Na stranicama Policijske uprave splitsko-dalmatinske objavljen je oglas za prijam u Prometnu jedinicu mladeži, za obavljanje poslova nadzora prometa u mirovanju i upravljanja prometom na raskrižjima na području Splita, Omiša, Podstrane, Makarske, Trogira i Sinja. Traže se učenici/e s navršenih najmanje 16 godina života ili studenti/ce, primjeren/a u učenju, ponašanju i radu. Prednost će imati oni koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit - objavili su na stranicama PU SD. Uz zamolbe je potrebno dostaviti kratki životopis, potvrdu o školovanju, presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda ili Indeksa i potvrdu od liječnika obiteljske medicine.
Zamolbe će se zaprimati od 25.5 do 1.6., a potrebno ih je dostaviti osobno ili putem pošte u Policijsku postaju prema mjesnoj nadležnosti. Zamolbe dostavljene izvan roka ili s nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.
 

Prosvjed poduzetnika u Zagrebu

U četvrtak, po prvi put ikada u povijesti RH, poduzetnici prosvjeduju na ulicama! Pozivaju na prosvjed u Zagrebu poduzetnike, zaposlenike,.. za solidarnost, bolje društvo i bolju budućnost svih nas, za Hrvatsku 2.0 u kojoj bi svatko želio živjeti.
Organizator prosvjeda, udruga Glas poduzetnika očekuje da će se na Markovom trgu okupiti 1.500 poduzetnika i njihovih zaposlenika iz svih dijelova Hrvatske, u grupama od po 40 osoba, sukladno korona propisima HZJZ-a. Prosvjednici dolaze organizirano, busevima i kombijima, a pozivaju sve građane da im se pridruže na zagrebačkom trgu gdje će (budućoj?) vlasti iznijeti svoje zahtjeve tj. pitanja na koja će zatražiti odgovore...
 

Nasiplje se Mandičino mulo

Nasiplje se Mandičino mulo, "pero" između Orija i Solina, a proširenje lukobrana dulje u more trebalo bi bolje štititi porat Orij i naše lijepe plaže od lebićada i ostalih klimatskih nepogoda. Akcija nekoliko lokalnih mještana Orija ima potporu u planovim uređenja ovog dijela naše Općine i županije. No, nažalost, ne nasiplju se samo stijene i kamenje, poželjan materijal u izgradnji lukobrana, nego dijelom i zemlja, što uvijek donosi i loše posljedice na okolno more i na život u moru...   Blaž, pripazi malo s materijalon', nemoj nam zagadit more!
 

Korona analize: Dva mjeseca krize

Najgore je prošlo. Polako, ali sigurno Hrvatska se vraća u normalu. Proces će biti dug. Virus je još uvijek tu. Oprez, maske i fizički razmak još će dugo vremena biti dio naših života. Protekla dva mjeseca otkrila su nam neke prilično zanimljive stvari. Korona nas je naučila puno o zemlji u kojoj živimo. Ali i o nama samima. O tome kakva vlast treba, a kakva ne smije biti. Što je u državi dobro, a što pod hitno treba mijenjati. Naučila nas je, recimo, da u krizi svaki stručnjak zlata vrijedi, a da se uhljebi ne isplate. Ali da se itekako isplate ulaganja u znanost. I da je velika šteta što smo uništili domaću poljoprivredu. I da se može – bar za neko vrijeme – živjeti bez ustaša i partizana. Da je policija i dalje spremna "natamburati" novinare nego u zatvor strpati "nestašnog" svećenika koji krši zabranu okupljanja. Da Hrvatska doista ne treba ovoliku masu općina. Da su pečati nepotrebni jer se svaki dokument danas može izdati putem interneta. Da je tiha većina u Hrvatskoj kad je najteže pošteno, predano i časno radi svoj posao..., piše Marina Karlović Sabolić na stranicama Slobodne Dalmacije o tome što nas je sve naučio "lockdown" usljed pandemije korone.
 

Stožer zabranjuje..

 
Korisnici usluga naše komunalne trvrtka Peovica od ponedjeljka, 4. svibnja imaju pravo besplatno uzeti do 2 m3 drvene sječke u reciklažnom dvorištu Peovice u Zakučcu. Korisnici su dužni sami utovariti drvenu sječu u vozilo ili u veće ambalažne vreće koje moraju sami donijeti. Dakle, valja doći pripremljen. Drvena sječka se sastoji samo od prirodnih materijala te se može koristiti kao prirodni pokrov u vrtu, stazama, maslinicima. Pogodna je za vrtove, voćnjake i druge poljoprivredne površine jer puno bolje održava vlagu zemlje, sprječava rast korova i štiti zemlju od smrzavanja. Prilikom dolaska na reciklažno dvorište Zakučac po drvnu sječku obavezno se javiti odgovornoj osobi koja će Vam predati materijal, javljaju iz Peovice.
 

Čestitamo Dan pobjede i Dan Europe

Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..

Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
 
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja. Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije, u našoj zajedničkoj, nedemokratskoj državi pod vladavinom jedne partije i diktatora Tita, no to je druga priča.  
 
