DUGI RAT

– Vozio sam se po magistrali nekoliko puta i to uopće nije ugodno. Jedan od naših budućih projekata je pokušati progurati ideju dobre biciklističke staze uz obalu – što bi to napravilo za razvoj održivog turizma se može samo zamisliti. Ulaganja u to su stvarno minimalna kad se uzme u obzir na koje sve besmislene mega-projekte se baca novac – sjetimo se samo Plomina ili Omble – smatra Marko Gregović, inicijator i predsjednik zagrebačke udruge Sindikat biciklista, koji u organizaciji BK Timun Split u subotu u Info Zoni s početkom u 19.15 organizira tribinu "Biciklizam u Splitu" ...

ŽIVOT NA DVA.. KOTAČA

Izgradite staze i biciklisti će doći

Piše: KMaja / InfoZona.hr
Izvor: InfoZona.hr

Na tribini će sudjelovati predstavnici Sindikata biciklista, Grada Splita, MUP-a, projektant mreže biciklističkih staza Splita i drugi.

I Amsterdam je fantastičnu biciklističku infrastrukturu izborio prosvjedima

– Postoji općenit stav da su ljudi u Hrvatskoj pasivni i da se neće boriti za svoja prava. Prije prve akcije okladio sam se s kolegom u gajbu pive da će doći više od 100 ljudi, a on je tvrdio da nema šanse za takvo što u Zagrebu. Kad ih se pojavilo više od 1000 ni on ni ja nismo mogli vjerovati, ali to je dokazalo da se praktički besplatno, uz malo volje i dobar cilj može okupiti ljude i da su predrasude o hrvatskoj pasivnosti ponekad neosnovane.

Taj odziv nas je jako ohrabrio, ali i stvorio osjećaj odgovornosti da stvarno nešto moramo zajedno napraviti. Uslijedila je i reakcija iz gradske uprave – počeli su nas zvati na redovne sastanke i barem simbolički počeli surađivati s nama. Kasnije smo saznali da je i Amsterdam svoju fantastičnu biciklističku infrastrukturu dobio upravo zahvaljujući prosvjedima u 70ima - tako da se čini da smo na pravom putu – optimističan je Marko.

Automobili u potpunosti okupirali javni prostor

Na promet, prema njegovom mišljenju, treba primarno utjecati izgradnjom biciklističke infrastrukture na uštrb automobilske kako bi se destimulirala vožnja automobilima te izbjegao sukob biciklista i pješaka na pločniku.

– Gradske uprave na žalost rade stvari onako kako su se radile prije 50 godina – sve podređuju prometu osobnih automobila, što je rupa bez dna jer ako poboljšavate uvjete za automobile njih će biti sve više i tako nikad kraja. Javni prijevoz postaje skuplji između ostalog jer se umjesto u to ulaže u izgradnju prometnica za automobile.

Ako gradite prometnice na kojima se može lako voziti 80 na sat, a stavite ograničenje 50 – ljudi će ipak voziti 80. Kad smirite promet jednostavnim prometnim rješenjima – kružni tokovi, sužavanje ceste, izgradnja nogostupa… – i vozačka (ne)kultura će se promijeniti. Poboljšanje kvalitete života ovisi upravo o smanjivanju gužvi, zagađenja i stresa – ističe Marko.

Automobili su u potpunosti okupirali prostor - na pločnicima nema mjesta ni za pješake kamoli za bicikliste, a autobusi stoje radi gužvi uzrokovanih autima.

Smatra da se situacija može promijeniti na bolje uz izgradnju parkirališta izvan centra grada, jeftiniji ili besplatni javni gradski prijevoz, izgradnjom funkcionalnih biciklističkih staza...

Na pitanje može li navesti neki grad u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse u biciklističkom prometu, odgovara: – Osijek i Koprivnica su gradovi u kojima je bicikl postao stil života, ali i ti gradovi imaju svoje probleme.

Ipak stvari se mijenjaju na bolje zbog aktivnih ljudi koji se bore za poboljšanje uvjeta za bicikliste.

Na žalost, još ne postoji primjer uzornog biciklističkog grada u Hrvatskoj ...