Napokon počinje gradnja luke Omiš

Nakon niza poništenih  natječaja i odgoda, ovih dana konačno bi trebao biti potpisan ugovor s izvođačem radova za gradnju projekta "Uređenje luke Omiš – II faza gradnje”, čime bi napokon grad na ušću Cetine dobio modernu gradsku luku. Ispred Pomgrada za izvođača radova odabran je Texo Molior iz Cavtata s tvrtkom Impresa Costruzioni Mentucci iz talijanskog Seniagallia čija je ponuda bila jeftinija i iznosi 87,1 milijuna kuna, od čega je preko 50 milijuna bespovratnih sredstava, a ostatak, preko 30 milijuna kuna, će financirati Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije kao i sama županija, piše Slobodna Dalmacija.
Prema najavama Domagoja Maroevića, ravnatelja županijske Lučke uprava, područje obuhvata je prostor zapadno od „Torette“ prema "škveru“ na istoku. Bit će napravljen novi glavni lukobran s platoom i manjim perom u funkciji zaštite akvatorija nove luke, rekonstrukcije i dogradnje postojećeg gata, uz izgradnju obale i gatova unutar nove luke za prihvat plovila. Planirano je i proširenjem postojeće obale, s izvedbom širenja postojeće prometnice, šetnicom i obalnim zidom, kao i ispravljanje "S" krivine, pa će Omiš uz novi pristan, te vezova za plovila, dobiti i novu šetnicu od 12 tisuća kvadrata.
- Nakon pet godina od provedenih izmjena i dopuna Prostornog plana grada Omiša, okončan je proces javnog natječaja za samu gradnju luke, čime će Omiš dobiti novu vizuru. Grad je već uložio 13 milijuna kuna u sređivanje glave gradske ulice, gotov je južni dio Fošala, a do sezone će biti ušminkan i sjeverni dio, a sada početak gradnje nove luke na istočnom ulazu u grad, samo je nastavak ulaganja u Omiš – zadovoljan je gradonačelnik Ivo Tomasović, što će duuugoočekivani projekt napokon dobiti i konkretne obrise.
 

Ističe rok za prijavu poreza

Iako većina građana više ne mora podnositi godišnju poreznu prijavu bliži se rok za prijavu poreza (ponedjeljak 1. ožujka) u kojem građani, ali i ostali porezni obveznici, mogu ili moraju podnijeti godišnje porezne prijave poreza na dohodak za prošlu godinu.
Premda iz Porezne uprave svima savjetuju da zbog epidemioloških mjera to učine od kuće putem interneta -  putem sustava ePorezna ili eGrađanin - ili slanjem poštom, poreznici su ipak spremni da će kao i ranijih godina većina obveznika čekati posljednji trenutak da  to naprave, što bi moglo dovesti do stvaranja nepotrebnih gužvi.
Građani mogu putem tokena internet bankarstva ili bilo koje vjerodajnice sustava NIAS minimalne razine 3 prijave, te osobnog računala kroz sustav ePorezna predati Obrazac ZPP-DOH, bez bespotrebnog čekanja u redovima. Sve potrebne obrasce, kao i način njihovog popunjavanja građani mogu naći na internet stranicama Porezne uprave kao i informativni kalkulator za godišnji obračun poreza, a eventualne nejasnoće i pitanja postaviti poreznim savjetnicima, čiji se brojevi telefona nalaze na istom mjestu.
U slučajevima kad je vaše stvarno stanje usklađeno s evidencijama Porezne uprave, nemate potrebu prijave poreza, već će Porezna za vas, na temelju prikupljenih podataka tijekom razdoblja, izvršiti godišnji obračun i dostaviti vam privremeno porezna rješenja s utvrđenim porezom za uplatu ili povrat.

Procjenjuje se da bi povrat poreza ove godine moglo dobiti oko 300.000 mladih radnika, što će državnu blagajnu koštati, pokazuju računice, oko 700 milijuna kuna. Riječ je o jednoj od demografskih mjera kojima je država uoči izbijanja koronakrize pokušala smanjiti iseljavanje mladih i koja je na snagu stupila u prošloj godini.
 

Privatni sektor bez potpore iz EU?

