Potpisan je ugovor. Konačno. Strabag i Hrvatske ceste su potpisale ugovor na 41 milijun eura kojim će se u 2 godine izgraditi 2,5 km ceste (tunel 340m i 2 nadvožnjaka) od rotora brze ceste u Mravincima do TTTS-a. Time će rotor na Bilicama i promet prema Splitu konačno malo prodisati. Tek nastavkom radova od TTTS-a do Dugog Rata prodisat će i ostatak dionice Jadranske magistrale (očekuje se taj završetak do kraja 2027. godine), izvještava javnost u koloni bivši splitski gradski vijećnik Renato Čupić s svog fejs profila.
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!
 

Siroti smo i siromašni

Trideset godina vam pričaju laži kako su važni zastava, grb i himna. Trideset godina vam ispiru mozak sukobima partizana i ustaša. Trideset godina pijete tu priču o vanjskim simbolima države koji ne znače ništa ako ta država ne može osigurati primjerene plaće radnicima, dignitet umirovljenicima, skrb nemoćnima, školovanje mladima i razvoj poduzetnicima. Uvjeravali su vas u bolju budućnost, ali u njoj vas zapravo čekaju sramotne mirovine, nepostojeća skrb za starije te djeca i unuci koje gledate preko mobitela jer su morali napustiti Hrvatsku kako bi se poslovno i privatno ostvarili.
Trebala je samo jedna promjena, iz kune u euro, da shvatimo koliko smo standardom zaostali i koliko smo s našim prihodima jadni i nikakvi. Ova tablica srodnih zemalja govori sve, ali baš sve. Smiješni smo i siromašni i prema susjednoj, bliskoj i usporednoj Sloveniji. Prema ovima drugima navedenima da i ne spominjemo. Kada shvatite ove iznose i razlike, a u usporedbu čak i nisu uključene one najbogatije europske zemlje, shvatite da su nam deset godina uzeli Milošević i četnici, a onda 20 godina HDZ i SDP, piše Goran Vojković, kolumnist Indexa.
 

Noćnjak 2024. u Zadru

Dubravko Šonjić iz Ciste Velike, šampion je kvalitete otvorenih ekstra djevičanskih maslinovih ulja 26. Noćnjaka 2024. koji se održavao od 14. do 17.ožujka 2024. u Zadru, i koji je okupio nekoliko stotina maslinara iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Crne Gore. Druge večeri međunarodne smotre maslinara i maslinovih ulja Zadružnog saveza Dalmacije, u konkurenciji većoj od 160 uzoraka iz Hrvatske, Slovenije i BiH, u hotelu Kolovare dodijeljene su titule šampiona te zlatne, srebrene i brončane medalje u kategoriji otvorenih maslinovih ulja. Među brojnim dobitnicima zlatnih medalja za kvalitetu svog otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja su i maslinari iz našeg kraja:
OPG BOGDANOVIĆ, Davor Bogdanović, Seoca, sljubljene sorte,
VLADO LUČIĆ, Jesenice, Dugi Rat, levantinka,
OPG PERICA - Perica Vladanović, Kostanje, sljubljene sorte,
OPG TOMIĆ MARIO, Podstrana, sljubljene sorte,
DEJAN BOŽIKOVIĆ, Podstrana, oblica,
DUBRAVKO ŠONJIĆ, Cista Velika, ŠAMPION otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja!
Završne večeri manifestacije dodijeljena su priznanja za pakovine maslinovog ulja i proizvode od masline.
- Teška je godina za nama, ali je jako puno dobrih ulja -  izjavila je dr.sc. Sandra Petričević, predsjednica stručnog panela Zadružnog saveza Dalmacije koji je ocjenjivao sve pristigle uzorke. Dodala je kako se u kategoriji otvorenih, za razliku od pakovina ocjenjuju i fizikalno kemijska svojstava, posebno se ocjenjuje senzorika, a svi podaci su istaknuti na certifikatu diplome.
 

