Festival znanosti 2022.

Festival znanosti, najvažnija i najsveobuhvatnija manifestacija popularizacije znanosti, održat će se od 2. do 7. svibnja 2022. u 37 gradova diljem Hrvatske, ove godine ponovno uživo, a središnja je tema "Život", priopćili su organizatori Festivala. Tema "Život" nametnula se kao bitna u pandemijskim vremenima koja su potaknula brojna pitanja, među ostalima o krhkosti života, vrijednostima u životu i kako znanost utječe na život te kako ga može učiniti duljim i boljim. Uz glavnu temu posjetiteljima se nudi i niz drugih različitih tematskih perspektiva primjerenih trenutku življenja. Zadana tema, ističu organizatori, uvijek se obrađuje sa znanstvenog, edukativnog i kulturološkog stajališta, a posjetitelje očekuju brojna predavanja, projekcije, demonstracije pokusa, radionice, tribine, okrugli stolovi, predstave i drugi programi namijenjeni popularizaciji znanosti primarno kod mladih (studenata i srednjoškolaca), ali i drugih ciljnih skupina.
Sveučilište u Splitu organizira dvjestotinjak različitih aktivnosti u gradu, u Kampus​u, na Peristilu i na Mejama, ali i u Omišu​, Sinju, Trilju, Muću, Ogorju, Imotskom, Kaštelima, Mosoru te Zadru gdje će posjetitelji moći slušati predavanja, pogledati prezentacije, izložbe, pokuse te sudjelovati na radionicama, tribin​ama i okruglim stolovima.
Ulaz na Festival znanosti besplatan je za sve građane, a program namijenjen svim uzrastima. Organizatori Festivala su sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i British Councilom.
 

Odlazak legendarnog ginekologa

U četvrtak 7. travnja 2022. u 80. godini života umro je prof.dr.sc. Ivan Kuvačić Beretin, ugledni ginekolog rodom iz Gata. U vječnost je otišao jedan od najpoznatijih hrvatskih ginekologa, izuzetan stručnjak, veliki emotivac, za prijatelje Kuva, vječni romantik i u poslu i u životu. Iz rodnih poljičkih Gata životni i profesionalni put vodio ga je preko Splita do Zagreba, koji je prigrlio kao svoj grad punim srcem, kao što je i ljude prihvaćao zbog njihove "ljepše" strane za koju je vjerovao da je svatko ima. Naprosto, živio je život tako da je čaša uvijek bila barem dopola puna, a nikad poluprazna. Moguće je da je zato odabrao za životni poziv perinatalnu medicinu jer je tako cijeli život bio okružen djecom i njihovim prvim plačem, donosio je sreću u brojne obitelji..., piše Jutarnji list o našem dobrom doktoru. Počivao u miru.
 

Proradio prvi meteorološki radar u Dalmaciji

Prije nekoliko dana spojena je antena novopostavljenog meteorološkog radara na brdu Debeljak u Sukošanu kod Zadra i prvi profesionalni meteorološki radar u Dalmaciji je u probnom radu, a snimke s meteorološkog radara trebale bi biti dostupne za javnost kroz nekoliko tjedana, piše Dalmacija Danas. Radi se o povijesnom događaju za dalmatinsku meteorologiju, koji će donijeti višestruke koristi ne samo meteorologiji nego i stanovnicima Dalmacije i njihovim gostima. Inače, do kraja godine Dalmacija će dobiti i radarski centar na Pelješcu, čime će se mjerenjima pokriti i krajnji jug zemlje, te dodatno poboljšati kvaliteta radarskog mjerenja u Dalmaciji. U međuvremenu će biti instalirani radari na još dvije lokacije; u Istri i na Medvednici. Sve to zahvaljujući projektu koji je počeo u mandatu ravnateljice DHMZ-a Nataše Strelec-Mahović, a dovršava se u mandatu aktualne ravnateljice Branke Ivančan-Picek. Bravo!
 

U Splitu najveće okupljanje arheologa u svijetu

Cvit Dalmacije, Split, od 6. do 9. travnja domaćin je Roman Archaeology Conference (RAC) 2022, najveće arheološke konferencije u svijetu nakon dvije pandemijske godine. Konferencija, koja je trebala biti održana u travnju 2020., okuplja stručnjake za klasičnu i rimsko-provincijalnu arheologiju. Skup okuplja stručnjake iz područja rimske provincijalne arheologije, klasične arheologije, klasične filologije i povijesti, te numizmatičare specijalizirane za antičko razdoblje. Kao mlađi partner u sklopu RAC-a, odvija se i skup Theoretical Roman Archaeology Conference 2022 (TRAČ), inače samostalna znanstvena manifestacija koju svake godine organizira britanski Theoretical Roman Archaeology Group. Putem usporednih sekcija pokrivaju se razne teme s područja klasične i rimske provincijalne arheologije. RAC/TRAC održat će se kroz 48 sekcija koje će se usporedo odvijati na 10 lokacija u povijesnoj jezgri Splita, piše Jutarnji list.
 

