U organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije održana je 22. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Noćnjak 2020. Prvotno se trebala održati u Supetru i Milni u ožujku, ali nakon što je odgođen zbog pandemije COVID-19, Noćnjak je prvi put održan u ljetnom razdoblju od 25.-27. lipnja 2020. u Zadru u Hotelu Kolovare. Program manifestacije prilagođen je i usklađen sa situacijom i okolnostima, te se realizirao u nešto kraćem izdanju, ali zadržao je jednaku razinu kvalitete što se tiče edukacije maslinara i uljara. Održano je tridesetak prezentacija projekata izrađenih od strane pedesetak znanstvenika i stručnjaka, koje su se prezentirale tijekom uvodnih izlaganja o maslinarstvu i uljarstvu, znanstveno-stručnog skupa, praktikuma o maslinarstvu i uljarstvu Ministarstva poljoprivrede, okruglog stola Sveučilišta u Splitu o maslini i klimatskim promjenama, te zadružne ure. Posjećenost manifestaciji bila je, u skladu sa situacijom i očekivanjima, manja od uobičajenoga.
Svečano uručivanje priznanja za kvalitetu i izgled proizvoda koji su dostavljeni za natjecanje na manifestaciji jedno je od najposjećenijih dijelova Noćnjaka. Pored priznanja i medalja za maslinova ulja, dodijeljena su i ona za proizvode koji sadržavaju plod masline, maslinovo ulje ili drvo masline. Od 86 uzoraka čak 99,9 posto ulja u pakovinama su ekstra djevičanska.
Šampion za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja sorte oblica je naš Omišanin, Josip Kovačić - Aga! No to nije sve, najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje sljubljenih sorti radi naš Dućanin iz Seoca, Davor Bogdanović. I većina ostalih maslinara našeg kraja nisu se kući vratila bez priznanja, dugoratski maslinar Slavo Kadić u konobu se vratio sa srebrnom medaljom za kvalitetu svog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Čestitamo laureatima i svim nagrađenima, a zašto je većina ulja na tržištu iz Istre te zašto zaostaju dalmatinski maslinari i tko ima najbolje proizvode od masline saznajte u nastavku članka...
 
Općinski načelnik Općine Dugi Rat, 13. srpnja 2020 objavio je javni natječaj za privremeno korištenje javne površine na području Općine Dugi Rat određen planom korištenja javnih površina na području Općine Dugi Rat, za postavljanje pet (5) stolova/štandova za prodaju voća i povrća na Trgu Kralja Tomislava u Dugom Ratu ispred prodavaonice "Studenac". Površina stola/štanda je 20 m², a početna mjesečna cijena po stolu/štandu za 2 m² je 200 kn. Rok korištenja javne površine: 2 godine od dana sklapanja ugovora.
Više o natječaju, roku za slanje ponuda te što ponude zainteresiranih moraju sadržavati saznajte na ovoj poveznici.
 

Recenzija knjige 'Naš Hajduk – borba navijača za klub'

Krajem lipnja na Poljudu je predstavljena knjiga "Naš Hajduk – borba navijača za klub". Knjiga je izdana u ograničenom izdanju od 1.000 tvrdo ukoričenih komada, na 308 stranica obogaćenih sa 175 fotografija, urednici su novinar Damir Šarac te prodekan Filozofskog fakulteta u Splitu Vedran Barbarić, a prolog potpisuje Damir Petranović. Omiški novinar Ivan Kaštelan (Slobodna Dalmacija, Nova TV) napisao je recenziju knjige koju prenosimo u nastavku članka..

