Pustiš himnu i staviš ruku na srce..

Pustiš himnu i staviš ruku na srce. Tako se u Hrvatskoj ide u pljačku. A kad pljačka završi, kad začuješ zvona, prekrstiš se i zahvališ Bogu.
Svejedno, tvornica ili utakmica, dionice ili penali, ovo je modus operandi hrvatskih lopova. Zastava i križ sve su što im treba. Blagoslov države i blagoslov Crkve.
I nitko im ne može stati na put. Ni radnici, ni navijači. Prvi su označeni neradnicima, a drugi huliganima. Prvi, poniženi, osiromašeni i obespravljeni, odlaze, zapravo bježe kao što već, štiteći obitelj, normalan čovjek i čini kad se suoči sa stoglavom nemani, a drugi, izuveni, izvarani i žigosani, ostaju, zapravo i nemaju kud jer klub je njihova familija.
Ili možda ipak imaju?
Možda je ta duga cesta rješenje, a ne problem? Možda su okrenuti krivim izborima? Možda uopće nije bitno tko će biti predsjednik kluba, sportski direktor ili član Nadzornog odbora? Možda su sve rasprave o modelu besmislene? Možda ni milijun članova ne bi pomoglo?
Možda se sve može riješiti jednim potezom, tako jednostavnim i tako drukčijim od svega što su navijači dosad većinski radili?
Samo naivci, naime, mogu misliti da će se na ovaj način, kolektivnim izljevom bijesa i riganjem gnjeva pravednosti po društvenim mrežama, u budućnosti nešto promijeniti i da u nekom drugom finalu Kupa, za nekih novih deset godina, cesta neće biti jednako duga kao i danas. Jer, naravno da će biti.
Rješenja, međutim, ima. I puno je jednostavnije nego što se čini. I, da, rješenje su izbori. Samo, ne ovi klupski, koji nam uglavnom donose međusobno glođanje.
Izađite, ljudi, na izbore. Nebitno koje, prve sljedeće. I prestanite glasati za lopove.
 

Želite raditi u državnoj službi?

Usred ljetne sezone, na stranicama Ministarstva uprave Republike Hrvatske osvanuo je velik broj natječaja za rad u državnoj službi. U potrazi za novim "zna se" kadrom tako je Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija, Državna geodetska uprava, i još mnoga druga državna tijela. Stručni uvjeti navedeni su u tekstu javnog natječaja objavljenog u "Narodnim novinama", broj 72/2018 od 8. kolovoza 2018. godine, a rok za podnošenje prijava na javni natječaj je 8 dana od objave u Narodnim novinama. Opširnije pronađite ovdje.
 
Dragi sumještani, dragi posjetitelji ovih zapisa u vremenu, čestitam Vam Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

Hrvatska u nedjelju, 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja uz sjećanje na vojno-redarstvenu akciju "Oluja", u kojoj je prije 23 godinu oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija kao ključ pobjede u Domovinskom ratu. Na ovaj blagdan, dok slavimo krvavo izborenu slobodu i mir u našoj domovini, prisjetimo se palih hrvatskih branitelja, prisjetimo se i zapalimo svijeću za naše sumještane i sve hrvatske branitelje koji su položili svoje živote za slobodu Lijepe naše i svih njezinih građana te za sve pale nevine žrtve u ratnom vihoru. Danas slavimo 23. obljetnicu "Oluje".

Jest da su od tih slavnih dana nade i pobjede, kada se činilo da sve možemo i da je pred nama svijetla i berićetna budućnost u našoj slobodnoj domovini, naši HDZSDP političari poprilično zakomplicirali, pa i sjebali, izgradnju Hrvatske kakvu smo sanjali i željeli, ponajprije zahvaljujući našoj 20 godišnjoj šutnji i ravnodušnosti spram svega onoga što su u naše ime činili i što i danas čine naše tzv. "elite"..  No mlada smo država, još se "učimo" demokraciji, sve je to proces koji traje i u kojeg se i mi moramo danas (ako još nismo), svako ponaosob i u skladu s svojim mogućnostima, uključiti i pokušati ovo društvo promijeniti nabolje, a našu domovinu učiniti boljim mjestom za život i nove generacije.