(Digitalna) Noć muzeja 2022.

Sedamnaesta po redu NOĆ MUZEJA, održat će se u petak, 28. siječnja 2022. u uvjetima koji su više-manje slični onima od prošle godine. To znači u okolnostima u kojima su se kulturne institucije silom prilika "adaptirale" na novu stvarnost, kada se veliki dio programa odvija u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obvezne Covid potvrde, kada je bitno smanjen broj posjetitelja na kulturnim događajima, a grupni organizirani, turistički posjeti muzejskim izložbama, gotovo su potpuno izostali u statistikama muzejskih posjetitelja. Tema ovogodišnje Noći muzeja je MUZEJI - IZMEĐU STVARNOG I DIGITALNOG.
Udruga Zvjezdano selo Mosor će se uključiti u Noć muzeja 2022. na način sličan onome na koji je to bila učinila i prošle godine...
 

Čovjek koji je rasvijetlio svijet

Nikola Tesla bio je jedan od ljudi koji ne samo da je znao kako je nešto moguće, već koji je stoički prelazio preko nerazumijevanja koje u svojoj krajnjoj konsekvenci prelazi u strah. Dokazivao je da je nemoguće i ludo zapravo posve moguće i na koncu - jednostavno. Tesla je ostvario oko tisuću pronalazaka i patenata, među kojima i trofazni sistem za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje), bio je i jedan od pionira radio-tehnike... Neke od njgovih velikih otkrića pokazana su u demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle u Tehničkome muzeju u Zagrebu. Na njemu se radilo dvije godine, a plod je dinamičan i moderan muzejski koncept koji svojim interaktivnim odnosno multimedijskim pristupom približava posjetiteljima Tesline nacrte, patente i njihove primjene ...
 

Obljetnica smrti Nikole Tesle

Na današnji dan, 7. siječnja 1943., u newyorškom hotelu Newyorker, usamljen i osiromašen, umro je slavni hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla. „Jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli“ (prema riječima gradonačelnika New Yorka La Guardije) rođen je 10. srpnja 1856. u selu Smiljanu, nedaleko od Gospića u Hrvatskoj. Tesla je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih su mnogi znatno unaprijedili razvoj suvremene znanosti i svijeta ...
 

Knjige koje biste trebali pročitati

Relevantna je informacija najvažnija, a kritičko razmišljanje jedno je od najvrednijih vještina današnjice. Zato je dvanaestero vodećih hrvatskih znanstvenika odabralo malo manje od sto knjiga hrvatskih i svjetskih znanstvenika koje smatraju važnima. Ova najpouzdanija top lista 2021. nastala je s ciljem osvještavanja važnosti obrazovanja i znanosti, a u sklopu inicijative "Ovog Božića čitam knjigu, ovog Božića poklanjam knjigu", piše portal Index. Osam tvrtki i institucija kupilo je i poklonilo više od 600 knjiga s ove top liste znanstvenika koju donosimo u nastavku članka.
- "Ključno je biti izložen relevantnim izvorima informacija i čitati puno, puno knjiga, i to knjiga koje su napisali autoriteti u svojim poljima, ljudi koji čitave živote posvete istraživanju jedne teme kako bi je razumjeli i nama prenijeli" - kaže Vuk Vuković, jedan od vodećih mlađih ekonomista i podatkovnih znanstvenika, suosnivač britansko-hrvatskog startupa Oraclum Intelligence Systems, i dodaje: "Čitanje i izlaganje idejama s kojima se čak i ne slažemo omogućuje izlazak iz vlastitih kognitivnih mjehura te omogućuje razvoj kritičkog mišljenja. Oba ta faktora ključna su u prepoznavanju lažnih vijesti i obrani od njih."
 