Festival Vino Dalmacije u Podstrani

Proteklog vikenda u prostoru hotela Le Méridien Lav održana je godišnja smotra vinara iz cijele Dalmacije s preko 70 vinarija u organizaciji središnjeg regionalnog Udruženja Vino Dalmacije. Bio je to aktualni i najpotpuniji pregled trenutne dalmatinske vinske produkcije vinarija od Zadra na sjeveru do Konavala na krajnjem jugu, a po prvi put ove godine na festivalu su se predstavili i gostujući vinari iz Hercegovine što je dalo uvid u aktualnosti na hercegovačkoj vinskoj sceni. Tijekom dva dana festivala 75 vinarija na svojim je izlagačkim mjestima imalo priliku predstaviti se poslovnim posjetiteljima poput somelijera, ugostitelja, F&B managera, distributera i vinskih stručnjaka kojima je ovo bila savršena prilika da prije početka sezone svoje vinske karte upotpune s kvalitetnim dalmatinskim etiketama, dok su ostali posjetitelji kušanjem vina mogli pronaći svoja nova omiljena vina. Na festivalu su predstavljena brojna vina pripremljena za puštanje na tržište neposredno uoči ili nakon festivala, neka od njih iz 2023. godišta, a druga iz prethodnog ili još starijih godišta. Unatoč jugu i kiši, organizatori ističu kako je posjećenost oba dana bila odlična, a vinari posebno zadovoljni svojom prezentacijom vina poslovnim posjetiteljima i to netom pred sezonu i formiranje aktualnih vinskih karti. Učilo se o vinu i od vina, razmijenila su se iskustva i nazdravilo se još jednoj uspješnoj godini pred nama.
 
Zaprimanje prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počinje 13. ožujka 2024. Ove godine prijave će se podnositi elektronički, putem aplikacije. Na raspolaganju je rekordnih 120 milijuna eura za vlasnike ili suvlasnike obiteljskih kuća u kojima imaju prebivalište. Kako bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili najviše tri stambene jedinice, piše Dalmacija Danas.
- 60 posto energije u kućanstvu se troši na grijanje. Bitno je izolirati vanjsku ovojnicu kuće i zamijeniti prozore. Često je važno zamijeniti ii energent na koji se grijemo, rekao je Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge.
- Nisu kućanstva veliki potrošači energije zbog velike potrebe, već zbog toga što se ona troši neučinkovito. Gdje se može potrošnja energije smanjiti bez umanjnjenja kvalitete života. Upogonjujemo obiteljske kuće da bi bile kvalitetnije za stanovanje, kazao je Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji naglašava kako su smjernice EU da se pri grijanju prijeđe na električnu energiju kao što su dizalice topline koje pružaju veliku energetsku učinkovitost.
 

Noćnjak 2024. u Zadru

Zadružni savez Dalmacije organizira 26. Međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara Noćnjak 2024., koja će se održati od 14. do 17. 3. u Zadru, u hotelu "Kolovare". Rok za dostavu uzoraka maslinovih ulja i proizvoda od masline za ocjenjivanje i natjecanje na Noćnjaku je 15. 1. 2024. Propozicije i prijave za sudjelovanje u ocjenjivanju maslinova ulja i proizvoda od masline mogu se pronaći na web-stranici www.zsd.hr, gdje se redovito objavljuju i sve novosti vezane uz Noćnjak.
Uzorci maslinova ulja zaprimaju se i ocjenjuju u dvije kategorije: pakovine maslinova ulja i otvorena maslinova ulja, odnosno ulja u rinfuzi. Za dostavljeni uzorak maslinova ulja proizvođač dobiva certifikat s detaljnim rezultatima ocjenjivanja, a u kategoriji pakovina maslinova ulja posebno povjerenstvo ocjenjuje i izgled pakovine, odnosno boce i etikete, te bira najbolju.
 