– Nek vas na prvu ne obeshrabri 300-tinjak stranica napisanih sitnim fontom: knjiga je ovo koja se neočekivano guta poput kakva uzbudljivog romana, u kojem, kako se približavate posljednjoj stranici, sve srdačanije navijate za glavnog junaka. Usprkos činjenici da su njegova uvjerenja čista, ispravna i potpuno logična, on nailazi na brojne otpore, zbog čega se cijela radnja pretvara u klasičnu borbu s vjetrenjačama. Vodi on tako manje ili veće bitke putem, no temeljit i uporan, kakav glavni lik u ovom slučaju jest, do kraja knjige uvjerit će vas kako konačni "donkihotovski" poraz u slučaju Našeg Hajduka nije opcija. Koliko god da ste od 2004. godine pratili navijačku borbu za stručnost, zakonitost, transparentnost i odgovornost u Hajduku, brojne su situacije na koje će vas podsjetiti ne samo priopćenja koja su sastavni dio knjige, nego i fotografije koje podsjećaju na često istovremeno brutalne i šarmantne transparente na tribinama, ali i prave umjetničke akcije kojima se privukla pažnja i onih koji na Poljud gledaju tek kao na arhitektonsko remek-djelo...
 

Škaričićeva spalionica

Čuveni Ivan Škaričić uspio je, pored skandala oko prodora koronavirusa u dom za starije i nemoćne osobe kojega vodi, proizvesti i novi milijunski minus u ovoj instituciji. Pored skoro dvadeset milijuna kuna s kojima ga redovito financiramo, za prošlu godinu iz županijskog proračuna iskrcat ćemo još dva ipo milijuna, piše Damir Petranović na stranicama Dalmatinskog portala o bivšem omiškom poteštatu.
Zbilja ne znamo što taj čovjek treba napraviti da ga se smijeni. Možda da krene izbacivati penzionere kroz prozor i teatralno paliti kune u ognju pred domom u Vukovarskoj? Mada, ako ćemo biti iskreni...

Prvi put u javnosti Ivan Škaričić, ravnatelj Doma za starije i nemoćne Split nakon 19 umrlih od Covida 19, podnosi izvješće na Županijskoj skupštini...
 

Održivi sustav gospodarenja komunalnim otpadom - gdje smo, kamo i kako dalje?

Podsjetimo se: kao zemlja članica EU prihvatili smo strategiju kružnoga gospodarstva, odvojenog sakupljanja i obrade raznih frakcija komunalnog otpada, te deponiranje (ili obradu u centrima za gospodarenje otpadom - CGO) samo ostatnog komunalnog otpada. Energetska oporaba nije predviđena strateškim dokumentima Republike Hrvatske, odnosno centri za gospodarenje otpadom zasnivaju se na primjeni MBO tehnologije (mehaničko-biološka obrada), piše Sonja Polonijo u osvrtu na naš (ne)održivi sustav gospodarenja otpadom na stranicama portala TehnoEko. No krenimo iz početka.
Hrvatska je u EU ušla 1.7.2013. godine. Iste je godine donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO). Plan gospodarenja otpadom (PGO RH) donesen je tek 2017. godine, kao i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (koja je provedbeni propis Zakona). Izmjene Uredbe iz 2019. godine izazvale su opće nezadovoljstvo među potrošačima, komunalnim društvima, gradovima i općinama, tako da je Ustavni sud početkom 2020. godine obustavio njihovu primjenu do donošenja ocjene o zakonitosti i ustavnosti. Uredba propisuje da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira troškove sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada (otpadne ambalaže) koji je davatelj javne usluge preuzeo od korisnika usluge, ali to nije zaživjelo. U posljednjoj godini mandata vlade počeo je rad na izradi novoga Zakona o gospodarenju otpadom, a istovremeno se izrađuje novi Pravilnik o gospodarenju otpadom vezan uz stari ZOGO (!).
Zakon je odgovornost za gospodarenje komunalnim otpadom prebacio na općine i gradove. Načelnik i gradonačelnik mogu, ako ne uspostave odgovarajući sustav gospodarenja komunalnim otpadom, biti osobno kažnjeni u iznosu od 30.000-100.000 kuna! Ako ne ispune zadane ciljeve odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, općine i gradovi iz svojih proračuna plaćaju Fondu za zaštitu okoliša penale, tzv. "poticajnu naknadu“. Nažalost, u izračunu poticajne naknade ne valoriziraju se dostignuti rezultati (zacrtani cilj za 2018. godinu je bio odvojeno skupljanje 36% otpada) pa će poticajnu naknadu jednako platiti općine i gradovi koji imaju 0% odvojeno sakupljenog i oni koji imaju 35% odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U 2018. godini u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom (odgovornost gradova i općina) prosječna stopa odvojenog sakupljanja na razini Hrvatske iznosila je 10,76%. Uredba je kao cilj za 2022. odredila 50%!
Od ožujka 2020. otvoren je javni poziv za gradnju reciklažnih dvorišta, prihvatljivi prijavitelji su JLS, moguće sufinanciranje do 85% prihvatljivih troškova.
(Hmm.. Općina Dugi Rat već godinama "nema" zemljišta u svom vlasništvu na kojem bi se moglo izgraditi reciklažno dvorište, dok u isto vrijeme (baš kao i prije), prodaje općinsko zemljište, poput onog na Glavici?! Nema? Ima? Tko se tu pravi lud?, op.ur.) ...
 