Kontinuirani je to proces, politika je to stvaranja bolje, moderne, pravne, liberalne, pro-tržišne i sekularne države koja se uspješno suočila i rješila svih aveta svoje bremenite prošlosti. Naše domovine iz koje se građani neće i dalje iseljavati u potrazi za poslom i egzistencijom. Domovine u kojoj će pametni i marljivi ljudi biti još od školskoh klupa "osuđeni" na uspjeh, a ne na pasivu ili pak na odlazak u tuđinu. Domovine koja će biti regionalni predvodnik u novim tehnologijama, novim proizvodima i uslugama, male države s zdravom ekonomijom punom malih i srednjih poduzeća orjentiranih na izvoz, rasadnik moderne poljoprivrede i pametno promišljenog i održivog turizma. Domovine u kojoj će svi iznimno lako poslavati, osnivati i gasiti tvrtke, u kojoj će se držati do dogovora i zakona, a sve bez suvišne birokracije i uz što manje uplitanja države u (tržišnu!) ekonomiju i ostale sfere života na ovom bogomdanom prostoru..

Dragi sumještani, takvu Hrvatsku sanjajmo, takvu domovinu možemo imati, takve težnje našim uključivanjem i boljim biranjem na izborima možemo ispuniti, a s nadom da ćemo još za naših života naći (doći?) pameti, odlučnosti, radišnosti i snage izboriti se i za to, unatoč HDZSDP-u i ortačko stranačkoj kliki koja se više ni ne skriva pod plaštom kvazi društvene elite, čestitam Vam današnji praznik nade. Zajebite reforme od 40-ak kuna. Hrvatska može i mora bolje! To uostalom i dugujemo svima onima koji su se za nju borili.

U očekivanju naše reformske i gospodarske "Oluje" čestitam Vam Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!
 
U Dugom Ratu će se u nedjelju, 5. kolovoza, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te prigodnim slovom našeg župnika pred spomenikom palima za Hrvatsku na trgu sv. Josipa u Dugom Ratu obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih hranitelja.

U Omišu će se u nedjelju, 5. kolovoza 2018. svečano obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih hranitelja. U 8 sati u crkvi sv. Mihovila održati će se misa za Domovinu. Potom će se pred središnjm križem na Gradskom groblju Vrisovci u 9.15 sati položiti vijenci i zapaliti svijeće u spomen na sve poginule za Domovinu. Pred spomenikom poginulim braniteljima Domovinskog rata u Borićima će se u 9.45 sati odati počast poginulim hrvatskim braniteljima. Potom će ulicama grada od 10 sati odjekivati zvonki zvuci i pozdravi domovini Gradske glazbe Omiš pod ravnanjem našeg dragog kapelnika Ante Raljevića Rake. U organizaciji Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Omiš pred spomenikom poginulim braniteljima Domovinskog rata u Borićima će se u 19.30 sati zapaliti svijeće... Gala koncert u organizaciji Centra za kulturu Omiš održati će se na Poljičkom trgu u Omišu s početkom u 21 sat.
 

Predavanje o vojnoj akciji 'Oluja'

Nakon 1995. godine riječ Oluja u Hrvatskoj znači sloboda, znači pobjeda, sviđalo se to nekome ili ne, kazao je između ostalog dr. Ante Nazor na predavanju 'Kroz Oluju', kojeg je organizirao Muzej Domovinskog rata u Splitu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Uz predavanje organizirali su i izložbu 'Andrija Matijaš Pauk'. Nazor je govorio o političkoj situaciji u doba 'Oluje', a pukovnik 4. gardijske brigade Marko Vukasović posvetio se na vojno-operativnom dijelu akcije i operacijama koje su prethodile 'Oluji' - 'Zima '94', 'Skok 1' i 'Skok 2' te 'Ljeto '95', piše Dalmatinski portal.
 

