Porezna uprava vidi manjak od jedne kune u pekari, ali ne vidi manjak od 15 milijardi kuna u Agrokoru! WTF? Svi se sjećamo kako je Slavko Linić terorizirao male poduzetnike i zatvarao im firme i obrte zbog manjka od nekoliko kuna u kasi. Obične ljude je tretirao kao najveće kriminalce i prikazivao to kao veliki uspjeh pravne države. Za isto to vrijeme su se krale milijarde kuna iz Agrokora, a država se pravila slijepa. SDP i HDZ su sve ove godine odobravali kriminal u Agrokoru zajedno s HNB-om, HANF-om, HBOR-om, revizorskim kućama, DORH-om i poreznom upravom. Vlada sada planira formirati istražno povjerenstvo u kojem će sjediti ljudi koji o porezima i financijama maltene nemaju blage veze. Zašto plaćamo poreznu upravu kad se mora formirati istražno povjerenstvo da obavi nešto za što su poreznici već plaćeni da obave? Sjećate li se da je ikad neko povjerenstvo otkrilo nešto i da je nakon toga netko za to kazneno odgovarao? Ivica Todorić ne može završiti u zatvoru jer bi onda pola sadašnje i bivših Vlada moralo ići u zatvor zajedno s kompletnim vrhom DORH-a, HNB-a, HANFE, HBOR-a, porezne i svih revizorskih kuća koje su obavljale reviziju u Agrokoru. U Hrvatskoj su prihodi uvijek privatni, a troškovi društveni. Kazneni progon je namjenjen samo za siromašne građane ove zemlje. ”Eliti” je dovoljno da na sudu kažu da se ne sjećaju, da su to politička podmetanja ili da nisu ništa znali o tome i oslobođeni su bilo kakve kaznene odgovornosti.

    -  Josip Novosel, Flash.hr
 
Nova jurilica Mate Rimca nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj. Tvrtki Rimac automobili je cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i ovdje izgraditi tvornicu automobila. Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna). Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. Tvrtka je nedavno objavila da traži djelatnike na 100-tinjak oglašenih radnih mjesta.

Tko zna, možda će jedno od njih, mjesto razvijatelja softvera, uskoro pripasti i našem mladom sumještaninu Tonću Žiliću (21) koji je nakon završene Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku Split, uspješno studirao ICT tehnologije na sveučilištu VIA u Horsensu, Danska, te je sada upravo na posljednjem semestru studija, na studentskoj praksi u domovini(!), u tvrtci Rimac Automobili u Svetoj Nedjelji kod Zagreba, gdje uči i naporno radi na razvoju "pozadinskog" ("backend") softvera, mahom u Java tehnologijama (Spring, Spring Boot, Influx DB,..) za brojne module koje tvrtka razvija i ugrađuje u svoje proizvode i gotova rješenja koje prodaje drugim tvrtkama koje ulaze ili su već u iznimno zanimljivoj high-tech areni električnih vozila i automobilskih rješenja (hrvatske) sutrašnjice.

Eto, valjalo je otići iz Žilića dvora do Danske da bi se vratio doma i radio u najatraktivnijoj firmi (u ovom dijelu Europe) za mlade ICT inženjere koji se "ne boje" hardvera i umjesto "električnih janjaca" sanjaju samovozeće automobile "Made in Croatia" kako nečujno jezde poviše Jesenica, Dugog Rata, na brzoj cesti Split-Omiš.
 
