Jer ljubav je..

Nakon puno ružnih zidova i grafita po našem malom mistu, koje se osim zalaska sunca užasava i manje više svih oblika suvremene umjetnosti, konačno je, i to u strogom centru mista, osvanula jedana lijepa zidna slika "nehajdučke" tematike koju potpisuje dvoje mladih dugoratskih kreativaca, Ana Heski i Toni Marušić.
Bravo, mladosti! Doista lijepi motiv i izvedba, pravi mali ukras našeg mjesta! Nadamo se ne i posljednji. Eto novih, mladih, talenata za npr. Poljičku likovnu udrugu "KRUG"? A tko zna, možda se ipak, u neko dogledno (bolje?) vrijeme i nastavi započeto (i zaustavljeno) oplemenjivanje javnog prostora spomenicima i instalacijama? Ta tko je to postao prorok u svom selu i tko se još obazire na kritike dežurnih moralista i ne(in)formiranih kritičara opće prakse sa dugoratskih zidića?
 
Poznati splitski povjesničar i publicist dr.sc Tihomir Rajčić održat će u ponedjeljak 2. 10. 2017. u 19 sati u Muzejskom prostoru Podvorje u Kaštel Sućurcu, Nadbiskupski kaštel, Gospojska štrada 1, multimedijalno predavanje pod naslovom “Vlaho Bukovac u svjetlima Pariza”. Uz multimedijalno predavanje bit će održano i predstavljanje knjige “Tajni život Vlahe Bukovca”, a sve organiziraju Prokultura Split i Gradska knjižnica Kaštela u sklopu Dana francuskog jezika i kulture, koji se od 28. rujna do 7. listopada održavaju u Omišu, Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru i Dubrovniku. U spomenutoj knjizi dr. sc. Tihomir Rajčić piše o manje poznatim detaljima iz privatnog života velikog hrvatskog slikara, s naglaskom na Bukovčev život u Parizu, gdje je Bukovac stekao međunarodnu slavu.
 

Vice Tomasović: 'Cvjetanje prostora'

U Galeriji “Dalmacijaland” u Jelsi na otoku Hvaru otvorena je izložba omiškog umjetnika Vice Tomasovića naziva “Cvjetanje prostora”. Mladi autor nudi slikarsku alternativu naizgled nadrealističke provenijencije ali prije se može reći da se ovdje radi o novom manirizmu koji se u Tomasovića realizirao kao svojevrsni diskurzivni odgovor na slikarstvo tzv. novih figuracija ili novih hiperrealizama, ali i cjelokupnu hrvatsku likovnu scenu. Izložba se u Jelsi može razgledati do 30. rujna.
 

Omiško ljeto: 11. Jokina Brguja

Ivan Joko Knežević bio je nadaleko poznati slikar i kipar iz našeg kraja, Rođen u Lokvi-Rogoznici na današnji dan daleke 1907., nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu slikao je krajolike, mrtve prirode i portrete, oblikovao kipove, izrađivao tapiserije, intarzije, čuvene mozaike (Joko je bio prvi naš umjetnik koji se sustavno bavio mozaikom) i predmete primijenjene umjetnosti u stilskome rasponu od postimpresionizma do ekspresionizma. Bio je profesor na Školi primijenjenih umjetnosti u Splitu. Samostalno je izlagao diljem domovine i u inozemstvu. Prijateljevao je s Jurom Kaštelanom, Ivanom Raosom, Ivanom Katušićem, Vatroslavom Mimicom, ispod divlje kruške, dugo snujući san u kamenu koji ima 300 000 nijansi boje u skamenjenoj žudi o kojoj bi sam Joko rekao i ovo: "Ja se više ne bavim kamenom, nego dušom kamena, vratio sam kamen njemu samome.. onakvog kakvog sam ga prije toliko godina uzeo.. Ovaj moj govor iz kamena.. govori dosta o čovjeku samom!". Posmrtno mu je objavljena knjiga autobiografskih zapisa "Moja sjećanja" (Zagreb 1996). God. 1977. dobio je Nagradu za umjetnost Slobodne Dalmacije, a o njegovu radu snimljeni su TV dokumentarni filmovi "Iskre u kamenu" (Ivica Katušić) i "Skamenjena žud" (J. Marušić, 1982). Glumio u filmu "Prometej s otoka Viševice" (V. Mimica, 1964). Od 1988. u njegovoj je kući podno Lokve Rogoznice otvorena galerija "Gandalj" s njegovim radovima. Danas, na njegov rođendan, kada bi imao 110 godina, članovi njegove obitelji pozivaju Vas u obiteljsku kuću "Gandalj" u Lokvi na 11. Jokinu Brguju. Dođite na smokve, soparnik, pivo i rakiju, na predstavu "Od tišine do glazbe – koncert za anegdotu i klavir" Ivana Đuričića i glazbene numere Saše Miočića, poslije koje će, naravno, biti after party u beach baru "Morska Vila" gdje će se fešta uz DJ-eve i čašice razgovora i zeru plesa nastaviti do dugo u lokvarsku noć..
 