Krilo: Tramontana Yachts gradi treću mega jahtu

Korčulansko brodogradilište Radež za tvrtku 29-godišnjeg Antonija Ivaniševića iz Krila gradi treću jahtu – 52 metarski Reposado. Sve tri namijenjene su charteru, a njegova želja je stvoriti prvi hrvatski brend mega jahti - Tramontana Yachts, piše Forbes Hrvatska.
Danas Jesenice u općini Dugi Rat ima impresivnu flotu koja broji više od 180 turističkih brodova i najveća je te vrste na hrvatskom dijelu Jadrana. Antonio Ivanišević danas je vlasnik ili bivši vlasnik čak osam tvrtki koje se bave turizmom i brodovima. Njegov otac nije se bavio brodovima, no njegov djed i ranije generacije jesu. Rodio se u Australiji, a prije nego je započeo poduzetnički put nekoliko godina je s braćom radio kao član posade na turističkim brodovima. Braća su i danas uključena u biznis s jahtama, pa se može reći i da se radi o obiteljskom biznisu, kakav i prevladava među Jeseničkim brodarima.
Nakon što korčulansko brodogradilište završi njegovu školjku, on će se opremiti u Krilu što je posao na kojem će zajedno s kooperantima raditi oko 200 ljudi. Interijer sva tri broda potpisuje dizajnerica Nataša Grujić. Svaki od tri broda prima do 12 gostiju, o kojima brine devet, odnosno 10 članova posade. Dio posade zadužen za hranu ima iskustvo iz vrhunskih inozemnih restorana,.
Mladi Ivanišević je za Forbes Hrvatska rekao kako je htio nešto jače i ekskluzivnije od uobičajene charter ponude te istaknuo kako su spomenuti brodovi jednako dobri kao mega jahte koje nude stranci, a njihov najam duplo jeftiniji.
 
Već dugi niz godina splitska udruga Sunce i drugi upozoravaju kako je potrebno uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom na razinama lokalne samouprave te kako je ključno sredstva usmjeriti upravo prema postizanju samodostatnosti i što veće neovisnosti gospodarenja otpadom u gradovima i općinama.
CGO Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije, ističu.
Odlagalište Karepovac Split nije još sanirano, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postavljaju se, no postotak odvajanja je i dalje loš jer se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje uspostavi sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovoj obradi i recikliranju.
Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu kako su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije.
Prema najnovijim navodima Slobodne Dalmacije, Europska komisija upozorila je Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat CGO Lećevica ipak potrebno provesti PUO postupak. To podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš kojom će se detaljno proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Studiju je također potrebno ponovno uputiti na javnu raspravu. U bitnome, to znači da Elaborat iz 2017. nije dostatan kako je udruga Sunce i drugi naglašavali pred sudbenim tijelima i tijelima EU-a.
Održivi sustavi gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije ne mogu biti uspostavljeni bez sortirnica, učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, kompostana, centara za ponovnu uporabu, bez mjera poticanja provedbe izbjegavanja nastanka otpada te mjera za poticanje razvoja tržišta sekundarnih sirovina. Ovi se koraci od 2006. godine sustavno zanemaruju, upozoravaju iz udruga.
 

Dogovorite dopušteni minus u banci

Koristite li prešutno prekoračenje vašeg računa u banci i želite se prebaciti na dopušteno, imate još malo više od pola godine da se javite banci i regulirate to ugovorom, jer prelazak nije moguće izvesti automatizmom. U protivnom, 30. lipnja 2024. prestat će vrijediti ograničenje kamata na prešutna prekoračenja i cijene će im vjerojatno porasti (a prije dvije godine bili su prosječno 30 posto skuplji od dopuštenih minusa), a banke mogu ukinuti minus i ponuditi otplatu duga na 12 mjesečnih rata.
Neke će banke zadržati prešutne minuse, ali u znatno manjim iznosima, a bit će skuplji nego su danas, a većina će potpuno prijeći na dopuštena prekoračenja i prestati odobravati prešutne minuse novim klijentima, piše Slobodna Dalmacija.
Dopušteno prekoračenje bilo je tržišni standard do 2018. godine, a kada se regulirao i ograničio rast kamate na dopuštene minuse, banke su pojačale prešutne minuse koje su mogle plasirati skuplje i bez zahtjeva korisnika. Tako su prešutni minusi istisnuli dopuštene minuse, a od polovine iduće godine stvari će se opet preokrenuti u korist dopuštenih minusa. Razlika između ta dva prekoračenja je u cijeni i zaštiti potrošača.
 