Konzultantska kuća Deloitte objavila je popis 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija iz zemalja Srednje Europe. Splitska IT tvrtka Profico našla se na 28. mjestu popisa (4. po rastu u Hrvatskoj), što je prvi put u povijesti objava "Deloitte Technology Fast 50 CE" da se na ovom prestižnom popisu našla i jedna tvrtka iz Splita. Čestitam kolegama!
Napomenimo još da se na ovogodišnjem popisu našlo osam tvrtki iz Hrvatske, mahom iz IT sektora. 4. na popisu je Rimac automobili (Sveta Nedjelja), 22. Code Consulting (Vukovar), 25. Telum (Zadar), 28. Profico (Split), 35. Undabot (Zagreb), 40. Hangar 18 (Koprivnica), 45. Gauss (Vukovar) i 49. Infinum (Karlovac).
Nema još nikog iz Omiša ili Dugog Rata, valjda ne zadugo :-))
 

Rođendanska akcija u dućanima Galeba

Prigodom rođendana trikotaže Galeb kupce do kraja listopada očekuje akcija '3+1 gratis' na cijeli Galebov asortiman. Posjetite najbliži Galeb dućan i potražite najnovije modele iz nove kolekcije jesen/zima - kvalitetne, udobne i moderne trenirke, majice i pidžame za cijelu obitelj - poručuju iz poznate omiške tvrtke. - Iskoristite priliku - odjenite se kvalitetno, a povoljno. Pronađite za sebe nešto iz širokog asortimana brendova Galeb, Adriatic, GLB i odjenite se u zdrav i kvalitetan hrvatski proizvod.
 
Dok svjedočimo svakodnevnom prepucavanju preko medija između Ivice Todorića i predstavnika aktualne vlasti, podizanja kaznenih prijava i najava višemilijunskih tužbi zog slučaja Agrokor, mene zanima samo jedno: hoće li hrvatski narod sad napokon shvatiti da Hrvati nisu 1991. prešli u tržišnu ekonomiju nego u kronizam ili ono što se na Zapadu zove crony kapitalizam, piše Mario Nakić na stranicama portala Liberal.hr.
Ovo će biti jako dobar test za našu pravnu državu. Hoće li se odgovornost zaustaviti samo na članovima uprave Agrokora koji su zapravo iskoristili ono što im je bilo ponuđeno na stolu ili će institucije pročešljati i sve one koji su trebali, a propustili odraditi svoj posao jednako prema svima? Kako je Agrokor poslovao, sve nam je jasnije. Međutim, činjenica da je ova inače represivna država cijelo vrijeme žmirila na takvo poslovanje, a u isto vrijeme provodila represiju nad brojnim malim poduzetnicima i obrtnicima je neoprostiva. I ne samo to, Agrokor je uredno povlačio i najveći udio državnih poticaja namijenjenih malim poduzetnicima i poljoprivrednicima. Svaki put kad su seljaci prosvjedovali tražeći veće poticaje, činili su uslugu Ivici Todoriću.. Tako to u Hrvatskoj (zasad) ide. Hrvati nemaju tržišnu ekonomiju i vladavini prava nego crony kapitalizam. Nemamo ni "s" od slobodnog tržišta, pa nije ni čudo da nas investitori zaobilaze u širokom luku, ljudima je jasno da njihova imovina ni poslovanje ovdje nije sigurno dok se vodi šarlatanska politika pogodovanja povlaštenima na račun ostalih...
 

Besplatne radionice za poduzetnike

Poduzetnici, obrtnici i svi zainteresirani prijavite se na besplatne poslovne edukacije i interaktivne radionice u Splitu, 27. listopada 2017., u Županijskoj komori Split na Rivi, Obala Ante Trumbića 4. Poslovni uzlet namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima, no svakako su dobrodošli i predstavnici većih kompanija. Edukacija Krešimira Jusupa iz HT-a o "Cloud uslugama“ će vas naučiti kako uspješno voditi poslovanje i kada niste u uredu, a edukacija gospođe Željke Marić iz Hitro.hr-a "Kako pokrenuti svoj vlastiti posao i koji pravni oblik odabrati?“. Glavni i završni dio dana je dvosatna radionica "Umijeće rada s gostima u ugostiteljstvu i turizmu“ koju će održati gospodin Tonči Drlje iz Visoke škole Aspira. Na radionici ćete moći iz prve ruke saznati koja su to očekivanja gostiju i o čemu ovise, kako ostaviti dobar prvi dojam i kakav utjecaj osobni stavovi mogu imati na kvalitetu rada s gostima. No to nije sve..
 