Teleskop James Webb uspješno lansiran u orbitu

Svemirski teleskop James Webb, izgrađen kako bi svijet dobio uvid u svemir kakav je postojao u trenutku formiranja prvih galaksija, lansiran je na Božić raketom Ariane 5 sa sjeveroistočne obale Južne Amerike, otvorivši novu eru u astronomiji. Revolucionarni, devet milijarda dolara vrijedan teleskop, poletio je iz lansirane baze Europske svemirske agencije (ESA) u Francuskoj Gvajani. Radi se o snažnom infracrvenom teleskopu koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Besprijekorno lansiranje na Božić bilo je popraćeno odbrojavanjem, a moglo se pratiti na zajedničkom webcastu NASA-e i ESA-e. Nakon 27 minuta leta, instrument težak 6350 kilograma odvojio se od rakete i zaplovio u svemir. Teleskop James Webb je sto puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu. Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama. Rad u infracrvenom području znači i da će JWST bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka. Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina..
 

Tonči Tadić: Pa zar i Vi?

Skupina studenata zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prosvjedovala je 20. prosinca protiv covid-potvrda. Bivši student toga fakulteta, znanstvenik i nekadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić ne može sakriti svoje razočaranje. Zar i Vi? Vi koji ste odlučili svoj život posvetiti znanosti. Već na prvoj godini studija na PMF-u mora se odslušati i položiti kolegij Vjerojatnost i statistika. Još bih razumio da se neki neobrazovani građanin ne snalazi u teoriji vjerojatnosti, no za studente PMF-a to mi je neshvatljivo! - piše Tonči Tadić na stranicama Jutarnjeg lista.
Svoj dio odgovornosti za ovaj medijski covid košmar snose i domaći kvalificirani znanstvenici svojom šutnjom, puštajući šarlatane da zauzimaju medijski prostor i zbunjuju građane. Naime, rašireno je mišljenje među znanstvenicima kako je njihov posao pisanje znanstvenih radova i brojenje citata te rad na projektima, a da će se ovakvim šarlatanima "baviti država"! Ne, poštovane kolegice i kolege, od nas se osim radova i projekata očekuje i javni angažman u kriznim vremenima. I za to nas plaćaju, rekao je Tonči Tadić.
 

Predstavljena knjiga VATERPOLO Mladena Hraste

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu predstavljena je knjiga “Vaterpolo” autora izv.prof.dr.sc. Mladena Hraste. U pisanju knjige Hraste je obuhvatio četiri kolegija koji se predaju na Kineziološkom fakultetu u Splitu, a to je Povijest vaterpola, Pravila i organizacija vaterpola, Kineziološka analiza vaterpola te Strukturalna analiza vaterpola.
Dio tehnike i taktike u knjizi je ilustriran šematskim prikazima, ali i brojnim fotografijama koje mu je ustupila HINA, dio fotografija je radio sam Hraste, ali je dosta i onih FAH-ovog fotoreportera Maria Strmotića. Knjiga ima 260 stranica, a nakladnik je Kineziološki fakultet u Splitu. Cijena joj je 200 kuna i može se naručiti isključivo preko Kineziološkog fakulteta U Splitu.
- Želja mi je bila da knjiga bude pisana i na engleskom jeziku kako bi bila dostupna širom svijeta, a koristit će je i studenti splitskog Kineziološkog fakulteta. Želio sam čitateljima pomoći da malo više razumiju vaterpolo, neke nove spoznaje preko kojih sam došao. Kroz knjigu sam nastojao čitatelju dati svoju viziju koju sam stekao kroz igračku, trenersku i znanstvenu karijeru. Upravo mi je karijera znanstvenika pomogla da trenerske misli koje su kolale u meni bacim na papir u obliku jedne knjige - kazao je Hraste.
 

Ima li šanse za nas? Ima, ali..

"Možemo li postati zemlja inovacija?"; "Kakav doprinos razvoju gospodarstva zasnovanog na inovacijama može dati Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu?"; "Što povezuje nas s drugim fakultetima i akademijama?"; "Kakvo sveučilište trebamo?".
Svoj pogled na ova pitanja u petak je prilikom obilježavanja dana Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) dao njegov dekan Gordan Gledec.
- U najvećem dijelu ljudske povijesti, navike su se mijenjale polako. Za to su ponekad trebala i stoljeća. Promjene uzrokovane visokom tehnologijom mnogima je teško pratiti, a njihov glavni pokretač su znanje i inovacije. Obrazovanje je jedini način da držimo korak s naprednima. Temelj snage najjačih svjetskih ekonomija leži u visokotehnološkom sektoru, čiji je napredak nezamisliv bez obrazovanja i istraživanja. Premda se Hrvatska ne može uspoređivati s vodećim ekonomijama svijeta, itekako se možemo ugledati u zemlje koje su pri samom svjetskom vrhu po BDP-u po glavi stanovnika, kao što su Švedska, Finska, Irska ili Danska, a koje su s nama usporedive i po veličini i po broju stanovnika. Te zemlje svojim stanovnicima osiguravaju pristojan život i poželjna su odredišta za talente koji osiguravaju njihov gospodarski rast. Oni nam pokazuju da su promjene na bolje moguće ako ima volje i pameti. A potencijala ima.. - rekao je Gordan Gledec, između ostalog. Pogledajte snimku...
 
