Omišem i Splitom, pa još kada bi Općina Omiš konačno riješila problem loše, uske, opasne glavne ceste i gutavih prilaza do kuća, tada bi možda i više staromomačkih Gaćana uplovilou bračnu luku. Jer kada bi do imanja vodio bolji put, a sveukupno uređenje traži 20 gatskih kilometara, lakše bi i cura do svog budućeg muža stigla. Općini Omiš na znanje, stiglo je vrijeme da pripomognu u povećanju nataliteta u svom zaleđu. Štoviše jer im centrom Gata prolazi bitna tranzitna cesta, vrlo uska, dosta opasna i važna kao poveznica obale i imotskog kraja. O.K., eto fali u Gatima i kanalizacija, ali to se već lakše dade prihvatiti.
- Nada umire zadnja, iako se mi svemu tome usprkos odlično držimo. Čak se i širimo, lani smo imali i baby boom, sedam muškića će nam puniti prvi razred. Kroz povijest u selu smo imali desetak obitelji u kojima je bilo po tri i više ženske dice. Korona? Prije slučajnost. Što se tiče korone, ovdje lako i lijepo dišemo, osjetite miris mosorskog zraka, vidite ovu lipotu – priča 35-godišnji Mario Fistanić, predsjednik Mjesnog odbora Gata...
 

Vruja: Ovo je sve njegovo, a naše!

Stipe Latković uopće nije vlasnik turističkog kompleksa na Vruji, on se samo tako predstavlja, a Država, stvarni vlasnik te nekretnine, sve to godinama šutke gleda! Nevjerojatna je to vijest, točna do zadnjega zareza, koja je jednako nevjerojatno godinama ostala skrivena. Jer, stara je, ničega nova u njoj nema, izuzev činjenice da je za nju malo tko znao. Osim, naravno, samog Stipe "Point" Latkovića i njegove prijateljice Države. I arhitektice Marijane Bucat, čije uzvike nitko nije čuo. Novinari već blizu dva desetljeća pišu o devastaciji Vruje, uvale na razmeđi omiške i makarske rivijere koju je priroda učinila nepristupačnim biserom, a čovjek, hrvatski tajkun, bezvrijednim kamenom. U svim tim silnim člancima i prilozima, pokazalo se također bezvrijednima, Stipe Latković, odnosno njegova tvrtka "Point", navođeni su kao vlasnici objekta na Vruji. I zemljišta i kućica na tom zemljištu. A to nije bilo ni blizu istine. Novinari, međutim, nisu krivi za ovu dvadesetogodišnju travestiju, za uistinu čudesni informativni defekt. Državne institucije su, naime, te koje su sve vrijeme svojim objavama davale legitimet Latkovićevu vlasništvu nad Vrujom. Nikad niti jednoj nije palo na pamet da od prapočetka ove storije 2002. godine do danas javnost, pa i samog Latkovića, upozori kako taj predmet njegove žudnje naprosto nije – njegov, piše opet Vinko Vuković na stranicama Slobodne Dalmacija o Vruji, o Latkovićevoj, pardon našoj Vruji...
 