Sabatina 2017. u studenom u Primoštenu

Dvadeset i sedmi međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2017. održat će se od 2. do 5. studenog 2017. u Šibensko-kninskoj županiji, u primoštenskom Adriatiq Hotelu Zora. Sabatina godišnje okuplja i povezuje vinogradare i vinare međusobno, sa strukom, te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo iz Hrvatske i inozemstva. Sabatina je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i sl. S ciljem promocije te povećanja kvalitete i potrošnje hrvatskih proizvoda, organizatori iz Zadružnog saveza Dalmacije su okupili tim ovlaštenih stručnjaka koji vrše ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, a ocjenjivanje po pojedinim kategorijama vrši se u razdoblju 5. – 20. listopada 2017. Uzorci vina i/ili jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje i prezentaciju u okviru Sabatine mogu se dostaviti na nekoliko lokacija, a splitska je Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Kamila Tončića 4, gdje možete dostaviti uzorak vašeg vina od 1. 9. 2017. do 2. 10. 2017. (mlada vina do 16. 10. 2017.) osobno ili poštom radnim danima od 7 do 15 sati. Proglašenje najboljih proizvoda tj. Šampiona Sabatine 2017. događa se na samoj manifestaciji dana 4.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primoštenu.
 

Novi hrvatski borbeni zrakoplov

Potpredsjednik Vlade, ministar obrane RH, zaštite od požara i obrane od poplava, general i poduzetnik s državom Damir Krstičević ovih dana zaokružuje svoju prvu godinu mandata u Vladi koji je, uz požare i poplave, obilježila i ministrova ambicija za kupovinom eskadrile borbenih zrakoplova. U sustavu u kojem se ne može obaviti ni pošteni remont starih ruskih MIG-ova, u nekonkurentnoj ekonomiji u kojoj je udio turizma ogromnih 20%, sanjati o nabavci preskupe eskadrile starih F-16, nešto mlađih korejskih FA-50 ili pak europskih favorita, švedskih Gripena je neekonomično, opasno po javne financije (i naš ogromni javni dug) i.. neozbiljno. Ne znam što predlažu stručnjaci (ne ovi što "remontiraju" migove za 50K provzije) i kakvim se sve to dubinskim analizama i offset-match programima oni vode, no i amateri poput mene znaju da ono što si od flote nebeske moramo priuštiti jest možda samo popuna postojeće eskadrile s novim Canadair CL-415 avionima, popularnim Kanaderima. To je, bojim se, jedini tip "borbenog" zrakoplova kakav danas Hrvatskoj treba.
 
Na Braču je počela berba i prerada maslina, a po tradiciji prvi su u maslinike ušli Postirani. Utvrđene su i cijene prerade maslina. Tako za kilogram prerađenog ploda treba platiti 1,10 kuna, dok cijena prerade na presi, gdje stane 250 kilograma ploda, iznosi 330 kuna. Za članove Poljoprivredne zadruge ta je cijena povoljnija. Tu je, naravno, i otkup maslinova ulja, i to po cijeni od 45 kuna za 1 kilogram, dok je za članove PZ-a ta cijena 49 kuna. Zanimljivo je spomenuti da Postirani preradu maslina rade na centrifugi, ali su istodobno zadržali i tradicionalni način prerade “na presi” Tako maslinari i njihovi kupci imaju mogućnost izbora. A kad smo već kod izbora, prisjetimo se da je lani naš sumještanin Vlade Brničević baš Postirsku uljaru odabrao za preradu maslina, što je zabilježilo Ivica Radić na stranicama Slobodne Dalmacije.