Stožer uveo obavezu nošenja maski

Stožer je donio odluku o “nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski”. Odlukom se za vrijeme trajanja epidemije uvodi obaveza nošenja maski, a navedeno je u kojim slučajevima će maske biti obavezne. Moraju ih koristiti:
– zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, ako su posjeti dopušteni
– vozači i putnici u prijevoznim sredstvima javnog prometa
– zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci za vrijeme boravka u prodavaonicama
– zaposlenici u ugostiteljskoj djelatnosti koji dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju i pripremi jela, pića i napitaka
– druge osobe koje na to posebnim uputama i preporukama obveže Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Odluka stupa na snagu u ponedjeljak 13.srpnja.
 

Savjeti za sigurno putovanje automobilom u doba pandemije

Sezona je godišnjih odmora, a ove se godine na putovanje kreće pod posebnim mjerama predostrožnosti i pomalo u strahu od zaraze koronavirusom. Hrvatske autoceste sastavile su prigodni letak s osnovnim savjetima za siguran put. Svi oni koji ovih dana kreću na godišnji odmor u Hrvatskoj trebali bi na umu imati da će im putovanje biti nešto drugačije nego prijašnjih godina. Iako su na snazi tek preporuke o održavanju fizičke distance od drugih ljudi te o nošenju zaštitne maske za lice, prije putovanja potrebno se i dodatno informirati o tome kako sigurno putovati u uvjetima pandemije COVID-19. Iz tog su razloga u Hrvatskim autocestama izradili višejezični informativni digitalni letak s praktičnim savjetima, a njegove glavne dijelove prenosimo u ovom tekstu. U letku se mogu naći informacije o planiranju putovanja, modelima beskontaktnog plaćanja i cijenama cestarine, te podsjetnik na provođenje preventivnih mjera za sprječavanje širenja koronavirusa.
Sve informacije o koronavirusu pratite na stranicama Vlade Republike Hrvatske, informacije o prometu pratite na stranicama Hrvatskog autokluba, planirajte vaše putovanje koristeći HAC-ovu interaktivnu kartu autocesta.
Preporuča se beskontaktno plaćanje cestarine putem ENC uređaja, koji se mogu kupiti na svim naplatnim postajama. Postojećim korisnicima ENC-a preporuča se nadoplata putem internetskog bankarstva.
Osim ovih, tu su i preporuke o socijalnom distanciranju, korištenju zaštitnih maski, dezinficiranju unutrašnjosti vozila, a napominju i da svi koncesionari autocesta u Republici Hrvatskoj slijede visoke higijenske standarde i mjere prevencije od koronavirusa u svojem poslovanju.
Podsjećamo, od 25. lipnja na svim trajektima u Hrvatskoj svi putnici obvezni su nositi medicinske maske ili maske za lice. Tamo također vrijede preporuke o distanciranju, potrebi pranja i dezinfekcije ruku, a preporuča se kupnja karata online ili preko mobilne aplikacije mJadrolinija.
 