Usvojen je proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2024. u iznosu od 336 milijuna eura. Mnogi gradovi i općine, pa tako i naša u ovo blago doba godine najavljuju i Božićnice za umirovljenike s premalim mirovinama, pa tako općina Dugi Rat daruje 65 € penzionerima koji primaju mirovinu manju od 266 €, a grad Omiš daruje Božićnicu od 95 eura za one koji se muče s mirovinama do 140 eura...
Da, mirovine su u Hrvatskoj premale. Nije to nikakva novost. Prosječna mirovina u RH iznosi, ovisno o razdoblju, 36-39 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvatska među najlošijim zemljama Europske unije, s Bugarskom i Litvom, i zbog čega se procjenjuje da trećini naših građana u mirovini ozbiljno prijeti siromaštvo.
Daša Dragnić, doktorica ekonomskih znanosti, županijska vijećnica iz Nezavisne liste mladih i predsjednica Kluba koalicije "ZA" na posljednjoj županijskoj sjednici podnjela je Prijedlog zaključka o davanju preporuke Vladi RH za podizanje mirovine na razinu od 60 posto (neto) plaće.
- "Pitanje mirovina nije u nadležnosti Županije, no, s obzirom na ozbiljnost istog, smatrali smo da smo dužni poduzeti ono što jest u našoj moći, a to je poslati Vladi službenu poruku predstavničkog tijela druge po veličini županije, o nužnosti kvalitetnog rješavanja ovog pitanja. Naime, iako Vlada i premijer vole isticati povećanja mirovina, ona su posljedica usklađivanja s rastom plaća i cijena u proteklom polugodišnjem razdoblju, dakle, naknadno, zbog čega mirovine nastavljaju kaskati za plaćama i troškovima života. Naravno da je tekuće usklađivanje potrebno, no, pravo rješenje se može postići jedino ispravljanjem temeljne nepravde, a to je odnos mirovina i plaća. Naime, prosječna mirovina iznosi, ovisno o razdoblju, 36-39 posto prosječne plaće, zbog čega se procjenjuje da trećini naših građana u mirovini ozbiljno prijeti siromaštvo. Nadamo se da ćemo svi skupa poslati jasnu i glasnu poruku Vladi RH, s ciljem omogućavanja dostojanstvenog života našim sugrađanima u mirovini. I vjerujem da kod takvih pitanja nije bitna ni stranačka, ni ideološka, niti bilo kakva podjela, stoga se nadam da će naš prijedlog biti jednoglasno potvrđen", rekla je Draganić novinarima portala Dalmacija Danas.
 