- "Nakon 25 godina, maslinari iz Dugog Rata ponovno su počeli dovoziti svoje masline na preradu na Brač, u Postirsku uljaru. Prvi je to učinio Vlade Brničević, koji je svojom gajetom dugom šest metara punom tek ubranih maslina u dva navrata zaplovio Bračkim kanalom put Postira. Prvi put je prevezao 500 kilograma, a drugi put 640 kg maslina. Na preradu maslina u Postirsku uljaru poduzetni je Vlade sa sobom poveo nasljednike, svoje dvije kćerke i sina. Vladina supruga Vesna nadodala je kako Brač svakoga dana gledaju s prozora pa su odlučili preko kanala s maslinama skoknuti do Postira. Ionako sve okolne uljare na kopnu dobro poznaju pa su željeli sada isprobati jednu otočnu. Fešta je bila na odlasku, a još veća na povratku s friškim uljem u Dugi Rat."

Mogao bi naš Vlade s nasljednicima za tjedan, dva, opet gajetom s maslinama put Brača..
 
Omiško (i dugoratsko, op.ur.) komunalno poduzeće Peovica prvo je u Hrvatskoj kojem su odobrena sredstva za izgradnju reciklažnog dvorišta iz EU fonda Konkurentnost i Kohezija, pohvalili su se iz gradske vlasti u priopćenju koje potpisuje gradonačelnik Ivo Tomasović. Riječ je o priličnom uspjehu gradske komunalne tvrtke koja se predvođena direktorom Leonardom Ljubičićem i njegovim mladim i poduzetnim stručnim timom već godinama naveliko priprema kako bi u zadanim rokovima ispunila obveze koje su definirane Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, kao i Planom gospodarenja otpadom, piše Slobodna Dalmacija. Naime, zahvaljujući investiciji i bespovratnim sredstvima u izosu od 2,26 mil.kuna izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta u Zakučcu gdje će mještanima Omiša, Dugog Rata, Šestanovca i Zadvarja biti omogućeno besplatno deponiranje više od 20 raznih frakcija otpada, tvrtka Peovica će plaćati manju rentu za korištenje Karepovca odnosno Regionalnog centra za obradu otpada u Lećevici, a može računati i na poticajnu naknadu predviđenu spomenutom Uredbom za smanjenje količine nerazvrstanog otpada. Kada se uzme u obzir da su u Peovici već dobro odmaknuli i s projektom odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata, po čemu će već od ove jeseni Omiš postati treći grad u Hrvatskoj s takvim sustavom, uštede bi mogle biti i veće. Peovica je naime zadnje dvije godine investirala 2,5 milijuna kuna u osam projekata koji se odnose na izgradnju zelenih otoka, kupovinu podzemnih kontejnera i opremu za odvojeno prikupljanje, odnosno čipove i posebne kante za smeće. Mještani će tako uskoro smeće odlagati u čipirane kante i naplaćivat će im se svako pražnjenje kante - što je više otpada odvojeno za recikliranje i odloženo na zelenim otocima ili u reciklažnom dvorištu, manji je račun za odvoz smeća. Kompletni sustav trebao bi početi fukncionirati do kraja sljedeće godine, a u planu je i izgradnja kompostane i nabavka novih vozila. Ukupno se investicije tako penju na 13 milijuna kuna. Početak radova na reciklažnom dvorištu se planira u studenom ove godine.
 