Paradox našeg društvenog bitka

"Ovdašnji ljudi žele ornamentiku zapadne demokracije, privid i simboliku liberalizma i multikulturalizma i hipsterstvo političke građanštine, ali sve to ne napuštajući paradigmu socio-ekonomske sigurnosti sistema kojeg nema evo već punih 30 godina, gnušajući se sistema vrednovanja imanentnog tržišnoj ekonomiji, odnosno zlog kapitalizma i priželjkujući od države da kontrolira ono što je dobro, a da zabrani ono što je loše.. ne dirajući naravno u njihove tisućljetne i hiljadugodišnje mitove, nacije, religije and so on.."

FB Zhuge Liang
 
Općinski načelnik Općine Dugi Rat napokon je zadnjeg dana lipnja raspisao javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru na području Općine Dugi Rat za 2020. Napokon se pozivaju sve zainteresirane pravne i fizičke osobe, registrirane za obavljanje djelatnosti za koju traže odobrenje, na podnošenje zahtjeva za davanje koncesijskog odobrenja za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Općine Dugi Rat za 2020. godinu. Zahtjev za davanje koncesijskih odobrenja podnosi se na propisanom obrascu Zahtjeva Vijeću za davanje koncesijskih odobrenja Općine Dugi Rat, putem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dugi Rat, na adresu: Općina Dugi Rat, Vijeće za davanje koncesijskih, Poljička cesta 133, 21315 Dugi Rat do 6. srpnja 2020., a sve sukladno Uredbi o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru i Planu.
Tiskani obrazac zahtjeva može se preuzeti na protokolu Općine Dugi Rat ili na službenim internetskim stranicama Općine Dugi Rat www.dugirat.hr, gdje se mogu pronaći i svi detalji javnog poziva.
 

Omiško ljeto 2020.

"Omiško ljeto“ popularni "Summer festival“ u gradu na ušću Cetine održati će se i ovog ljeta, pandemiji korone i kolektivnim psihozama unatoč, kroz skup različitih kulturnih događanja smještenih na nekoliko "epidemiološki kontrolabilnijih" prostora starog i novog dijela grada Omiša. Program 31, izdanja ove manifestacije uistinu je raznovrstan i bogat, kao da ne ulazimo u doba besparice izazvane samozaključavanjem života kakvog smo poznavali. Možda će faliti pokoji atraktivniji koncert za najširu publiku, ali program kojeg je sastavila mala, ali moćna družina Centra za kulturu Omiš predvođena Petrom Buljevićem poželjele bi imati i veće i bogatije sredine od Omiša i Poljica. A što su nam to Omiški kulturnjaci pripremili saznajte u nastavku članka... i vidimo se i na Omiškom ljetu!

27.7. / ponedjeljak / 21.00 h
ZOV DIVLJINE
Kazališna predstava / Scena Gorica / igraju: Jasna Palić Picukarić, Hana Hegedušić, Ines Bojanić, Nina Kaić Madić / redatelj: Lea Anastazija Fleger
Organizator: CZK Omiš / Ulaznica: 40 kn
Lokacija: plato iza Gradske knjižnice Omiš
 

Matija Babić: Demokracija je sjajna

"Demokracija je sjajna jer se brine da niti jedan narod ne živi bolje nego što zaslužuje.
Hrvaćani definitivno ne zaslužuju ništa osim korumpiranih primitivaca desetljećima biranih i krojenih kao njihova slika i prilika, ali u nekom paralelnom svemiru imali bi ovo i bili bi balkanska Irska. Ovako će zauvijek biti Srbija s morem, no što im ja mogu. Lakše mi je bilo promijeniti adresu nego narod."