Na 33. Sabatini, međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina, koje se u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinarskih gradova proteklog tjedna održala u dubrovačkom hotelu Valamar Lacroma u petak je bio dan otvorenih i mladih vina. Proglašeni su najbolji među čak 120 prijava otvorenih i 125 prijavljenih mladih vina koji su ocjenjivani na ovogodišnjoj Sabatini.
Najbolje otvoreno bijelo vino je Pošip 2022 OPG Frano Pešelj iz Smokvice, najbolje otvoreno crno vino je Plavac mali 2022 Ivice Ivandića iz Šestanovca, a najbolje desertno otvoreno i najbolje ocijenjeno otvoreno vino je Maraština-Malvasija dubrovačka 2022. OPG Stjepana Vučemilovića iz Zadra.
U kategoriji mladih vina, najbolje mlado bijelo vino je djelo Vinarije Monissa, Winogrono d.o.o., Vis - Bugava/ Zoborje 2023., najbolje mlado crno vino dolazi iz Poljak vina j.d.o.o., Zadar – Cabernet sauvignon.
Naravno, na vinskoj fešti nije falilo Poljičana, a veliki uspjeh napravili su dugorački vinogradari i vinari iz OPG Konoba Kadić s dvije medalje (zlato i srebro) za kvalitetu svog otvorenog vina, te dugorački vinari Obitelj Čizmić s čak pet osvojenih medalja (2 zlata, srebro, 2 bronce) za kvalitetu svojih otvorenih vina.
Čestitamo! I bilježimo se unaprijed za Otvorene dane dugoračkih konoba... valja nam (još jednom) probati zlatnom diplomom za kvalitetu ovjenčana otvorena vina:
OPG KONOBA KADIĆ, Dugi Rat - MERLOT, BABIĆ 2022.,
OBITELJ ČIZMIĆ, Dugi Rat - MERLOT 2022.,
te srebrom nagrađena dugoratska vina:
OBITELJ ČIZMIĆ, Dugi Rat - MERLOT 22 2022.,
OPG KONOBA KADIĆ, Dugi Rat - MARAŠTINA, DEBIT 2022.
Valja nam se pripremati i za nove gušte, kušati ćemo rado i srebrom nagrađeno mlado vino:
OBITELJ ČIZMIĆ, Dugi Rat - MERLOT 2023.
te broncom okićeno otvoreno vino:
OBITELJ ČIZMIĆ, Dugi Rat - MARAŠTINA 2022.
i mlado, a već brončano mlado vino iz iste konobe:
OBITELJ ČIZMIĆ, Dugi Rat - MARAŠTINA 2023.
Život je kratak, stoga uživajmo u dobrim vinima!
 

Šampioni Sabatine 2023.

Završila je Sabatina 2023., poznata su imena najboljih vinara i vinogradara. Desertno vino "Jakov" iz berbe 2019, Vinoploda iz Šibenika apsolutni je šampion ovogodišnje 33. Sabatine, a najbolje jako piće je vinjak "Andrija", Podruma Andrije iz Čitluka. Šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Grk "Reventon" surlie 2021.  Obrta Zure  Lumbarda, šampion crnih suhih i polusuhih vina je Reserve Andrije 2016. Podruma Andrija, a šampion izgleda Matuško vina za Grk iz 2022. Najbolje vino sorte pošip je pošip Zure 2022. Obrta Zure, što im je šesta titula puta zaredom, a najbolje vino sorte plavac Dingač "Pasi" 2020. Vinarije Dingač Pasi. To su glavni rezultati s druge večeri Sabatine, s ocjenjivanja 124 uzorka  buteljiranih vina i 42 uzorka jakih pića koji su se pristigli za Sabatinu 2023., a koja se tri dana održavala u dubrovačkom hotelu Valamar Lacroma. Naravno, na vinskoj fešti nije falilo Poljičana, a veliki uspjeh napravili su večer prije dugorački vinogradari i vinari iz OPG Konoba Kadić s dvije medalje (zlato i srebro) za kvalitetu svog otvorenog vina, te dugorački vinari Obitelj Čizmić s čak pet osvojenih medalja (2 zlata, srebro, 2 bronce) za kvalitetu svog otvorenog vina. Čestitamo! I bilježimo se unaprijed za Otvorene dane dugoračkih konoba...
Popis svih nagrađenih možete pronaći ovdje.
 