Iz Županijske uprave za ceste obavještavaju da se zbog izvođenja radova sanacije potpornog zida, zatvara za sav promet dio lokalne ceste br. 67112 kroz naselje Sumpetar, (Ulica Sv. Roka od kućnog broja 9 do kućnog broja 11). Cesta će biti zatvorena za promet od 4. do 29. svibnja 2020. godine.
- Za privremenu regulaciju prometa postavit će se privremena prometna signalizacija. Za pristup sa sjeverne strane do mjesta radova koristiti ulicu Svetog Nikole (raskrižje s državnom cestom u Krilu Jesenice) i Put Sv. Roka - poručuju iz ŽUC-a.
 

Dobrodošli u novu (ne)normalnost

Šokovi koji se upravo događaju u našim životima, nastali kao posljedica suzbijanja širenja pandemije Covida-19, nemaju premca u zadnjih skoro sto godina, upozoravaju stručnjaci globalne konzultantske kuće McKinsey. “Nikad u modernoj povijesti nije se sugeriralo ljudima da ne rade, da cijele zemlje ostanu kod kuće te da držimo sigurnu distancu jedni od drugih. Tu se ne radi o BDP-u ili ekonomiji: radi se o našim životima i tome kako ćemo se uzdržavati”, napominju u jednom od niza tekstova o pandemiji i njenim posljedicama.
Virus je doveo u pitanje goli život svakoga od nas, a žestoka borba s njime to kako ćemo zaraditi za kruh. Karantena i “lockdown” ne mogu biti trajna opcija, svi to znamo; gospodarstva posrću. No pitanje je u kojem trenutku vlade mogu i moraju početi popuštati stroga ograničenja te kako ćemo mi to živjeti u međuvremenu, dok se ne pronađe cjepivo, lijek i/ili postigne imunitet dovoljno velikog dijela populacije. U međurazdoblju se podrazumijeva da je zemlja stavila virus pod kontrolu, ali rizik ponovnog rapidnog širenja zaraze i dalje postoji, kao i povratka u karantene, piše Gordana Grgas na stranicama Jutarnjeg lista.
To iduće razdoblje mnogi opisuju kao čudnu novu normalnost” na koju ćemo se morati priviknuti. Nije definirano do kraja kako će ona izgledati na dulje staze, ovisit će od zemlje do zemlje, kao što su varirale i mjere obuzdavanja virusa, ali sasvim je sigurno da ćemo se još niz mjeseci (ako ne i godinu ili dvije) morati vladati po novopropisanim zdravstvenim protokolima, odnosno strogim protokolima ponašanja, fizičkom distanciranju. Ništa, zapravo, do daljnjega neće biti baš normalno, ako kao standard uzmemo ono što je bilo prije izbijanja pandemije koronavirusa.
Morat ćemo promijeniti i prilagoditi situaciji način na koji radimo, vježbamo, družimo se, kupujemo, brinemo se o svom zdravlju. Suočeni smo i s time da su u ovim trenucima ograničena neka ljudska prava, poput slobode kretanja, prava na rad i javno okupljanje, a nejasno je što nas po pitanju zaštite ljudskih prava i privatnosti još čeka u budućnosti, piše Jutarnji list..
 
Za razliku od većine općina i gradova koji su u ovoj pandemiji korona virusa, koja je zatvorila sve, izašli u susret svojim mještanima oslobodivši ih naknade za uslugu koju (njihova djeca) nisu mogla ni konzumirati, Općina Dugi Rat je uredno naplatila roditeljima dugoračkih mališana račun za za usluge Dugoratskog vrtića za mjesec ožujak , iako je isti zatvoren sredinom mjeseca (ali su tete iz vrtića, kako kaže naš načelnik Jerko Roglić, ostale u pripravnosti). Dobro, to bi se moglo nekako i "pregrmiti", ali odluka načelnika da za mjesec travanj roditelji dugoračkih mališana moraju platiti 30 posto cijene usluge vrtića, iako im djeca u travnji nisu, a kako sada stoje stvari, niti će do kraja mjeseca zakoračiti u vrtić, izazvala je pravu "pobunu" roditelja vrtićkih mališana. Kako se evo primiče i svibanj, raste nervoza i strah roditelja proporcionalno postotku o kojem se sad domislio naš štedljivi načelnik..

Odgovor na pitanje što će biti s plaćanjem za svibanj, saznali su marljivi i uporni novinari Dalmatinskog portala, i to ne od našeg načelnika, kojeg nisu uspjeli dobiti na mobitel, već od Bernardina Petrića, predsjednika Općinskog vijeća Općine Dugi Rat, koji je znatiželjnim novinarima rekao da je u srijedu postignut dogovor s načelnikom Jerkom Roglićem. "Breaking news" je da će u svibnju roditelji biti oslobođeni plaćanja vrtića u potpunosti.