Umro je Nedjeljko Špiro Erceg

U Splitu je 21. srpnja 2018. nakon teške bolesti u 77. godini života preminuo Nedjeljko Špiro Erceg, uspješni gospodarstvenik, nekadašnji direktor tvornice "Dalmacija" Dugi Rat, bivši dužupan Splitsko-dalmatinske županije, istaknuti sportski djelatnik, tajnik, a potom i predsjednik NK Orkan iz Dugog Rata, predsjednik skupštine Hajduka, dobitnik Nagrade za životno djelo općine Dugi Rat, otac Dragane i Tomislava, legendarnog golgetera i sportskog direktora Hajduka,.. Ercegov dugogodišnji uspješni rad na rukovodećim mjestima u gospodarskom divu bivše države, uloga u stvaranju prvog oklopnog transportera Hrvatske vojske (TIN-a) na početku Domovinskog rata, te njegov izuzetan doprinos i pomoć u prvim danima Općine Dugi Rat, kao i njegova pomoć i podrška u ostalim područjima dugoratskog društvog, gospodarskog i političkog života nije zaboravljena u sredini u kojoj je dugo radio i živio.
U sportu Dugog Rata ostavio je trajan pečat. Više godina bio je tajnik, a potom i predsjednik Nogometnog kluba Orkan. Kao čovjek privržen sportu, sve sportove koji su u to doba egzistirali u Dugom Ratu, svojski je pomagao. Tako da je ostavio traga i u rukometu, stolnom tenisu, vaterpolu, šahu,.. Treba reći i da je Erceg mnogo doprinio i u razvitku Radničkih sportskih igara, gdje su dugoratski tvorničari redovito postizali izvrsne rezultate. Bio je član Izvršnog odbora Nogometnog saveza Općine Split, član Izvršnog odbora Nogometnog saveza dalmatinske regije, a potom i predsjednik Hajdukove Skupštine u vremenu kada Hajduk osvaja dvije titule prvaka države (2000./01., i 2003./04.) i Hrvatski nogometni kup (2002./03.). Dobitnik je brojnih priznanja za rad u sportu, od kojih izdvajamo priznanje FIFE i MOK-a, 2001. godine za promociju nogometa, međunarodnog prijateljstva i ljudske solidarnosti.
Posljednji ispraćaj Nedjeljka Špira Ercega održan je u ponedjeljak na splitskom groblju Lovrinac.
 

Prometna čepina

Kako izgleda prometna infrastruktura temeljena na 30 godina obećanja i gotovo ništa konkretnog rada svakog ljeta mogu se uvjeriti stanovnici šire splitske okolice. Prometni čepovi koji onemogućavaju normalan život za njih su postali dio svakodnevnice, a jedan od najekstremnijih primjera nesnosnih gužvi dogodio se ovog ponedjeljka kada se kolona između Splita i Omiša protegla na nevjerojatnih 30-ak kilometara. Kolona prema Splitu iz smjera Dubrovnika proteže se praktički do Omiša i dugačka je oko 20 kilometara, a na ovaj čep nadogradio se i onaj na južnom ulazu u Omiš gdje je kolona dugačka oko 5 kilometara. Očekivano, sam Omiš je trenutno u potpunoj prometnoj izolaciji s kolonama od otprilike 5 kilometara na oba ulaza u grad (iz smjera Splita i iz smjera Makarske). Podsjetimo, rješenje za nesnosne gužve koje paraliziraju život šire splitske okolice je brza cesta Solin-Omiš čiju izgradnju brojne vlasti obećavaju još od devedesetih godina, a najnovija projekcija je da će biti gotova 2023. godine, što je, kako je pisala Slobodna Dalmacija, laž na koju više nitko ne bi trebao nasjesti. Nego, kad će ono brza cesta, župane? Hoćemo li prije "bušiti" Kozjak ili "oslobađati" Poljica i Omiš?
 