Sabatina 2023. u Dubrovniku

Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organiziraju 33. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2023. koji će se održati od 9.-12. studenog 2023. u Hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku.
Sve zainteresirane vinare pozivamo da budu dio Sabatine, te dostave uzorke svojih jedinstvenih proizvoda, vina i/ili jakih alkoholnih pića, na ocjenjivanje i prezentaciju. Kategorije proizvoda, rokovi za dostavu uzoraka i troškovi ocjenjivanja navedeni su u propozicijama, a prijavu za ocjenjivanje možete preuzeti na stranici Zadružnog saveza Dalmacije (zsd.hr)
Buteljirane proizvode koje vinari dostave na ocjenjivanje mogu se i samostalno predstaviti na Sabatini putem degustacijskog štanda na Burzi vina. Također se možete prijaviti za predstavljanje na Sajmu vinogradarstva i vinarstva, te promociju tvrtke.
Rezultati ocjenjivanja proizvoda objavljuju se na Sabatini u Hotelu Valamar Lacroma. Svečana dodjela za otvorena i mlada vina je u petak 10.11.2023. u 20 h, a za buteljirana vina i jaka alkoholna pića u subotu 11.11.2023. u 20 h.
Okvirni program Sabatine 2023. pogledajte ovdje, a pozivnica je ovdje.
 
Nećemo Vam sad spominjati starog lisca W.Churchilla ( "Ako ne želiš riješiti neki problem – osnuj povjerenstvo") na vijesticu o odluci župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana kojom je osnovano i imenovano Povjerenstvo za granice pomorskog dobra za Splitsko-dalmatinsku županiju. Županiju koja ima najveću morsku granicu od čak 1.250 i kilometara (a to je udaljenost od Splita do Frankfurta), te koja se potrudila imati i ponajveći postotak u državi upisanih granica, a radi se od oko 30 posto - sada ide dalje na knjiženje! Pred starim-novim Povjerenstvom je, sukladno novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, nastavak određivanja granica uz more, važnog dijela za gospodarski razvoj ne samo regije, već i cijele države, kojim se treba obzirno i odgovorno upravljati! A HDZ zna...
 

Renesansa hrvatske obale?

Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije u minulom desetljeću realizirala je više od 400 milijuna kuna projekata, a u planu ili tijeku je novih 60-ak projekata ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju luka te obalnog pojasa diljem ove naše prostorno najveće županije, koju krasi čak 1.250 kilometara obale. Investicije su to, pohvalili su se županijski lučki upravitelji na stranicama Slobodne Dalmacije, dio “renesanse hrvatske obale”, kako joj voli tepati resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg "sad će, samo što nije" Butković. Glavnina novca za ove investicije potekla je iz EU fondova. A posao je naša država i sama sebi, a kamoli neće neimarima među nama - "prekomplicirala"! Pravi je to "hrvatski gordijski čvor”, preteča svih hrvatskih građevinskih radova, a to su oni kobni imovinsko-pravni odnosi, izvlaštenja, pa onda poslovična sporost  administracije, jer uvijek i za lokacijsku, a i za građevinsku dozvolu treba onaj - još jedan papir. Pa i pečat, dva, iako smo više od pet godina službeno zemlja bez upotrebe pečata.
- Projekt po projekt privodimo kraju te startamo i s novim programskim razdobljem 2023.-2027. - govori Domagoj Maroević, ravnatelj ove županijske ustanove.
Trenutno je najveća investicija veća od 13 milijuna eura, a od toga je s gotovo 7 milijuna eura financirana iz EU fondova - luka Omiš - ide svojim ritmom. Radi se o 300 metara obale s više od 8.000 metara kvadratnih uređenog obalnog pojasa te uređenje i 30 komunalnih vezova, uz novu operativnu obalu. Završetak ovog projekta očekuje se u 2025.
Radi se i na projektu izgradnje, sanacije luke Krilo Jesenice za male brodare, odnosno turističke mini-kruzere, njih više od sto plovila koji se u postojećoj, neadekvatnoj i ilegalnoj izgrađenoj luci slažu na zimski vez kao sardine u Postirima ili kao kockice u igri Tetris. Što automatski povlači i pitanje sigurnosti brodovlja i luke...