- U svibnju će roditelji biti oslobođeni plaćanja vrtića u potpunosti, to je najnovije Prije dva dana sam baš bio kod načelnika i inzistirao sam na tome da roditelji ne plaćaju, s obzirom da djeca ne idu u vrtić. Jutros smo se baš to dogovorili. Upoznata je i ravnateljica vrtića s time. Dakle, ako ne bude vrtića, u svibnju bi to išlo na račun Općine. Te su odluke u jurisdikciji načelnika i on je tako odlučio. Dogovorio sam se tako s njim i sigurno je 99,9%, s obzirom na pobunu roditelja i sve. Smatrao sam da bismo kao Vijeće trebali donijeti tu odluku, ako on ne bi, ali već smo se usuglasili. Tako da vam to mogu reći i u njegovo ime, barem smo se tako dogovorili - rekao je za Bernardin Petrić za Dalmatinski portal.
 

Mokošica: Počast poginulim braniteljima

Neven Pavić, Franjo Tomasović, Božo Merčep, Zdravko Radić, Ivan Lozančić, Miljenko Zečić, Marko Krstić, Marko Lozančić, Tonći Marušić, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ante Šošić, Ćiro Lučić, Stanko Lučić, Ivan Družić i Tomica Burić hrvatski su branitelji iz našeg kraja koji su poklonili svoje živote Domovini braneći hrvatski jug.
Delegacija branitelja, udruga te predstavnika općina Dugi Rat, Šestanovca te grada Omiša i ove je godine kod spomen obilježja u Mokošici položila vijence i zapalila svijeće u čast i u spomen na njih koji su prije 27 godina izgubili živote u Domovinskom ratu.
 
Dragi dugoraćani, dragi posjetitelji ovih stranica, čestitam vam Prvi svibanj, međunarodni Praznik rada i blagdan Svetog Josipa radnika!

Ako imate sreću da Vaše radno mjesto nije u ovom nevremenu zatvoreno ili već nestalo kao posljedica pandemije korona virusa ili odluka Stožera ili ako imate ludu sreću da možete raditi i od kuće - lipo mi se danas odmorite u uskom, obiteljskom društvu (jer takva su došla vremena) i kao i svake godine proslavite naveći praznik radnog čovjeka!
Svim ostalima koji strpljivo čekaju na brzu "relaksaciju" mjera i na nastavak rada i života, nadam se da ćemo se svi uspijeti vratiti u bolju prošlost, pardon, budućnost. Sritno nam bilo! Trebati će nam...
 

Ušli smo u prvu fazu popuštanja strogih mjera

Ušli smo u prvu fazu popuštanja strogih mjera. Kreće suživot s koronavirusom, a struka i dalje upozorava kako situacija nije završena i kako se ne vraćamo na život prije ove pandemije. Od ponedjeljka sve trgovine rade, osim onih u trgovačkim centrima, a omogućuva se i onima s uslužnom djelatnošću, a koji ne ostvaruju bliski kontakt poput postolara, krojača, izrađivača ključeva, poslovnica turističkih agencija, foto-studija. Omogućuje se rad knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara, a uvode se javne gradske i prigradske prijevozne linije i brzobrodske linije za otoke koji nisu povezani trajektnom linijom.
Omogućuju se treninzi sportašica i sportaša I. i II. kategorije u pojedinačnim sportovima te seniorskim sportskim ekipama koje nastupaju u najvišem stupnju natjecanja. Omogućuje se provedba državnog stručnog ispita za prioritetne grupe polaznika, piše DalmacijaNews.
 
Oko korona virusa je i nakon nekih četiri mjeseca epidemije u globalnim okvirima još uvijek malo istinski provjerenih i upotrebljivih podataka, ali neke su stvari ipak sada jasnije. Recimo, da se općom karantenom može eventualno usporiti njegovo širenje, ali ga se ne može 'pobijediti', piše Vanja Figenwald na stranicama Lidera.
Virus se pobjeđuje cjepivom, tretmanom ili imunitetom "krda", definitivno ne zaključavanjem u kuću, otprilike kao što se ratovi ne dobivaju povlačenjem. Brojke nakon višetjednih karantena u raznim zemljama to uostalom i pokazuju jer je broj zaraženih i mrtvih velik usprkos strogim mjerama. Usporiti da, ali pobijediti ne.
Ovo sve ne znači eliminiranje određenih mjera fizičkog distanciranja i opreza (maske, rukavice, dezinficijensi itd.), ali vjerojatno omogućuje zadržavanje zaraze u podnošljivim okvirima za zdravstveni sustav bez gašenja svakodnevnog života i postupno razvijanje imuniteta "krda" koji se polako nameće kao jedino realno rješenje u skorijem roku, što je nedavno priznao i Krunoslav Capak iz HZJZ u razgovoru za N1.
Opća karantena mora uskoro završiti (ekonomija trokira) i pristup suzbijanju virusa mora postati više ciljan. Baciti cijelo društvo pod autobus svaki put kada se pojavi virus jednostavno nije održivo rješenje.
Ne pokrenemo li ubrzo gospodarstvo, pandemija korone će nam biti mali problem.