DUGI RAT

Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organiziraju 33. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2023. koji će se održati od 9.-12. studenog 2023. u Hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku.
Sve zainteresirane vinare pozivamo da budu dio Sabatine, te dostave uzorke svojih jedinstvenih proizvoda, vina i/ili jakih alkoholnih pića, na ocjenjivanje i prezentaciju. Kategorije proizvoda, rokovi za dostavu uzoraka i troškovi ocjenjivanja navedeni su u propozicijama, a prijavu za ocjenjivanje možete preuzeti na stranici Zadružnog saveza Dalmacije (zsd.hr)
Buteljirane proizvode koje vinari dostave na ocjenjivanje mogu se i samostalno predstaviti na Sabatini putem degustacijskog štanda na Burzi vina. Također se možete prijaviti za predstavljanje na Sajmu vinogradarstva i vinarstva, te promociju tvrtke.
Rezultati ocjenjivanja proizvoda objavljuju se na Sabatini u Hotelu Valamar Lacroma. Svečana dodjela za otvorena i mlada vina je u petak 10.11.2023. u 20 h, a za buteljirana vina i jaka alkoholna pića u subotu 11.11.2023. u 20 h.
Okvirni program Sabatine 2023. pogledajte ovdje, a pozivnica je ovdje.

Tijekom ovog tjedna, a nakon deset godina od početka projekta, trebala bi biti izdana građevinska dozvola za izgradnju luke u Krilu Jesenicama, prenosi Radio Split.
Riječ je rješavanju gorućeg problema vlasnika flote mini turističkih brodova kapaciteta do 36 putnika, a na kojima se zapošljava oko 3 tisuće mahom domicilnog stanovništva. O statusu ne samo obnove luke u Krilu, već i Bajnicama ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević rekao je sljedeće.
- "Projektna dokumentacija je završena. Početkom petog mjeseca smo predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a odjel koji izdaje građevinsku dozvolu je tražio neke preinake u samom glavnom projektu. To smo u međuvremenu razriješili i očekujemo svaki dan dobivanje građevinske dozvole, a tijekom desetog mjeseca i raspisivanje natječaja. Riječ je o rekonstrukciji i sanaciji postojeće luke u Krilu Jesenice čija je vrijednost radova nešto veća od 10 milijuna eura, a početkom iduće godine ili čak već i krajem ove, očekujemo početak radova. To je prva faza izgradnje ove dvije luke. Druga faza je izgradnja luke u Bajnicama koja bi trebala biti kapaciteta do 80 plovila dužih od 40 metara. Za taj dio luke u Bajnicama smo već izradili idejni project, a upravo je u tijeku izrada urbanističkog plana uređenja te luke. Očekujemo tijekom iduće godine, do sredine 2025., dobivanje dozvole za luku u Bajnicama" - rekao je Maroević.
Živi bili (i plovili), pa vidili!

Nakon jematve i turnjanja, kreće i prerada maslina. Uljara Orgula u Marušićima krenula je s preradom maslina, a svoja je vrata ove godine otvorila uz dodatne kapacitete. Naime, pogon je nadopunjen novom centrifugom, miješalicama i mlinom, zahvaljujući čemu je kapacitet prerade udvostručen na 3000 kilograma po satu. Nastavak je to ulaganja u uljaru omogućenih sredstvima Programa ruralnog razvoja RH i natječajem za tip operacije 4.2.1. - Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Prve masline na preradi u uljari Orgula u Marušićima iz lokalnih su maslinika.
- "Aktualnu sezonu maslina dočekali smo u punoj spremi – našu uljaru i proizvodnju podigli smo na novu, višu razinu. S ponosom sada otvaramo njezina vrata svim maslinarima koji dijele istu strast i predanost ovom pozivu. Na raspolaganju smo svim kolegama, spremni podijeliti svoje znanje, iskustvo i resurse kako bismo imali još jednu uspješnu sezonu prerade masline. Kao što je dobro poznato, hrvatsko maslinovo ulje među najkvalitetnijima je na svijetu, a sezona prerade jedan je od najuzbudljivijih dijelova godine za sve nas u maslinarskom sektoru", rekla je novinarima Dalmatinskog portala Nataša Zekan, direktorica operacija Orgula grupe.

Neposredno pred ovogodišnju berbu maslina, konferencija "Unapređenje maslinarstva u programskom području Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora", u Splitu je bila mjesto okupljanja svih zainteresiranih za unapređenje maslinarstva.
Na samom početku Ana Marija Puzić, viša stručna savjetnica Županijske komore Split i Amela Sjekirica - Suljić, predstavnica Grada Mostara, vodećeg partnera u projektu, osvrnule su se na rezultate projekta poput uspostavljanja prekograničnog Centra za maslinarstvo s laboratorijem u Mostaru te mreže prekogranične suradnje u području maslinarstva, suradnje između svih dionika u svrhu razmjene znanja i eksperimentalne sadnje novih maslina na prekograničnom području.
Brojna pitanja koja muče maslinare sažela je Mirella Žanetić, stručnjakinja iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u odličnom predavanju o utjecaju pravovremene berbe na kvalitetu maslinovog ulja. Odgovor na pitanje nije jednoznačan jer uvelike ovisi o brojnim faktorima, posebice stupnju zrenja, sorti, mikro klimi i sastavu tla. Odabrati optimalan trenutak berbe moguće je kroz znanstvenu formulu, no jednostavniji je primjer u kojem prostim okom vidimo kada je dvije trećine ploda promijenilo boju iz zelene u tamnoljubičastu. Ručna berba, iako najskuplja, i dalje je najbolji način da se sačuva kvaliteta ploda, a stari, u Dalmaciji desetljećima prakticirani načini čuvanja ubranog ploda u vodi ili moru, ipak nisu prihvatljivi jer se time uvelike gubi kvaliteta maslinovog ulja.
Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na pomicanje berbe jer berba je već počela, a trenutačne temperature su izrazito visoke stoga se preporučuje berba u ranijim jutarnjim ili predvečernjim satima kako bi se temperatura ploda držala pod kontrolom, budući da njegova visoka temperatura negativno utječe na kvalitetu ulja.
Dalmatinska ulja visoke su kvalitete, ali nedostaje kvalitetnog brendiranja...

