Izložba: Umjetnički život u Splitu (1919-1929)

U Galeriji umjetnina u Splitu otvorena je izložba pod nazivom Umjetnički život u Splitu / U raskoraku između mita i zbilje (1919.-1929.) koja će se moći razgledati do 31.01.2017. Prvi dio izložbenog diptiha obuhvaća razdoblje od Izložbe jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije 1919. do postavljanja Grgura Ninskog na Peristil 1929. Drugi dio projekta pod nazivom U sjeni diktature, obuhvatit će razdoblje od 1930. do 1941. Na izložbi su predstavljeni 274 rada (slike, crteži, grafike, skulpture i plakati) od 69 autora. Izložba se pretežno bazira na radovima iz galerijskog fundusa a tridesetak umjetnina posuđeno je od splitskih kulturnih ustanova (Sveučilišna knjižnica u Splitu, Muzej grada Splita i Muzeji Ivana Meštrovića - Galerija Meštrović) i privatnika. Međuratni Split posebno je obilježilo prijateljstvo dugogodišnjeg načelnika i kasnije bana, dr. Ive Tartaglie i svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića. Ambijent carskog grada bio je idealna pozornica za njihove umjetničke i političke ambicije, a u nastojanju da ih realiziraju nisu uvažavali suprotna mišljenja, o čemu svjedoči postavljanje Grgura Ninskog na Peristil. Kao mjera i korektiv sredine figurirao je Emanuel Vidović. U spomenutom periodu umjetnički stasaju Silvije Bonacci Čiko, Milan Tolić, Ivan Mirković, Radovan Tommaseo, Antun Zuppa, … Izložbama su uz zavičaj vezani Jerolim Miše, Vjekoslav Parać, Marino Tartaglia,.. Likovnoj živosti doprinosili su i strani umjetnici koji su izlagali u Splitu. Cilj izložbe nije stvaranje idealne i selektivne slike vremena, već pokazati što su Splićani gledali, kakav su ukus imali, što su, koliko i za koje novce kupovali, tko je kupovao, gdje se i kako izlagalo, kakav je bio socijalni i materijalni status umjetnika, kakva je bila uloga lokalne vlasti i što je bila zvanična kulturna politika..

Umjetnički život u Splitu (1919-1929) - U raskoraku između mita i zbilje

Izvor: Splitski portal

Kustosi izložbe su Božo Majstorović i Iris Slade.

Raskorak između mita i zbilje upućuje na velika očekivanja i razočarenja od nove države, na konstrukciju i nametanje jugoslavenske ideologije i njen sraz s postojećim identitetima, na lokalne predodžbe o vlastitom značaju, na stereotipe o Splitu koji su se u to vrijeme oblikovali i skoro neizmijenjeni preživjeli do naših dana, ali i na raskorak između današnje predodžbe o prijeratnom Splitu i onodobne zbilje. U mnogo čemu taj raskorak je razvidan i na umjetničkom polju.