Nova Sela: puno momaka, malo djevojaka

- Naša se dva sela uz Cetinu nalaze u dvije izborne jedinice. Naši susidi deveta, a mi deseta. Oni glasaju za zastupnike iz četiri županije, mi za upola manje, a jedni i drugi živimo na aparatima - dočekao je novinara Ivan Miljak, predsjednik Mjesnog odbora Novih Sela (omiških) koja je teško razlikovati od Novih Sela (triljskih) osim po famoznoj njivi Lačuge, stara crkvene granica koja dijeli župe svetog Petra i svetog Stjepana Prvomučenika, te Omišku općinu od Triljske... i po lošoj komunalnoj infrastrukturi.
- Puna mi je fascikla dokumenata, dopisa, zamolbi... Nisam rekao da ovi iz Omiša neće pomoći, ali, brate, to ide sporo, a i ono što dobijemo nije dovoljno. Imali smo kafić, dućan, ambulantu, školu, prostorije za predškolski odgoj, a danas samo ruševinu. Nekada se ulagalo u naše selo i novcem i znanjem, danas ni jednim ni drugim. Ovo je baš život na granici u punom smislu te riječi. Di se god okreneš, tvrdo. Svuda balvani, rampe i nepremostive barijere. Ovdje je nekada bilo sedamsto stanovnika, danas nas je dvjestotinjak. Ni tamo (u triljskim Novim Selima) ne cvjetaju ruže, ili bar ja tako mislim. Njih je nešto manje, ali opet njihove gradske vlasti koliko-toliko ulažu u njihov dio sela. Asfaltira se, stavlja nova javna rasvjeta, uređuje.., čime se mi ne možemo baš pohvaliti. Oni su nekad bili naša "kolonija", a vidi ih sada - kazuje Mladenu Nejašmiću, novinaru Slobodne Dalmacije, Ivan Miljak, predsjednik Mjesnog odbora Novih Sela (omiških). Osim loše infrastrukture, zbog koje vodu uspoređuju sa strujom, a "brzi" internet s puževim korakom, brine ih i bijela kuga. Kod "Omišana" je 50 starih momaka, a dvadesetak ih je kod "Triljana"...
 
Drugi najveći grad u Hrvatskoj još uvijek nema zaobilaznicu. I dalje se guši u gužvama i obećanjima političara koji u jednom mandatu u nekoliko posjeta Splitu izrealiziraju tek pompozne najave. Probleme s nekoliko kilometara obilaznice živi već godinama i Omiš i sva mjesta između, koja nikako da okončaju pokoru u obliku ljetnih prometnih gužvi koje se teško mogu zamisliti u nekom civiliziranom svijetu. Iz Omiša krivudava cesta vodi do Gata, očekivano s obzirom da se u svega desetak kilometara treba prevaliti više od 260 metara nadmorske visine, a u centru nekadašnje Poljičke knežije, iako su zimski mjeseci, nisu naviknuli da je nekoliko kuća za odmor prazno jer je to malo Poljičko mjesto, s tek šestotinjak duša, turistički "eksplodiralo" u posljednjim godinama. Nisu ovdje dolazili samo gosti iz Hrvatske, nego doslovno iz cijelog svijeta. Mir i spokoj u spoju mora i krša učinila su ju nezaobilaznom turističkom točkom. Glavni adut postala je priroda i ljubaznost domaćina na selu. Entuzijazma im ne manjka, poljičke gostoljubivosti, prisnosti i dobročinstva još manje, nedostaje tek gostiju. A i oni će uskoro doći. Bili su i ljetos. Dotad, valja i po portalima pročitati kako se to živi i uživa na selu u zaleđu Omiša, u Gatima. Josip Grčić, novinar portala DalmacijaNews.hr učinio je lijepi đir po Gatima i okolici, "proljudikao" malo s viđenijim Gaćanima na koje je naišao te ovdje ostavio svoje dojmove. Pročitajte...
 

Omiški HGSS-ovac u Petrinji

Nekoliko stotina pripadnika HGSS-a iz svih krajeva Hrvatske još su poslijepodnevnim satima 29. prosinca 2020.  stigli u Sisak, Petrinju, Glinu i okolicu te s ostalim interventnim službama rasporedili na terenu Banovine. Uz pomoć potražnih pasa, neumorno su tragali za ljudima koji su ostali zatrpani ruševinama u potresu. U tom prvom valu nakon potresa najvažnije je bilo imati stručnjake za traganje i spašavanje u ruševinama, a HGSS-ovci su tu iskusni. U prvoj noći, najsablasnijoj od svih, obišli su 84 sela i zaselka, provjeravajući kome treba kakva pomoć, a trebala je zapravo svima, pa je nazočnost spašavatelja bila itekako nužna. Sve ove protekle dane ekipe spašavatelja su na terenu, obilazeći i dalje naselja, dostavljajući hranu i lijekove, obavljali transport ljudi iz urušenih kuća u vojarnu, a oni specijalizirani za visinske radove uklanjali su opasnosti s urušenih objekata, kojih je nažalost na svakom koraku. Pomagali su i u mapiranju šteta nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, uz pomoć dronova i kamera visoke rezolucije terena, što će iskoristiti geolozi i seizmografi. U Petrinju je s prvom ekipom spašavatelja stigao i Zvonimir Kujundžić iz HGSS Stanice Split - ispostava Omiš, koji  je ispričao svoje dojmove za Slobodnu Dalmaciju..
 