Prvi hrvatski robot-kuhar Gammachef jedan je od 15 najboljih startupa iz područja pametnih kuhinja na svijetu i ušao je u finale startup natjecanja koje organizira globalno najveća konferencija posvećena inovacijama u pripremi hrane Smart Kitchen Summit 2017. Na konferenciji u Seattleu suosnivač Gammachefa Dražen Drnas (drugi partner je dugoraćanima poznatiji Đulijano Nola) izložiti će svoju viziju kuhinje budućnosti. Drnas je u razgovoru za Poslovni dnevnik rekao da im je prehrambeni partner Podravka, ali da intenzivno tragaju za kvalitetnim tehnološkim partnerom s kojim bi krenuli u serijsku proizvodnju robota-kuhara Gammachefa. Interes za taj posao pokazali su neki od najvećih igrača iz svijeta malih kućanskih aparata, od Gorenja, Whirpola, Boscha, da spomenem samo neke koje su poduzetni i radišni splićani s svojim robotom-kuharom uspjeli ugodno iznenaditi. - "Siguran sam da će nam u budućnosti kuhati roboti. To će se svakako dogoditi. Onoga trenutka kad će vas automobil sam voziti kući, neće vam više biti čudno da vas doma dočeka već skuhani ručak koji je napravio stroj. Možemo govoriti o tome kojom će se brzinom ti strojevi raširiti, kao i razini automatizacije u praksi, ali da će to biti realnost nije upitno", kaže Drnas. Njega i Nolu zainteresirani su mogli poslušati u petak u Splitu na CISEx Friday druženju informatičara izvoznika softvera, a Nolu na subotnjoj kavi u Rivice..
 

Svakidašnja jadikovka

"Sat i pol u autobusu - čuvenoj Prometovoj šezdesetki na relaciji od Omiša do Splita! Upravo kao nekada Kalebića trabakulom na istoj relaciji, dakle od Omiša preko Donjih Poljica do Splita, sa stajanjem u Dugome Ratu i u Podstrani, u portu u Svetom Martinu. Pamtim te dane, pamtim, sjetim ih se često, podiđe me muka, okrene mi se želudac... Sigurno sam i pet godina života ostavila čekajući u koloni i mileći u busu na zlosretnoj dionici, žao mi je mene i svih nas patnika sirobujskih, a posebno onih koji su ondje ostavili živote. Neću ponavljati da je cesta kroz Perun planirana i prije 50 godina, neću ponavljati da semafor na križanju za TTTS mnogi okrivljuju, kao što okrivljuju i one što na Magistralu uskaču i iz sporedne ceste kod "Vjeke" nadomak "Lava"! Neću ponavljati ni to da bi od pustog sirobujskog nadvožnjaka bio bolji onaj kod već spomenutog križanja za TTTS, a neću ni aktualizirati govorkanja kako su pare za cestu do Omiša otiše za Rijeku...", tako počinje cjeloživotna agonija sirobujske veteranke čuvene Prometove šezdesetke, Željane Matijević koja je osvanula na stranicama Slobodne Dalmacije.
 

Nova kolekcija donjeg rublja Galeb

I ove jeseni trikotaža Galeb predstavlja i donosi kvalitetne modele i udobne materijale poznatih brendova Galeb, Adriatic i GLB. Nova kolekcija jesen/zima, koju prati kampanja s manekenkom Anitom Dujić, stigla je u prodavaonice Galeba gdje se mogu pronaći trendovske i moderne odjevne kombinacije za cijelu obitelj. Široki asortiman donjeg rublja, te vanjskog i spavaćeg programa nudi ponešto za svačiji ukus i dob - poručuju iz omiške tvrtke Galeb.
 