Doček vatrenih

Nestvarne scene vladale su na dočecima hrvatskih nogometaša koji su se vratili sa Svjetskog prvenstva nakon najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa u povijesti. Na ulice Zagreba izašlo je oko pola milijuna građana kako bi pozdravili doprvake svijeta. Autobus s hrvatskim reprezentativcima gotovo je šest sati putovao kroz masu navijača koji su ih pozdravljali od aerodroma na Plesu do Trga bana Jelačića gdje ih je dočekalo oko 250 tisuća ljudi. Fešta se nastavlja diljem Hrvatske. Doček u Splitu održan je utorak, a u srijedu, 18.7.2018. oko 19 sati Omiš organizira doček svog nogometnog reprezentativca, našeg Poljičanina Ivana Perišića. Fešta će se održati u Parku hrvatskih branitelja, na nasipu nasuprot Torete. Pridružite se, dočekajmo zajedno Poljičkog vatrenog!
 

Francuska cesta

U petak, 13. srpnja 2018. godine u Brelima će se svečano otvoriti novouređena poučna staza "Francuska cesta", koju su zajedno osmislili i uredili Turistička zajednica Brela, općina Brela i Javna ustanova "Park prirode Biokovo“. Za izradu konzervatorske studije bio je zadužen Institut za povijest umjetnosti Centar Cvito Fisković iz Splita.
Uz cestu je postavljeno 10 interpretacijskih tabli koje će približiti i objasniti način te svrhu građenja ove uistinu posebne i vrijedne ceste. Uz sve to, cijela je cesta prekrasan vidikovac s kojeg se vide Brela, Makarska rivijera i otoci, a 25. rujna 2017. godine uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
"Francuska cesta" predstavlja iznimni graditeljski doprinos u cestogradnji s početka 19. stoljeća (građena je u razdoblju 1810. - 1811.). Nije nikad bila dovršena pa je moguće rekonstruirati sve faze njezine gradnje. Građena je, odnosno položena, na strmini Biokova, između 357,41 i 443,73 metara nadmorske visine. Uspon ne prelazi 6%, što ju je trebalo činiti vrlo ugodnom za vožnju zaprežnih kola, jahanje i hodanje..
 
Blagdan sv. Petra posebno se slavi u Sumpetru u župi sv. Roka - Jesenice. Uostalom, i samo mjesto nosi ime po nebeskom zaštitniku - San Petro - sv. Petar - Sumpetar. Uoči blagdana župnik Jesenica don Tomislav Bašić održao je prigodnu sv. misu, nakon koje je održan Koncert duhovne glazbe u izvedbi Zbora splitskih liječnika, uz klavirsku pratnju prof. Rozarije Samadol. Ispunjen emocijama, zborom je dirigirao mo. Blaženko Juračić, a kao gost oduševio je poznati operni pjevač solist Ratomir Kliškić. Crkva sv. Petra bila je puna publike željne ovakvih događanja. I kakoje u zahvali izvođačima rekao župnik Bašić - splitski liječnici su svojim pjevanjem svima prisutnima podijelili "recepte" za zdravlje duše i tijela. Narodno druženje i veselje uz prisustvo mnogobrojnih turista nastavljeno je na sumpetarskoj lučici, da bi sve posebno očarao tradicionalni vatromet. Na sam blagdan sv. Petra održana je i procesija kroz cijelo mjesto i svečana sv. misa, koju je predvodio don Jure Strujić.
 

Priča o Heraklu i Hidri

"Hidra je imala ogromno Bjegunčevo tijelo i osam zmijskih glava na dugačkom vratu. Živjela je u močvarama hrvatskog nogometnog saveza. Orjunaš Heraklo je imao zadatak da je ubije, ali to nije bilo lako izvesti, jer kako god je on odsijecao glave Hidri, na njihovim mjestima su nicale nove. Pozvao je u pomoć Jolaja koji je nakon što bi Heraklo odrubio svaku glavu, spaljivao bakljom vrat da ne iznikne nova glava. Tako su uspjeli da je ubiju.."