Mate Prlić 'u Zoni'

Mate Prlić, novinar, urednik i suvlasnik Dalmatinskog portala, čija je novinarska karijera izrasla iz aktivizma i prvih medijskih projekata koje je radio kao navijač Hajduka. U razgovoru s Tomislavom Primorcem iz Info zone, prisjetio se brojnih kreativnih, često i inovativnih projekata koje je inicirao još kao mladić. Kroz 45 minuta razgovora prisjetio se kreiranja prve internetske stranice Torcide, torcida.org i Torcida magazina, tada neobičnih i jedinstvenih projekata na navijačkoj sceni. Govorio je također o neobičnoj suradnji sa Slobodnom Dalmacijom na projektu Centar, koju je, kako kaže, u jednom trenutku spasio navodni navijač Partizana, a otkrio je i kako je bila zamišljena suradnja s Nikolom Čelanom na izdavanju knjige Baština. Iako je imao ključne uloge u tiskanim, internetskim, ali i televizijskim projektima, kazao je da ne žali što nije studirao novinarstvo te je dodao da čitatelji zapravo ne znaju što točno žele čitati u medijima. Osvrnuo se i na istraživačko novinarstvo koje je po njemu sve manje cijenjeno od strane čitatelja.
- Što ti znači ideja, treba je realizirati - kazao je Prlić, otkrivajući da mnoge njegove nerealizirane ideje još čekaju svoju priliku zapisane u bilježnici, koja je među prijateljima postala i predmet zafrkancije, piše Dalmatinski portal.
 

A tko zna što sve javnost ne zna

- Vladi i stranci iz koje dolaze svi ti žinići, puljašići, kuščevići i ostali čije bi nabrajanje ovaj tekst pretvorilo u lošiju verziju telefonskog imenika, nije nikakav problem što gospoda manipuliraju s kvadratima, poslovima ili prostornim planovima. Problem je samo i onda kad za to dozna javnost. I kad se ‘medijska histerija’ pretvara u ‘štetu stranci’ – piše Jasmin Klarić na stranicama portala Telegram.hr.
- Andrej Plenković poznat je po tome da voli dijeliti lekcije novinarima i optuživati ih za neprofesionalnost, hajke i širenje lažnih vijesti. Dakle, slične formulacije u aktualnom slučaju župana Žinića samo su nove kopije starog običaja. Kad muljaju sa zemljištima i kućama, plagiraju, korumpiraju, prenamjenjuju i pogoduju, uvijek su im krivi mediji. Sreća za ovo društvo da novinari nisu uvredljiva vrsta pa se na ovakva jadna etiketiranja slabo obaziru – piše Sanja Modrić na stranicama istog portala.
 
Don Ante Žderić, svećenik u Župi Gospe Fatimske na Škrapama u Splitu na svom Facebook profilu objavio je svoje razmišljanje povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Njegovu objavu u cijelosti prenosimo u nastavku članka.

27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta - pokušaja istrijebljenja europskih Židova pod nacističkom vlašću prije i tijekom Drugog svjetskog rata.
Antisemitizam i naci-fašističke teorije o nekakvoj rasnoj nadmoći zlo je koje trajno opominje koliko jedno društvo može zastraniti. To se nije dogodilo u nekoj dalekoj prošlosti niti u nerazvijenoj sredini, nego u suvremeno doba u "civiliziranoj" Europi. O tome moramo učiti djecu i generacije koje dolaze.
Nitko nema opravdanje (niti opravdanja može biti) za ignoriranje najvećeg zla u svjetskoj povijesti (naci-fašizma i njegovih inačica) i najvećeg zločina koji je svijet vidio (holokaust). To bi (ignoriranje ili relativiziranje), za vjernike bilo huljenje na Duha Svetoga, a za svakog čovjeka, nevezano za svjetonazor, odricanje od vlastite čovječnosti. Riječ je o trajnoj kušnji, jer svaka ideologija trajno pokušava opravdati, umanjiti, relativizirati, skriti, prešutjeti i zanijekati sistematsko zlo koje je počinila, ili ga, u najmanju ruku, umotati u celofan nenamjernog, usputnog, slučajnog, nužnog zla, za koje je kriv splet okolnosti ili nastojanje da se postigne neko veće dobro. U tome i jest jedna od karakteristika svake ideologije. Ona manipulira istinom, vrednotama, činjenicama, životom. Ideologija perfidno laže, prijeti, skriva (se), opravdava (se). Ona zločince proglašava junacima, žrtve krivcima, mitove poviješću, a zlo dobrom. Ona je beskrupulozna mašinerija zla koja zatomljuje savjest, spriječava slobodno misliti i djelovati, zabranjuje propitivati, straši, uništava, skriva.
Ne, naci-fašizam (i druge idologije) nisu se dogodile u bezvremenu dalekog svemira. Dogodile su se nama. Ovdje. Jučer. Njihovi recidivi živi su i danas. Svoju zmajsku glavu podigli su i devedesetih. Samo su se drugačije nazvale. Metode su (bile) iste. Ponovno su nebrojene odvele u smrt. Među njima i vašu djecu. I ponovno će, ako im dopustimo/dopustite.
Djeca moraju znati što su (bili) Auschwitz - Birkenau, Sobibor, Majdanek, Treblinka, Dachau, Jasenovac, Babi Jar i sl. Moraju! Moraju pamtiti, ne zlopamtiti. U suprotnom, prije ili kasnije će se to i njima dogodili. Povijest nas tome uči.
 

Samo reci što bi htio biti

- "Neka nova škola mora se ustrojiti u Hrvatskoj, neka takva koja će prvo preodgojiti zabludjele roditelje diljem ove zemlje. Jer normalni ljudi odgajaju svoju djecu da moraju učiti, biti vrijedni, čitati a, ako ne uspiju, stisnuti i uprijeti još jače. Tako će postati časni ljudi i prosperirati u životu. Da. Ali u Irskoj ili u Njemačkoj. Jer ovdje je HDZ kroz godine nametnuo svoj katekizam. Stani uz nas i onda 'samo reci kaj bi ti štel biti'. To vječno dilanje ispod stola, protuzakonito, podmitljivo, grabežljivo, plaćeno javnim novcem. Tako to radi HDZ. Stari i ”novi”. Samo viči ”sve za Hrvatsku” dok furaš korupciju. I da. Ima i drugdje muljatora. Ali na 100 HDZ-ovih dođe eventualno jedan iz svih drugih stranaka na kupu. Hoćemo brojiti?" - komentira Sanja Modrić na stranicama portala Telegram.
 

Partiji ne pakovati

 
Upad pristaša Donalda Trumpa u američki Capitol, središte najviše zakonodavne vlasti u SAD, trenutak je koji je najavio i doba strožih pravila za društvene mreže, ocijenio je povjerenik EU-a Therry Breton usporedivši taj događaj s napadima 11. rujna koji su pokrenuli globalni obračun s terorizmom. Twitter je trajno zatvorio osobni račun predsjednika SAD-a Donalda Trumpa onemogućivši mu komunikaciju s gotovo 90 milijuna sljedbenika preko te mreže, a kao razlog je naveo opasnost od daljnjeg poticanja na nasilje nakon što je Trump pozvao tisuće svojih pristaša da krenu na Capitol. Blokiranjem Trumpovog računa kompanije vlasnice društvenih mreža konačno su priznale svoju odgovornost u sprječavanju širenja nezakonitog sadržaja koji se brzo širi, dodao je Breton, prenosi Reuters.
- “Oni više ne mogu skrivati svoju odgovornost prema društvu tvrdeći da su samo pružatelji usluga. Činjenica da direktor neke kompanije može isključiti predsjednika SAD bez provjera i procedura je zbunjujuća. To nije samo potvrda moći tih platformi već i pokazatelj dubokih slabosti organizacije naših društava u digitalnom prostoru", napisao je Breton.
U prosincu 2020. je Europska komisija najavila nacrt pravila za tehnološke divove poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona. Nova pravila bi obvezala kompanije da čine više na suzbijanju ilegalnog sadržaja poput govora mržnje i namjerne manipulacije internetskim platformama u kontekstu sve veće izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima.
Hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ/EPP) istaknula da su ključni izazovi jačanje odgovornosti digitalnih sustava i neovisnosti novinarstva širom Unije i svijeta. - “Europljane treba upozoriti na opasnost od dezinformacija, govora mržnje i utjecaja vanjskih sila koje se pokušavaju miješati u izbore i demokratski život Europe”, naglasila je Glavak i pozvala EU da osigura “efektivan i koordiniran odgovor institucija na dezinformiranje i lažne vijesti”.
 