Nacionalni plan za oporavak i otpornost Hrvatska treba predati Europskoj komisiji do 30. travnja. Ovaj važan dokument predstavlja uvjet za povlačenje šest milijardi eura iz EU fondova. Dva mjeseca prije isteka roka za predaju ne znamo ništa o tom planu, već se moramo voditi najavama u medijima. Tko je taj koji odlučuje o prioritetima i projektima koji će uvelike utjecati na budućnost razvoja gospodarstva Hrvatske? Čini se da je to jedan jedini čovjek, premijerov savjetnik.
Po njemu, za privatni sektor i razvoj gospodarstva planira se maksimalno 10 posto od ukupnog iznosa. Poduzetnicima to nije dovoljno da pokrenu svoje poslovanje i investicije, prošire kapacitete, moderniziraju proizvodnju i ulože u digitalnu transformaciju poslovanja, a bez toga neće biti ni gospodarskog rasta. S obzirom da je dokument neuključiv i da njegova priprema kasni, kao takav sigurno ne može biti jamac nikakvog oporavka, napretka i otpornosti, već samo stagnacije i daljnjeg propadanja. - komentira Marijana Puljak igru skrivača vladajućih s cijelim privatnim sektorom i javnosti..
 

Gordijski čvor Mravince

Nevjerojatno je koliko su manjkavu dokumentaciju Hrvatske ceste napravile za tako bitan projekt kao što je cesta Mravince-TTTS. Nove izmjene troškovnika uzrokovale su i novu, 11. odgodu otvaranja ponuda. Za 1. dionicu te ceste sada je to 8. ožujka 2021. godine, kazao je županijski vijećnik Ante Renić (ex Pametno). Još u rujnu 2020. raspisan je dugo očekivani natječaj za izgradnju te dionice (faze 1, 2 i 3), dok se za prosinac najavljivao i za ostatak (faze 4, 5 i 6). Šest mjeseci kasnije još uvijek nemamo otvaranje ponuda, a kamoli da je raspisan natječaj za drugi dio. Odgode su išle ovim, nevjerojatnim redom: 23.10., 2.11., 17.11., 1.12., 18.12., 20.1., 2.2., 9.2., 16.2., 22.2., 1.3. Procijenjena vrijednost ovog dijela natječaja je 81 milijun kuna (cijela dionica košta 312,5 milijuna kuna!). Radi se o rotoru Mravince sa spojnim cestama za Dračevac i Karepovac. Rok izgradnje je 24 mjeseca od uvođenja u posao. Hoće li 12. rok donijeti napokon sreću veselim projektantima iz Hrvatskih cesta?
 
Početkom godine Hrvatska je izmjenama zakona među prvima u svijetu regulirala pitanje digitalnih nomada, piše Dalmacija Danas. Riječ je o strancima koji svoj posao mogu obavljati bilo gdje, uz uvjet da imaju dovoljno brz internet. Hrvatska im, kako bi ih privukla, nudi i povlašten porezni tretman. Nijemci su Omišku rivijeru već prepoznali kao oazu digitalnog nomadstva. Rad od kuće usred pandemije umjesto pogleda na snijegom prekrivene ulice ili park može uključivati i pogled na borovu šumu (tamo gdje još nije izgorila), na more i prihranjenu plažu kojom se poslije posla može bezbrižno i sigurno šetati na čistom mediteranskom zraku. Brzo su to shvatili mladi Europljani pa brojni, koji u pandemiji mogu raditi od kuće, hrle u toplije krajeve. Raditi. I usput uživati u prirodi i stilu života daleko od vreve Mitelleurope i njenih smogovitih metropola. Digitalne nomade, koji su počeli dolaziti u većem broju u Dalmaciju, u dalmatinskim apartmanima i kućama za odmor izvan sezone čekaju "uredi" sa svom opremom i koliko-toliko brzim internetom, osigurana im je dostava hrane, ta Rogač, Bracera, Babilo i ostali uredno rade i dostavljaju hranu, a s europskom zdravstvenom iskaznicom mogu biti bezbrižni ako im zatreba, ne daj bože, i medicinska skrb.
- "Ovdje radim učinkovitije, brže, s vizijom, ideje mi samo naviru. Osjećate tu prirodu, udišete zrak, neusporedivo je s radom od kuće u Njemačkoj" - rekao je za HTV jedan od mladih korisnika apartmana Ane Mlinarević, privatne iznajmljivačice iz Marušića. Što li čekaju vasnici apartmana na Dućama? Da li izvan sezone i na njihova "web" vrata "kucaju" mladi digitalni nomadi?
I Vinko "prvo pero Duća" Vuković ima priču o "našoj" Njemici Alexandri Horvat.
 
Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije pokreće Program usavršavanja za poslove voditelja pripreme i provedbe EU projekata, s posebnim naglaskom na odgojno-obrazovne djelatnice i djelatnike. Cilj programa je podići kapacitet polaznika za samostalnu pripremu i provedbu projekata financiranih iz sredstava Europske unije te naučiti polaznike kako da samostalno pripreme i provedu projektni prijedlog, piše Dalmacija Danas. Uvjet za prijavu na program je da osoba ima završen najmanje preddiplomski sveučilišni ili stručni studij (bacc. ili vss.). Program će se provoditi kroz skupne i individualne konzultacije te praktične vježbe, a ukupno trajanje programa je 160 sati. Moduli koje će polaznici obraditi su EU fondovi i programi, projektno planiranje, izrada projektne prijave, upravljanje provedbom projekata EU te evaluacija i izvještavanje na projektu. Predavači u programu usavršavanja su osobe s višegodišnjim iskustvom u upravljanju sredstvima iz EU fondova, a po uspješnom završetku svakom polazniku dodijeliti će se Uvjerenje o usavršavanju za poslove voditelja pripreme i provedbe EU projekata te će biti potpora svim polaznicima u razvoju projektnih ideja. Sve informacije o cijeni programa mogu se pronaći na službenim stranicama, a za dodatna pitanja ili nejasnoće tu je email info @ ci-sdz.hr .
 

Split the week konferencija

Studenti Sveučilišta u Splitu i odlučili su samostalno postaviti grad Split na mapu domaćina važnih međunarodnih obrazovnih konferencija, te ponuditi svojim kolegama inovativne načine za napredovanje u području turizma, marketinga i hotelijerstva. Nastala je tako i Split the week konferencija koja će se, zbog epidemioloških mjera, ove godine održati online i to 27.02.2021 od 10:00 sati. Prijave za sudjelovanje na konferenciji su besplatne, te dostupne na web stranici konferencije. Konferencija obuhvaća tri sesije:
1. Utjecaj influencera na razvoj turističke destinacije
- Irina Tomić, direktorica marketinga i prodaje
- Hana Hadžiavdagić Tabaković, influencerica i poduzetnica
2. Motivacija kao ključ uspjeha
- Smiljan Mori, poduzetnik i motivacijski govornik
- Katarina Dropulić, poduzetnica
3. Budućnost poslovnih događaja
- Rob Davidson, direktor
- Ozren Kovačević, manager/account direktor.
 

Tu je tvoj dom, a evo kako se mladima skućiti

Splitsko-dalmatinska županija je otvorila novi natječaj iz projekta demografske obnove Splitsko-dalmatinske županije "Tu je tvoj dom", za 2021. Prijave za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa poticaja mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća na području naše županije se podnose u zgradi županije, u ulici Domovinskog rata 2 u Splitu. Cilj novoga natječaja je nastaviti stvarati osnovne uvjete za ostanak i eventualno doseljavanje novih mladih obitelji koje namjeravaju trajno živjeti u rubnim, ruralnim, slabije naseljenim područjima županije. Poticaj se odnosi na kupnju građevinskog zemljišta za izgradnju kuće za stanovanje za koju cijena zemljišta po četvornom metru mora odgovarati tržišnoj cijeni na odnosnom području. Sufinanciraju se ugovori sklopljeni u razdoblju od 1. 11. 2019. godine do dana podnošenja prijave na ovaj natječaj. Potrebno je imati vlasnički list za kupljeno zemljište na ime prijavitelja. Prijavitelj je dužan najdalje u roku četiri godine od podnošenja prijave dovršiti kuću za useljenje.
Sredstva se mogu koristiti i za kupnju kuće za stanovanje, ako je ugovor o kupoprodaji sklopljen u vremenu od 1. studenog 2019. godine do dana podnošenja prijave na Natječaj. Potrebno je priložiti kupoprodajni Ugovor, ishoditi vlasnički list na ime prijavitelja za kupljenu kuću te priložiti akt o legalnosti predmetne kuće. Moguće je koristiti sredstva i za kupnju stana za stanovanje čija cijena po četvornom metru treba odgovarati tržišnoj cijeni na tom području. Isto vrijedi za stan kupljen od 1. 11. 2019. godine do dana podnošenja prijave na Natječaj.
Također je moguće koristiti sredstva za izgradnju kuće (od temelja) u kojoj jednu useljivu stambenu jedinicu treba dovršiti najduže u roku tri godine od dana sklapanja ugovora, te za dovršetak započete gradnje kuće, adaptaciju neuseljene kuće za stanovanje, kao i za adaptaciju neuseljenog stana za stanovanje, piše Dalmacija Danas.
 
Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, a iznosit će najviše 1.500 eura po četvornom metru do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura. 14 banaka dalo je ponude, a konačnu listu banaka APN će objaviti idući tjedan.
- "Prvi korak je provjera kreditne sposobnosti i provjera ima li nekretnina sve dokumente potrebne za prijavu na natječaj. Svi ti detalji su zapravo važniji od usporedbe kamatnih stopa i presudni u odluci za odabrati najbolji kredit za vas. Jer i kredit s nižom kamatom na kraju može biti skuplji" - upozoravaju stručnjaci.
Prijave kreću krajem ožujka, a jednako ih čekaju i oni koji nekretninu kupuju, ali i oni koji je prodaju. Na ovakav način dom je dosad osiguralo gotovo 20.000 mladih obitelji. U okviru ovoga što nudi APN do nekih 100.000 eura, jako teško je pronaći nekretninu za obitelj u smislu da ima bar dvije spavaće sobe, kažu zainteresirani.
 
U paketu državnih mjera za očuvanje radnih mjesta jedna od najpopularnijih je ona za samozapošljavanje. Ako ste nezaposleni i odlučite se na pokretanje vlastitog posla, od početka godine možete ostvariti pravo na sufinanciranje opravdanih troškova po izmijenjenim pravilima. Po novome, potpore su podijeljene na četiri kategorije korisnika dok su ranije bile samo dvije. Najviša potpora (do 130.000 kuna) dodjeljuje se poduzetnicima koji se bave prerađivačkom industrijom. Do 100.000 kuna mogu dobiti poduzetnici iz djelatnosti rudarstva i vađenja, opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom, djelatnosti sanacije okoliša te građevinarstva, piše tportal.
 

Kako će ovog ljeta Hans i Getrude do Duća?

Hrvatska radi na bilateralnim dogovorima o lakšem prelasku granica za cijepljenje protiv Covida-19 bez PCR testa, kako bi se olakšao promet u turističkoj sezoni, potvrdio je u petak Davor Božinović, šef nacionalnog stožera Civilne zaštite. U utorak bi se trebao održati sastanak EU komisije na temu Covid putovnica, kako bi se što prije definiralo kako će se ovog ljeta putovati u unutar Unije, ali i šire, saznaje Poslovni dnevnik. Hrvatska je dosad čekala zajedničko rješenje EU, za razliku od nekih drugih članica koje su već potpisale sporazume na svojim emitivnim tržištima. Grčka je još prije mjesec dana prva pokrenula pitanje covid putovnica na razini EU, dosad je potpisala sporazum s Izraelom, kao i Cipar, a sada najavljuju sporazum s Velikom Britanijom. Ključno pitanje koje se želi riješiti covid putovnicama je pitanje troškova, koji će biti visoki za sve one koji bi se trebali testirati prije i nakon putovanja.
 
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i nekoliko splitskih tvrtki predvođenih Jadroplovom formirali su gospodarsko-istraživački projekt kojem je za cilj projektiranje i gradnja putničkih brodova na električnu energiju. Prema smjernicama EU-a do 2050. treba osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova. Čiste tehnologije brodskog energetskog postrojenja su pogon hibridnim dizelskim motorima (LNG diesel), potom pogon hibridnim dizelskim motorima (H2 diesel), pogon gorivim ćelijama i naposljetku električni pogon koji u usporedbi s drugima  ima brojne prednosti: u potpunosti ispunjava zadani cilj nulte emisije stakleničkih plinova, tehnologija je poznata jer su Lionski akumulatori u intenzivnom razvoju, a cijena električne energije je tri puta niža od cijene diesel goriva, piše Dalmatinski portal. U Splitu vjeruju da će potpisani sporazum prateći trendove primjene zelene energije i zaštite okoliša potaknuti razvoj gospodarstva u tom gradu, ali i u državi. Konkretno, riječ je o pet projekata u kojem bi prvi Ro-Ro putnički brod na električni pogon mogao ukrcati 190 automobila i 1200 putnika, drugi takav brod bi mogao smjestiti 130 vozila i tisuću putnika, dok bi treći Ro-Ro putnički brod bio napravljen za 104 automobila i 800 putnika. Preostala su još dva putnička broda na električni pogon u kojem bi prvi primao 390, a drugi 200 putnika. Dio brodova bi mogao ploviti i u splitskom akvatoriju, primjerice prema Kaštelima i Trogiru, te bi se na taj način rasteretio cestovni promet. Ako bude potrebe, dio brodova bi mogao ploviti do susjedne Italije ili drugdje. Jadrolinija u ovom trenutku nije u fazi naručivanja izgradnje hibridnog trajekta, ali su trenutno pri završetku izrade strategije razvoja flote kroz zelenu energiju i okretanjem obnovljivim izvorima energije i najnovijim ekološkim rješenjima. U sklopu resornog ministarstva aplicirali su na fond Europske unije 'Oporavak i otpornost', a koji je radi pogođenosti gospodarstva pandemijom, namijenjen projektima digitalizacije i zelene energije.
 