Sjetio sam se ove stare antičke legende nakon što su se emocije nakon velike nogometne pobjede naše "repke" nad Argentinom malo slegle. A emocije su, ta zna se, zajebane..
Dva naša mala "bankomata" uistinu su odigrali izvrsno, maestralno čak. Pobjedili su. Učinili nas opet (na trenutak) ponosnim. Ta tko ih ne bi volio? Koja ih hrvatska majka ne bi za zeta (i/ili bankomata) poželjela? No nekako se jutros još više bojim za hrvatski nogomet.
HNS-ova Hidra je upravo dobila tri nove glave, Heraklo već pomalo podsjeća na umornog Sizifa. Jolaja još nema na vidiku. Draž nimfi slatkih pobjeda opet opojno i opako zavodi najšire mase, a pred našim junakom je novi, teški zadatak - ne, nisu Plenkijeve reforme već čišćenje Augijevih, pardon, HNS-ovskih staja...
Hoće li naš usamljeni Heraklo, heroj a ne huligan, i u tome uspjeti?
 

Jao si ga dugoratskim komarcima

Općina Dugi Rat obaviještava mještane da će tvrtka Cian iz Splita u noći sa utorka na srijedu, 4. srpnja 2018, s početkom u 2 sata u noći započeti s prvom "adulticidnom" dezinsekcijom komaraca u općini Dugi Rat, i to metodom prizemnog zamagljivanja. U slučaju vremenskih neprilika akcija će se odgoditi za neki drugi termin, o kojem će te biti obaviješteni. Ovim putem upozoravamo sve pčelare, kao i uzgajivače ptica da iste zaštite od doticaja s sredstvom za dezinsekciju.
 

Sritna nam petogodišnjica!

Europa je naš dom i sva sreća da je tako. U društvu smo s najmodernijim i najrazvijenijim zemljama svijeta. Kad tad će dobre stvari od tog društva prijeći i na nas. Čestitam nam prvu petogodišnjicu!

FB Marijana Puljak
 
U tijeku je veliki Mass outlet u Splitu u Spaladium Areni. Trajat će do 14. srpnja. Izloženo je preko 80 tisuća pari obuće poznatih brendova, sve uz popuste od 50 i do 80 posto. Radno vrijeme u kojem možete povoljno do cipela, patika, sandala i druge vrste robe po povoljnim cijenama je 9 do 20 sati svakim danom od ponedjeljka do kraja subote, a nedjeljom je radno vrijeme 10 do 17 sati, piše DalmacijaDanas.
 
Povodom obilježavanja 27. obljetnice utemeljenja 3. Omiške bojne 114. br. HV-a, u četvrtak, 28. lipnja 2018. u 8 sati u crkvi sv. Mihovila u Omišu služit će se Sveta misa za sve poginule i umrle pripadnike Omiške bojne. U 9.30 sati uz Središnji križ na Gradskom groblju Vrisovci gradonačelnik Ivo Tomasović i njegovi zamjenici, članovi Gradskog vijeća Grada Omiša na čelu s predsjednikom Zvonkom Močićem, predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Omiš Gordana Krstić, predsjednik HVIDR-e Omiš Zlatan Bašić, predsjednik UVDR-a 114. br. HV-a Ante Banović te predstavnici ostalih udruga položit će vijence i zapaliti svijeće palima za Domovinu. U 10.15 sati kod Spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata s područja Grada Omiša i općina Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje odat će dužnu počast poginulim hrvatskim braniteljima. Tijekom pet godina rata kroz Omišku bojnu prošlo je preko 1600 pripadnika, 24 su ugradila svoje živote u temelje domovine, a njih preko 200 su invalidi. U poslijeratnom vremenu preranom i tragičnom smrću 76-ero ih je napustilo ovaj svijet. Sudjelujući u svim operacijama Hrvatske vojske treba napomenuti da je ova postrojba, iako slabo naoružana i opremljena, uz stalnu pomoć općinskih vlasti, poduzeća i drugih organizacija, a ponajviše uz brigu samog naroda prva krenula u pomoć opkoljenom Dubrovniku sa čijeg se prostora i posljednja vratila.