Riviera: Odmarališta 'naša' bajna

Prodaje se Zeničko odmaralište, fala Bogu i Allahu, no što ćemo s ostalim predratnim odmaralištima omladine i radnog naroda bivše države koja se nalaze na području naše općine, a od kojih su "najatraktivnija" pantaganama i ostalim njihovim dugogodišnjim stalnim gostima ova u Dućama? Nije da je Zeničko odmaralište jedino, daleko od toga da je i posljednje, tu su i Studentsko sarajevsko odmaralište, pa odmaralište nekadašnje ekipe Crvenog Križa iz Našica, Donjeg Miholjca, Orahovice, nedaleko je i čuveno Leskovačko odmaralište koje je, ako me sjećanje ne vara, u tranziciji pronašlo novog kupca. Ima ih još. Dućani i općinari ih sve znaju, no za potrebe ovog članka zadržimo se na ova dva čije Vam prekrasne eksterijere donosimo na slikama snimljenim u srpnju. Ovo smeće i razni građevinski i mještovit otpad uredno se odlaže na igralištu odmarališta Crvenog Križa. Ne treba valjda posebno napominjati da su skoro svi susjedi ovih nekadašnjih odmarališta etablirani iznajmljivači privatnog smještaja, popularni u Srednjoj Europi, da su obližnje kuće i vile pola godine pune turista, najčešće stranaca koji uživaju u Dućama, njihovim plažama, moru, plažnim kafićima i ostalim koncesionarskim sadržajima.. ali ne dao bog većeg zla pa da nevina dječja igra odvede bezbrižnu ili nestašnu djecu pred ovakvu opasnu ruinu koja tu, na susjednoj parceli, stoji takoreći "od stoljeća sedmog", ruina koja najbolje svjedoči odnosu vlasnika ili naše lokalne samouprave spram svog (našeg!) okoliša, dok mi, mještani, koja to sve naizgled "trpimo" (dok preko noći tu deponiramo "višak" od rekonstrukcije četvrtog kata) ili općinara koji "muče" (jerbo plaća stiže uredno, mučao ti, pričao ili pak radio). Nećemo sad uputiti u eter ona teška pitanja.. da li ova "odmarališta" plaćaju komunalnu naknadu, slivne vode.. i ostale sitnice koje lokalce bacaju u očaj, a nerjetko i u ovrhu? Mogu li se odmarališta pantagani i naša odlagališta građevinskog otpada barem očistiti i ograditi da ne predstavljaju opasnost za okolinu, naravno, na račun vlasnika, ma tko on u tranziciji i pretvorbi sada bio? Ne, to bi bilo previše. Ta lito je. Sve je OK. A nije loše ni mučat i gledat svoja posla. (A priko noći tu iskrcat karijolu šuta od dogradnje drugog kupatila u apartman A6). Dobrodošli na rivijeru!
 
Više puta sam pisao o potrebi osnivanja razvojnih instituta. koi bi bili spiritus movens razvoja hrvatskoga gospodarstva, posebno industrijskih poduzeća. I dalje smatram da država bez inovacija, novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju nema ni budućnost. Bez suvisle strategije u svim segmentima. od uprave, gospodarstva, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma i dr., nema napretka.  Posljedice se vide i po visini GDP-a, gdje smo danas pali na pretposljednje mjesto u EU-u. Nažalost, sve više se ostvaruje strategija razvoja RH o kojoj sam pisao prije više godina, sa 4K (kuhari, konobari, kurve i kriminalci). Još jednom napominjem da. naravno, nemam ništa protiv prva dva zanimanja. Zaključak?. Danas mladi imaju najčešće dvije mogućnosti.. učlaniti se u “voljenu” stranku i onda na putu bez skrupula napredovati, te doći do nekog sigurnog radnog mjesta rezerviranog samo za uhljebe, ili uzeti kartu za putovanje u inozemstvo u jednom smjeru. Ostaju ipak još neke inovativne mogućnosti preživljavanja, na primjer iznajmljivanje turistima postavljenog šatora na teraci kuće. Hoćemo li im osigurati uvjete da ostanu, jer ih sunce tuđeg neba neće grijati poput našeg (kako piše Aleksa Šantić)? Hoćemo li im osigurati kvalitetna i kreativna radna mjesta, gdje će pokazati svoje znanje i kroz motivaciju osigurati budućnost kako svojoj obitelji, tako i Lijepoj našoj? Takva radna mjesta su sigurno i ona na Brodarskom institutu, koji bismo morali, kao i Imunološki zavod, spasiti. I zato sam kao odgovorni član Nadzornog odbora ovo imao potrebu napisati za javnost. Možda se nešto i pokrene..