Na Aspiri (Ul. Domovinskog rata 65, Split) će se 18. srpnja (srijeda) u 19:00 sati održati “Meetup: Clean Code: kako pisati jasan, čitak i održiv kod”, kojeg će voditi Kruno Munitić, senior softverski programer iz tvrtke Unique People. Munitić trenutno radi na rješenjima za njemačko tržište s naglaskom na projektima za autentifikaciju i autorizaciju korisničkih identiteta. Kroz prethodne projekte susretao se s mnogim programskim jezicima i sučeljima poput Java, C#, Javascript, Python te .Net, Spring Boot, Django, React, Angular, Vuejs. Njegov najdraži programski jezik za backend je Java sa Spring Boot frameworkom, a za frontend React Javascript library. Prijavi se!

Pripreme za digitalnu verziju europske valute traju već godinama. Europska komisija je krajem lipnja predstavila prijedlog zakonskog okvira za digitalni euro prema kojem će on postati službeno sredstvo plaćanja, ali neće zamijeniti novčanice i kovanice. U listopadu će Europska središnja banka donijeti odluku o nastavku rada na digitalnoj valuti.
Za razliku od kriptovaluta poput bitcoina i ethera, čiji tečajevi često jako fluktuiraju, uvođenje virtualne europske valute ponudit će privatnim ulagačima stabilniju alternativu klasičnom euru. Osim toga, s digitalnim eurom Europa će imati vlastitu ponudu za digitalna plaćanja, kao alternativu neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, poput američkog diva PayPala.
Prema Bruxellesu, digitalni euro “osigurao bi da ljudi i tvrtke imaju dodatnu opciju, pored trenutnih privatnih opcija, koja im omogućuje digitalno plaćanje široko prihvaćenim, jeftinim, sigurnim i otpornim oblikom javnog novca u euro području (što nadopunjuje danas postojeća privatna rješenja). Baš kao gotovina danas, digitalni euro bio dostupan zajedno s postojećim nacionalnim i međunarodnim privatnim sredstvima plaćanja, kao što su kartice ili aplikacije. Funkcionirao bi kao digitalni novčanik. Ljudi i tvrtke mogli bi plaćati digitalnim eurom bilo kada i bilo gdje u europodručju. Digitalni euro bi bio dostupan i za online i za offline plaćanja, odnosno plaćanja bi se mogla vršiti s jednog uređaja na drugi bez internetske veze, iz udaljenog područja ili npr. iz podzemnog parkirališta. Dok bi internetske transakcije nudile istu razinu privatnosti podataka kao i postojeće digitalne metode plaćanja, izvanmrežna plaćanja bi osigurala visok stupanj privatnosti i zaštite podataka za korisnike: omogućila bi korisnicima da vrše digitalna plaćanja uz otkrivanje manje osobnih podataka nego danas kada plaćanje karticama, kao i kod plaćanja gotovinom, te nitko nije mogao vidjeti što ljudi plaćaju kada koriste digitalni euro izvan mreže.”.

Nitko? Dobro, khmm.. nitko osim poreznika, bankara i "službi".
Zaštita privatnosti građana i brojne opasnosti od zloupotreba koje krije ogromna institucionalna (apsolutna) kontrola nad njihovim novcem je ono što zabrinjava slobodnomisleće Europljane i skeptike digitalnih valuta središnjih banaka.
No tek smo na početku ovog uzbudljivog novog europskog projekta. Europska komisija tek je predstavila svoj prvi zakonodavni prijedlog.

Dino Tomić, naše gore list, poduzetnik, vlasnik uspješne SmartClick agencije za digitalni marketing, veliki as digitalnog marketinga, osobni guru popularnijih influenserica i ostalih wannabe lifestyle mađioničara koji online uspješno prodaju svoj "style" i vrlo dobro od toga žive offline (Kako? Dino će Vam sve to objasniti), komunikacijski i poslovni savjetnik za popularne digitalne platforme za firme i pojedince koji znaju da nema ništa od dobrog meštra ako globalno selo za njega ne zna.
Skužili ste, riječ je o dobrom, pametnom, radišnom, poduzetnom, ma vrhunskom momku iz našeg malog mista kojeg bi svaka majka poželila za zeta, a koji uvijek ima šta pametno oz svoje struke poručiti svitu i znatiželjnima na mreži ili izvan nje, večeras i offline, putem splitskog marketing Meetupa, 42-og po redu, pod naslovom "Tik Tok Titani: Tajne viralnosti i dominiranje tržištem", koje će se održati u utorak, 20.6.2023. u 20 sati, u prostorima The Works coworkinga, Spinčićeva ul. 2b, Split.
Tko može, neka svrati, možda dođe i Severina...
I još nešto... samo ga ne pitajte za prvih milijun followera... sve ostalo će Vam objasniti i pokazati.