I Gari Kasparov se preselio u Podstranu?

Legendarni ruski šahist Gari Kasparov (57) već neko vrijeme živi u Podstrani u kojoj posljednjih zadnjih petnaestak godina ljetuje sa suprugom Dariom i njihovo dvoje djece. Još 2013. s obitelji se iz svog bivšeg doma u Moskvi preselio u New York. U Dalmaciju je stigao lani netom nakon što je počela pandemija koronavirusa. Osim ovog velikog prijatelja Hrvatske, koji zbog zalaganja za Vukovar tijekom Domovinskog rata od 2014. ima naše državljanstvo, u mjesto nadomak Splita rado je dolazila i njegova majka Klara Shagenovna Kasparova.
Njihova zajednička ljetovanja u Podstrani za oboje su bili posebni trenuci jer kao glasni kritičar politike predsjednika Rusije Vladimira Putina čuveni šahist zadnjih osam godina nije dobrodošao u svojoj domovini. Upravo u Podstrani se oprostio od majke, koja je iznenada preminula od korone, i to na sam Božić, piše Slobodna Dalmacija. Posljednjih mjeseci Kasparov je pažnju javnosti privukao kao savjetnik Netflixove serije "Damin gambit" koja obara sve rekorde gledanosti.
 

Vidoviti Nikša

U 2021. nećemo biti manje nesretni ili siromašni nego danas. Nije ni do potresa ni do korone, stvar je naših izbora. Zadnja događanja samo su pokazala gdje ćemo završit s takvim izborima. Kad si siromašan, onda ti i nezgoda čije posljedice u Japanu kućni majstor u vrtiću ukloni za pola sata izgledaju kao smak svijeta. Sreća u nesreći je da se zalaganjem zadnjih nekoliko vlada osiguralo da u Petrinji ne bude puno života i imovine koje bi potres mogao ugroziti.

FB Nikša Marinović
 

Tko je kriv?

Sve više razmišljam o ovome... I što više razmišljam sve više mislim da će Hrvatska ići u tom smjeru. Dvadeset godina je za sve bio kriv rat, pa je onda deset godina bila kriva kriza iz 2008. i sada će sljedećih deset godina biti kriv Covid i potresi. Dodatno će krivci biti građani koji nisu slušali stožer, ugostitelji koji misle samo na profit a ne živote, UGP koji nije poslušno pognuo glavu... A nikada hrvatski političari neće priznati da su glavni krivci upravo oni, autori i realizatori Uhljebistana, države zarobljene od politike i totalno potopljene u mito i korupciju. Naravno, političari su u tome bili podržani od dijela ljudi koji su u takvom sustavu ostvarivali osobnu korist nesrazmjernu vlastitom obrazovanju, znanju, trudu i poštenju. I ono što je naša dužnost i obveza je ne samo boriti se za poduzetništvo, ne samo za boljitak svih građana Hrvatske, nego i trajno i javno prokazivati neistine kojima godinama sve nas političari pokušavaju obmanjivati.

FB Dražen Oreščanin