FB Matija Babić, Index.hr
 

Preživjeli smo rat, pa ćemo i ovu sezonu. Ne brinem se

Oni nisu moji gosti, to su moji prijatelji – tim riječima opisuje nam Ante Mimica ljude koji k njemu dolaze na ljetovanje u apartmane u Omiš i Staniće. Mnogi se vraćaju svake godine, i po 15 godina zaredom. Neki dolaze i dva puta u sezoni, a najavili su svoj dolazak i ove godine. Svakom gostu Ante posvećuje maksimalnu pozornost, vodi ih na utakmice Hajduka, organizira večere, izlaze zajedno, vozi ih kamo god treba... čuje se s njima i nakon sezone, kako im u šali kaže, čisto da ne zaboravi jezik. Tečno govori engleski, njemački, talijanski, češki, a nedavno je naučio i poljski. Olga i Pavel iz Češke dolaze nam 10 godina i cijeli Omiš ih zna, a Mađar Levente prvo dolazi sa ženom pa s muškom ekipom. Zahvaljujući posvećenosti svakom gostu i višegodišnjem ulaganju u odnose Ante Mimica se za ovu sezonu ne brine. Prijatelji će doći... Pročitajte više na portalu 24sata...
 

Nogotenis: završnica dugoračkog humanitarnog turnira

Novi sport, nova zanimacija dugoratske mladosti, dugoračkih ikona, dobiva i svoj prvi turnir. Riječ je o nogotenisu, zanimljivoj i atraktivnoj kombinaciji nogometa i tenisa, koja se nažalost ne igra na pijesku Duća, već na crnom asfaltu popularne Streljane u Dugom Ratu, no fešta je isto zagarantirana, a i zanimljive nagrade. Turnir je humanitarnog karaktera, sav prihod ide Humanitarnoj udruzi "Talaja" Dugi Rat.
 

Koronostatistika: 1 novooboljela osoba u županiji

U utorak u Bobanovoj županiji od ukupno 214 obrađenih testova zabilježena je 1 novooboljela osoba pozitivna na covid infekciju. 651 osoba nalazi se u samoizolaciji. 3 osobe pozitivne na covid infekciju hospitalizirane su u KBC Split na bolničkom liječenju.

Jučer su u Hrvatskoj zabilježena 53 nova slučaja i to od samo 600 i nešto testiranih. Prosjek zaraženih je 47,7 godina. Dosad je ukupno preminulo 119 osoba. Ukupno slučajeva zabilježenih dosad na području Hrvatske je 3.775. Aktivnih slučajeva je 1.445.

Od jučer su maske obavezne i u trgovinama. "Sankcije nažalost, ako se ljudi ne budu pridržavali mjera, ne možemo isključiti. Nije poanta u tome, poanta je da shvatimo da to radimo radi sebe. Ne bih još govorio o visini iznosa, propisano je to u Zakonu o zaštiti pučanstva od bolesti", rekao je ministar Božinović.
 

Proglašeni pobjednici 13. Festivala mediteranskog filma

Dodjelom nagrada sinoć je u ljetnom kinu "Bačvice" završen 13. Festival mediteranskog filma Split, u sklopu kojeg su tijekom 10 dana na dvije lokacije, uz strogo pridržavanje epidemioloških preporuka, u pet programa prikazani filmovi iz 19 zemalja, a sve projekcije bila su u potpunosti rasprodane danima unaprijed.
Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg FMFS-a je Natko Stipaničev, čijem animiranom filmu "Arka" je žiri u sastavu redatelj Andrija Mardešić, producentica Tamara Babun i nezavisni distributer Marko Pekić, dodijelio dvije nagrade. "Arka" je najbolji film među "Ješkama", a ima i najbolji scenarij, pa su Stipaničevu pripale i novčane nagrade u ukupnom iznosu od 18 tisuća kuna. Udica FMFS-a za najbolji dugometražni film prema izboru publike, visokom ocjenom 4,52, pripala je francuskom filmu "Nas dvije" čiju režiju potpisuje Filippo Meneghetti. Najboljim kratkometražnim hrvatskim filmom u kategoriji "Ješke" (ocjenom 4,63) publika je proglasila "Drukera" Rina Barbira kojem je pripala i novčana nagrada od 5000 kuna. Najbolji kratki film u međunarodnoj konkurenciji, prema izboru publike (ocjenom 4,64), palestinski je film "Maradona's legs" redatelja Firasa Khourya kojem je uz statuu koju je za FMFS izradio umjetnik Luka Mimica pripala i novčana nagrada..
 