3. Međunarodni kongres "Era nove ekonomije i novih zanimanja – Plava ekonomija i Plave inovacije“ održan je 11. i 12. listopada 2021. godine u Splitu. Kongres je organiziran u okviru projekta ECOMAP – Ecosustainable management of marine and tourist ports kojeg, kao vodeći partner, provodi Općina Podstrana. Predstavnica Općine Podstrana i koordinatorica projekta, Andrijana Dedić, predstavila je aktivnosti i preliminarne rezultate projekta.
Kongres je okupio vrhunske znanstvenike i stručnjake, utjecajne članove međunarodnih organizacija za zaštitu okoliša, istraživačkih instituta, obrazovnih ustanova te predstavnike hrvatskih i talijanskih lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, sveukupno više od 140 sudionika. U sklopu Kongresa održan je i Forum "Luke i održivi razvoj".
Kongresom su obuhvaćene sljedeće teme:
- Plava ekonomija i inovacije
- Regionalne i lokalne strategije te suradnja pomorskih regija
- Izazovi novih karijera i inovativni edukativni programi
- Održivi razvoj
- Klimatske promjene i njihov utjecaj na plavu ekonomiju.
 

Svemirski teleskop James Webb ide u orbitu

Svemirski teleskop James Webb (JWST), vrijedan 10 milijardi dolara, bit će lansiran u orbitu 18. prosinca 2021., objavila je NASA. Razvoj JWST-a počeo je još 1996. godine, a teleskop je rezultat suradnje između NASA-e, Europske (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA). Zamišljen je kao svojevrsni nasljednik svemirskog teleskopa Hubble lansiranog još 1990. godine. No, JWST će se ponajprije usmjeriti na infracrvenu svjetlost, koja je idealni dio spektra za promatranje hladnih nebeskih objekata - od međuzvjezdanih oblaka prašine i plinova te čestica oko zvijezda iz kojih nastaju planeti, ali i planeta u orbitama oko udaljenih zvijezda.
James Web” će - nakon svega što smo doznali uz pomoć njegova prethodnika, teleskopa Hubble - još dublje zaviriti u naše podrijetlo: od nastanka zvijezda i planeta do rođenja prvih galaksija u ranom svemiru. Teleskop će biti lansiran iz Francuske Gvajane pomoću rakete Arianne. - Svemirski teleskop James Webb bit će najmoćniji i najsloženiji teleskop ikad lansiran - rekla je dr. Caroline Harper, piše Jutarnji list. Revolucionarna tehnologija teleskopa "Webb" pomoći će čovječanstvu razumjeti podrijetlo svemira i naše mjesto u njemu.
 
U Zadru se održala konferencija o inovativnim rješenjima za održivost Jadranskog mora u sklopu projekt InnovaMare, koji je dio Programa prekogranične suradnje Italija - Hrvatska, financijskog instrumenta EU koji podržava suradnju između dvije države članica koje povezuje Jadransko more.
Projekt InnovaMare - Zaronite u dubinu mogućnosti - mogao bi podići  prekograničnu suradnje između znanosti i privatnog sektora na višu razinu i olakšavanje uključivanja malih i srednjih poduzeća u međunarodne mreže za istraživanje. U sklopu projekta planira se zajednički razviti i uspostaviti model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora s misijom orijentiranom na održivost Jadranskog mora te poticati tehnološke inovacije, posebno projekte i programe koji su vezani za zaštitu okoliša, mora i pomorskog sektora.
Projekt InnovaMare u prvoj je fazi, a njegova provedba traje 30 mjeseci, od 01.07.2020. do 31.12.2022. s ukupnim proračunom od 5,6 milijuna eura. Na konferenciji je potpisano i pismo namjere o uspostavljanju Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici u Šibeniku, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba i Instituta Ruđer Bošković. Centar u Šibeniku će biti središnje mjesto za suradnju i umrežavanje dionika iz javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, s ciljem razvoja inovativnih rješenja u robotici i senzorici u svrhu praćenja i prevencije onečišćenja mora i drugih rješenja za sektore plave ekonomije.
Na konferenciji je održana i panel rasprava o načinima na koje predstavnici vlasti mogu podržati razvoj inovativnih rješenja.