Almissa Open Art: Kušin Stina

Sinoć je programom na Mirabeli zavrišio Almissa Open Art, omiški festival suvremene umjetnosti, koji se ove godine odvijao pod geslom "Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina". Spomenuti stih moto je festivala koji poziva lokalne stanovnike i turiste kao privremene građane grada drevnih gusara s ušća Cetine na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje i aktivizam. Jedan od najuspjelijih performansa na ovogodišnjem festivalu, svojevrsna okosnica rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo, bio je performans u izvedbi Porno Suicida i klape Utvare, umjetnika koji su na nekoliko najznačajnijih omiških lokaliteta otpjevali klapsku verzija underground hita benda Ilija i Zrno Žita "Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina", inače obradu popularne pjesme klape Intrade "Croatio iz duše te ljubim". Performans poslušajte u snimci u nastavku članka..
 
Večeras se zatvara festival s izvrsnim programom na Mirabeli:
20.00 h - Tom Gotovac - projekcija zabranjenog filma "Dead Man Walking"
21.00 h - Jusuf Hadžifejzović i Eun Su Lim -
performans "Ju Su F"
22.00 h - Marijan Crtalić -
performans "Bez naziva"
22.30 h -
razgovor s umjetnicima..

Naziv ovogodišnjeg programa Almissa Open Art, omiškog festivala suvremene umjetnosti, "Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina" poziv je lokalnim stanovnicima i turistima kao privremenim građanima Omiša na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje, pa čak i beštimu! Umjetnici i njihovi radovi samo su okidač tog neposluha i zajedničkog krika pobune i nepristajanja. Almissa Open Art ne želi biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja. Zato ove godine koncepcija slijedi ideju dubrovačke Art radionice Lazareti i programa "Grad je mrtav. Živio Grad!" jer bez precizne najave ulazimo u javni prostor, izlazimo na ulice i trgove, ali ne kako bi zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmišljanja već kako bi izazvali reakciju i pokrenuli promjenu. Dosadašnja Almissa predstavljala je uglavnom hrvatske autore a na ovogodišnjoj sudjeluju i autori iz drugih zemalja. To je dobro. Umjetnici dolaze, a mi ih pozivamo sa slijepim povjerenjem. Omiš je poznat kao središte klapskog kruga i festivala koji je doveo klapsko pjevanje do razine svjetske baštine pa ćemo se u programu Almisse naslanjati i na kontekst u kojem radimo proizvodeći glasove koji ne sadrže ništa od uznositosti koja je sadržana u formi nastupa klapa. Ideje velikog Tomislava Gotovca i njegovih verbalnih performansa punih psovki i vulgarnosti radova poput znamenite akcije "Pun mi je kurac", performansa Jusufa Hadžifejzovića "Od kiča do krvi samo je korak" i obrade pjesme klape Intrade "Croatio iz duše te ljubim" od strane benda Ilija i Zrno Žita okosnica su rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo. Javljamo se pučkim a capella kričanjem umjesto pučkog pjevanja, u klapskom Omišu. No to su samo detalji iz programa ovogodišnjeg festivala. Detalji su u nastavku. Povirite..
 
Osmi Almissa Open Art festival, pod nazivom “Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina” okupio je 15 predstavnika hrvatske i svjetske umjetničke scene, ove godine s temom poreza na nekretnine. Prema ideji kustosa Slavena Tolja, svi performansi i akcije premješteni su u centar grada te se odvijaju u vrijeme najveće gradske gužve, čime se jasno otvaraju prostori još jednoj, ne samo umjetničkoj kritici. Ovogodišnji festival u ponedjeljak zatvara svoja vrata, i to ponavljanjem projekcije filma Toma Gotovca “Dead Man Walking", kojim je festival trebao biti i otvoren prošlog četvrtka, piše Slobodna Dalmacija. Naime, Gotovčev rad trebao je biti prikazan u omiškom parku Borići, ali je nakon manje od minute projekcija prekinuta jer je jedna posjetiteljica Almisse ugasila projektor i inzistirala da se pozove policija zbog za nju uznemirujućeg sadržaja. Organizatori su pristali odgoditi projekciju do ponedjeljka, gdje će se “sporni” video ipak prikazati na zatvaranju festivala na utvrdi Mirabeli..
 

PLU Krug: Darovat ćemo Dugom Ratu 200 umjetnina

Poljička likovna udruga "KRUG" iz Dugog Rata osnovana je prije 20 godina i svake godine priredi više zanimljivih izložbi, njihova likovna kolonija "KRUG" koju organiziraju u svibnju već je prerasla u lijepu tradiciju, uredili su novi, četvrti prostor za svoju galeriju, a spremni su općini Dugi Rat dati i vrijednu kolekciju slika iz fundusa likovne udruge. - Udrugu smo nazvali po najstarijem naselju, Krug, u Starim jesenicama iznad Dugog Rata, i taj nam se simbolički naslov svidio i zbog drugih razloga – kazao je u razgovoru s Mladenom Vukovićem, urednikom na Hrvatskom radiju, jedan od utemeljitelja likovne udruge, dugoratski slikar autodidakt Joško Čizmić. Pročitajte (i poslušajte) više..
 
U četvrtak, 20.07., u Galeriji AZ nekadašnjeg Ilirskog sjemeništa na Priku s početkom u 21 sat otvoriti će se izložba kiparskih radova troje mladih umjetnika kipara s Umjetničke akademije u Splitu - Antea Biskupović, Srećko Mimica i Ivan Jakšić. Izložba, još jedan od brojnih događanja Omiškog ljeta, moći će se razgledati u galeriji i idućih dana.
 
Hrvatska slikarica Jasna Levak predstavila se svojim djelima u izložbi pod nazivom “Omiške kale i vedute“. Izložba je otvorena u Gradskom muzeju 14. srpnja i trajat će do 4. kolovoza. Jasna Ledvak rođena u Rijeci prva svoja djela izlaže na skupnoj izložbi “Alpe-Adria”  u Trstu 1994. godine nako čega su uslijedile dvije samostalne te mnogobrojne grupne  izložbe. Sudjelovala je u radu kolonija u Voloskom, Pribiću, Grobniku, Bakru, Praputnjaku, Lovranu i Novom Vinodolskom. Ilustrirala je zbirke poezije Jakše Fiamenga “Zemlja od vremena” i “Anima gemelia“, zbirke pripovijedaka Marije Aničić “Nepozabljene besedi” te naslovnicu “Gre suzi smeha” Cvjetane Miletić. Članica je UHULI-a u Zagrebu, Likovnog društva “Kozala” i likovne udruge “Matulji“. Voditeljica je likovne radionice u Matuljima.