Popis turističkih ambulanti i pedijatara

Ljeto je i turisti su među nama, unatoč svim korona nevoljama. A kako nevolja nikada ne spava dobro je znati, za svaki slučaj, gdje se može uputiti turiste da potraže lječničku pomoć. Popis liječnika opće/obiteljske medicine na području Splitsko-dalmatinske županije koji imaju ugovor sa HZZO-om unutar mreže javne zdravstvene službe sa adresama ordinacija i kontakt telefonom možete pronaći ovdje. Popis i liječnika pedijatara nalazi se ovdje. Prema trenutno važećim pravilnicima o pružanju zdravstvene zaštite domaćim i stranim osiguranicima, svi doktori u mreži javne zdravstvene službe u ugovornom odnosu sa HZZO-om imaju OBAVEZU pružiti potrebnu zdravstvenu zaštitu turistima (domaćima putem HZZO iskaznice i strancima putem EU kartice).

Evo i popisa dugoratskih liječnika opće/obiteljske medicine:
Senka Čudina, tel: (021) 735 050
Sanja Filipović, 734 811
Marija Kalebić,  735 054
Liječnik pedijatar:
Ksenija Vulić, (021) 861 163, Omiš, četvrt Žarka Dražojevića, Priko.
 
Proteklog vikenda doznali smo imena klapa koje će sudjelovati na 54. izdanju omiškog Festivala. Obzirom na epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj ovogodišnji Festival održava se po drugačijim pravilima nego je to uobičajeno. U programu su samo četiri natjecateljske večeri: Večer novih skladbi, Večer mješovitih klapa i završnice u kategorijama ženskih i muških klapa. Klape sudionice Večeri novih skladbi od ranije su poznate, dok smo sudionice ostalih večeri doznali proteklog vikenda. Na temelju dostavljenih video snimki Festivalski žiri u sastavu Mirjana Siriščević, Ivana Tomić Ferić, Marko Rogošić umjetnički ravnatelj Festivala Dušan Šarac i ravnatelj Festivala Mijo Stanić odabrali su osam mješovitih, te po deset ženskih i muških klapa koje će se boriti za omiške štitove i leute. Kvaliteta dostavljenih snimki bila je na vrlo visokom nivou te bi sve prijavljene klape sigurno našle svoje mjesto u izbornim večerima. Međutim, obzirom da se izborne večeri ove godine ne održavaju trebalo je među dobrim klapama odabrati one malo bolje koje izravno ulaze u finale. U Bolu na Braču, u kojem je proteklog vikenda održan koncert povodom dvadesete obljetnice debitantskih natjecanja, izvučen je redoslijed nastupa klapa u svim večerima. Redne brojeve nastupa klapa u večerima izvlačili su članovi dječje klape Veras iz Bola. Klape sudionice natjecanja na 54. FDK Omiš 2020. prema utvrđenom redoslijedu:
– VEČER MJEŠOVITIH KLAPA
– ZAVRŠNA VEČER ŽENSKIH KLAPA
– ZAVRŠNA VEČER MUŠKIH KLAPA
 