Trogir: Škveranima je prikipilo

U subotu je u Trogiru održan mirni prosvjed "Škveranima je prikipilo“, koji je zbog stanja u Brodotrogiru te neisplata plaća radnicima organizirao novoosnovani Stožer za obranu Brodotrogira. Na prosvjedu, na kojem se okupio dio sadašnjih te dio bivših radnika, ali i određeni broj Trogirana koji su im došli dati potporu, govorio je i Damir Palada prvi čovjek Stožera, naglasivši da vlasnik Darko Končar ne izvršava svoje obveze, pri čemu radnici škvera moraju u svakodnevni borbu za golu egzistenciju.
- Dio radnika već četiri mjeseca nije primilo niti kune, a veći dio radnika tijekom sedam mjeseci nije primio cijelu plaću. Vlasnik ujedno govori o 50 radnika viška i mi, osim neisplaćenih plaća, tražimo i da se ti radnici zbrinu, a ne da se nađu na ulici. Isto tako želimo nastavak proizvodnje jer je Trogir uvijek živio od brodogradnje – kazala je glasnogovornica Stožera Ljiljana Geić.
- Uprava stalno obećava rješavanje problema, a ljudi su ogorčeni jer su u dugovima,  banke im sjedaju na račune, dolaze im ovrhe – ustvrdio je Palada.
 

Kraj zimskog lovostaja na malu plavu ribu

Dovoljno je bilo u proteklom razdoblju zaviriti u neku od naših peškarija. Bez plave ribe ponuda je siromašna, kupaca neusporedivo manje. Plava riba najviše se traži, našim je ljudima najdostupnija. Konačno se vraća. Zimski lovostaj na malu plavu ribu primiče se kraju. U utorak predvečer, 16. veljače, brodovi plivaričari isplovit će na more i svijetliti. Ako vremenske prilike dopuste. U srijedu prijepodne plava riba mogla bi se nuditi na peškarijama i u ribarnicama. Ove zime lovostaj traje od 1. siječnja do 15. veljače. Kraće nego prijašnjih godina, kada je trajao po dva mjeseca, ponekad dva i pol. U stvarnosti, međutim, i ovaj lovostaj traje skoro dva mjeseca, budući da su u blagdanskim danima rijetki ribari koristili mogućnost produžetka rada do kraja prosinca. Radno razdoblje ribarima neće dugo trajati. Svijetlit će šest, sedam, eventualno osam noći, ovisno kako odluči kapo i kako se bude lovilo, pa opet na čvrsti vez. U subotu, 27. veljače, pun je mjesec, noći su svijetle, brodovi plivaričari ne mogu raditi, javlja Glas Istre.
 
Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje koronakrize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici raditi su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života. Podaci dalje govore da 27% zaposlenika koji rade od kuće radili su tijekom slobodnog vremena. Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture "stalne povezanosti", pri čemu su zaposlenici lako dostupni tvrtki u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. U mnogim zemljama to je shvaćeno veliki problem, neke poput Francuske ili Austrije zabranile su slanje mailova nakon radnog vremena. Pravo na isključivanje još nije definirano zakonom EU-a, ali EU parlament to želi promijeniti i zato je krajem sječnja pozvao EU komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu. I učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade. Države članice EU-a, a srećom tu je i Hrvatska, trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje.