U srijedu 1. srpnja u 20 sati u nekadašnjem Glagoljaškom sjemeništu na Priku, održalo se predstavljanje knjige "Svjedoci Radosne vijesti u hrvatskom narodu" više savjetnice za vjeronauk Sabine Marunčić i vjeroučitelja Tomislava Krušlina. Knjigu je predstavio prof.dr.sc. Ante Mateljan, prof.dr.sc. Mladen Parlov, vjeroučitelj Tomislav Krušlina, viša savjetnica za vjeronauk u AZOO Sabina Marunčić i ravnatelj Centra za kulturu Omiš Petar Buljević. U glazbenom programu nastupila je Rebeka Banovac.
Na istom mjestu, u galeriji AZ Centra za kulturu Omiš u suradnji Centra s HVIDRa Omiš postavljena je izložba radova hrvatskih branitelja i invalida domovinskog rata pod nazivom "Muka, uskrsnuće i molitva" koju se može razgledati u radno vrijeme Centra sve do 20.07.2020.
 

Spomenik ankori u Krilu

U ovo novo normalno doba kada se i vandaliziraju i uništavaju spomenici koji su naše prošle generacije postavile u onom vremenu i ovom prostoru u počast ljudima svog vremena i za opomenu i na ponos nama koji živimo u ovom vremenu i dalje baštinimo njihov rad, znanje, vještinu ili pak hrabrost, lijepo je znati da još ima onih među nama koji žele ostavljati nove tragove u vremenu, za nas i za nove generacije koje dolaze, u čast svima onima koji su izgradili sve ovo okolo nas i oplemenili ili barenko na ovim obalama život učinili podnošljivijim. I ljepšim.
Spomenik ankori, sidru, postavljen u Krilu Jesenice jedan je od takvih naših simbola koji duboko ukorjenjen u našu sadašnjosti (i ako bude pameti i u svijetlu budućnost) još više nas povezuje s našom prošlošću s kojom se s pravom ponosimo. Spomen je to na sve jeseničke ribare, mornare, na sve jedrenjake, pjeskare, brodare, male od palube i naše kapetane... 
Bravo autoru-ima i svima onima uključenima u realizaciju projekta ovog novog spomenika u Krilu. Bravo!

Kamo sreće da i druge naše male sredine počnu ili nastave promišljati i kvalitetno raditi na kulturnom oplemenjivanu (preostalog) javnog prostora.... bez obzira što će se uvijek naći neki (uhljeb)ćato koji za to neće imati razumjevanja, neki (kato)liban koji će pijan naposljetnu sve to vandalizirati ili hosoizirati, neki malomišćanski glasnogovornik koji će naglas progrintati i sve poslati u PM.. Čemu ovo? Što je ovo? Di su pare? 
 

Likovna kolonija KRUG u Dućama

Deseta, jubilarna likovna kolonija "KRUG" Dugi Rat održala se u nedjelju, 21.6.2020. u Dućama, na predjelu Rogač, skromnije i kraće nego što su to naši likovni umjetnici okupljeni u Poljičkoj likovnoj udruzi "KRUG" planirali za ovo jubilarno izdanje, ali eto, pandemija korone i besparice učinila je svoje i tu smo gdje smo, umjesto u hladovini dugoratskih Kadića dvora i konobe - evo nas u romantičnom šumarku poviše pijeska Duća, u carstvu borova i hladovini rogača, te u prostoru turističkog ureda na Dućama, kojeg turisti ove godine baš i ne posjećuju, pa je dobro poslužio našim umjetnicima i njihovim prijateljima koji su se opet okupili raditi i družiti. Radovi koji su nastali na ovoj dućkom izdanju likovne kolonije nadopunit će rastući fundus slika Galerije "KRUG", a valjda će epidemiološki uvjeti omogućiti da se izlože i razgledaju i na nekoj izložbi udruge još ovog ljeta.
 

Mural Vedranu Andri Rakuljiću na Krilu

Uz bakljadu je u nedjelju na Krilu upriličeno svečano otvaranje murala u čast hrvatskim braniteljima. Naslikan je vukovarski Vodotoranj, natpis 'Vukovar', Hajdukov grb i lik Vedrana Andre Rakuljića, mještanina koji je kao hrvatski branitelj poginuo 17. travnja 1993. na dubrovačkom bojištu. Mladi mještani Krila pokrenuli su cijeli projekt te su radom i vlastitim sredstvima ostvarili dugogodišnju želju da se svome sumještaninu napravi vječna posveta. Crteži su djelo Klare Ivanišević, a u realizaciji joj je pomoglo nekoliko sumještana. Otisnuti su i stihovi: 'Ima jedan brod svima nama rod, koji nikud ne putuje, ima jedan brod i u njemu rod, što zauvijek tu ostaje'...
 