Devastaciji Cetine nema kraja

Devastaciji Cetine kao da nema kraja. Nakon nedavnog sinjskog slučaja, na lokaciji Despotuša kod Glavica, sada smo dobili i omiški, u blizini Pavića mosta, a oba puta riječ je o nasipanju rijeke na najbesprizorniji mogući način, piše Vinko Vuković na stranicama Slobodne Dalmacije o najnovijem eko-skandalu na Cetini u kojem je (ne)poznati netko iskrcao desetak tona zemlje posred rijeke. I prošao lišo. Zasad. Ali i bacio sjenu na sve naše vlasnike adrenalinkih obrta za rafting u kanjonu Cetine kojima je itekako stalo da Cetina i njen kanjon bude što očuvaniji i zaštićeniji od ponajveće štetočine u prirodi - čovjeka. O imenima ipak ne žele. Svi s(v)e znaju. Zgroženi su, ali ipak tvrde kako ovo nije glavni problem kad je o devastaciji Cetine riječ, piše Vuković.
- Naravno da smo užasnuti ovim činom, no nemojmo zaboraviti da je naša obala, konkretno baš na omiškoj i dugoratskoj rivijeri, puna nasipa koji su nepovratno uništili ne samo okoliš, nego i okolnu floru i faunu, pa nitko od toga ne radi dramu - napominju rafteri. Po njima, najveći neprijatelj slijeva rijeke Cetine je - Hrvatska elektroprivreda!
- HEP je sa svojim branama i centralama najveći štetočina jer ne pušta niti biološki minimum vode niz tok, što mu je i zakonska obveza. O tome, na žalost, svi šute, a ovaj nasip, koliko god sulud i neopravdan bio, sada će završiti u svim medijima - ogorčeno će rafteri ...
 
Na Prokurativama se proteklog vikenda održao jubilarni 60. Splitski festival. Za mikrofonom na neobičnoj epidemiološki-friendly sceni i pred prikladno razmještenoj publikom izmjenjivala su se brojna poznata imena domaće glazbene scene. Odlukom glasova publike, nagradu "Zlatni galeb", odnosno pobjedu na festivalu odnijeli su Neno Belan i Zorana Kačić Čatipović (glumica u HNK Split) pjesmom "Čarobna stvar" (glazba: Neno Belan, tekst: Alka Vuica). Prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda nagradu "Zlatni val", zaslužila je mlada pjevačica Lorena pjesmom "Kako samo mater zna" (glazba: Tonči Huljić, tekst: Vjekoslava Huljić). Drugu nagradu publike, "Srebrni galeb" osvojio je Marko Tolja pjesmom "O tebi ovisan", a drugu nagradu žirija "Srebrni val" osvojio je Tedi Spalato pjesmom "Ne zamiri vilo". Povodom 60. godišnjice Splitskog festivala posebne nagrade dodijeljene su Jovici Škari, Đorđiju Peruzoviću i Stipici Kalogjeri.
- Ove godine nekako sve djeluje otužno, nema onog pravog splitskog festivalskog šušura. Ali što je tu je, dobro je da se uopće išta održalo zbog ovo malo turista što imamo po gradu. Morat ćemo pričekati malo bolje dane da se sve opet vrati kao nekad - rekao je o festivalu friški ćaća, naš sumještranin Ivo Amulić ...
 

Ovdje štiti UGP

Agilni Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika najavio je u grupi na Facebooku novi projekt udruge "Ovdje štiti UGP". Radi se o projektu koji bi u suradnji s uglednim odvjetničkim društvom uskoro trebao osigurati da se inspektori prema poduzetnicima prestanu ponašati kao šerifi i da se ponašaju u skladu sa zakonom.
- "Nakon svih trpljenja napada inspektora na pojedine naše članove, dosta je, ako nitko neće reagirati UGP hoće, a pogotovo nećemo šutjeti, dapače, svaki pokušaj nepravednog i neopravdanog zatvaranja naših radnji, restorana, kafića, agencija i sl. ćemo objaviti javno u medijima uz ime i prezime inspektora i po mogućnosti snimku (imate pravo sve snimati)! Mi znamo naša prava i svatko onaj koji nas pokuša reketariti naletjet će na zid, taj zid se zove - UGP", rekao je Bujas.