Jesenički murali niču kao voće poslije kiše

Ovog propupalog proljeća uz vrgoračke jagode i tugarske trešnje nekako su najbolje rodili jesenički - murali! Rastu i bujaju na svakom koraku. Obnovljen je onaj veliki Hajdučki na Dubokoj, osvanuo je ovaj novi na Suhom Potoku, a dok se dugorački umjetnici grafitta još na gradelama i kominima pripremaju za nove pothvate umjetničke sekcije Torcide u dugoratskim eksterijerima, dok dućki "pituri" ponavljaju češki i marljivo se pripremaju za sezonu, u svetu nedjelju najavljuje se otvaranje novog murala u Krilu. Kriljanska mladost nmajnoviji mural posvetila je gradu heroju Vukovaru i njegovim braniteljima, te našem lokalnom momku iz Krila, Vedranu "Andri" Rakuljiću, koji je svoj život položio na oltar domovine 1993. na Popovom Polju, kao pripadnik omiške bojne "Poskoci". Tu je, ta naravno, i posveta našem jedinom i vječnom meceni dalmatinske likovne umjetnosti - našem Hajduku.
 

Hajdučki graffiti

U subotu je na Gajinama obnovljen jedan od najvećih hajdučkih murala, visok 6, a dug 125 metara, s Hajdukovim grbom i natpisom "Moja prva i posljednja ljubav". Bravo za likovnjake iz Torcide! A tko zna, možda se napokon ohrabre i drugi naši likovni umjetnici pa ukrase (u dogovoru s mjesnim odborom) još pokoji zid u našim malim mistima i s nekim lokalnim, zavičajnim motivima. Na Malom Ratu i Dugom Ratu postoji nekoliko takvih pravih malih bisera od murala, rad lokalnih grafitera, ali nažalost i niz vandaliziranih javnih površina, poput dugog zida na dugoratskoj rivi koji je neki golobradi "kralj ponoći" friško u pijanstvu ukrasio nemaštovitim porukama.
 

Izložba Ede Unkovića u Galeriji Krug

Četvrtak, 12.03.2020. od 20 sati, Galerija KRUG, Dom kulture Dugi Rat
Otvorenje samostalne izložbe Ede Unkovića
Organizacija: PLU Krug Dugi Rat

U četvrtak se opet družimo s likovnim umjetnicima i boemima opće prakse u Galeriji Krug u Dugom Ratu. Prigoda je lijepa i ne valja je propustiti. Samostalna izložba splitskog likovnog umjetnika Ede Unkovića, meštra hiperrealističkog slikarstva.
Edo Unković potječe iz tradicionalne pomorsko-brodarske obitelji sa otoka Korčule. Rođen je u Metkoviću, osnovnu školu i djetinstvo provodi  u Opuzenu. Živi i djeluje u Splitu gdje je završio srednju Pomorsku školu i Ekonomski fakultet. Dragovoljni je i djelatni sudionik Domovinskog rata od 1990.  do 1993. godine i visoki pričuvni časnik Hrvatske vojske. Godine 1996. počinje intezivnije izlagati preferirajući motive uz more koji su u skladu s njegovim životnim impresijama. Do sada je izlagao osam puta samostalno i trideset osam puta na skupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Sudjelovao je na desecima likovnih kolonija. Njegove slike se mogu naći u privatnim i javnim zbirkama i kolekcijama diljem Europe i prekomorskim zemljama. Izložba će se moći pogledati u Dugom Ratu do 31.03.
 

Dan ružičastih majica

Izložba Dan ružičastih majica otvorit će se u srijedu, 26. veljače, u 18 sati u splitskom klubu Zona. Izložba je to učenika Škole likovnih umjetnosti koja se otvara povodom Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja i bit će otvorena tri tjedna, piše InfoZona.hr.
- Dan ružičastih majica, Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, tradicionalno se obilježava posljednje srijede u veljači, kao podsjetnik na 2007. godinu, kada je dječak u Kanadi obukao ružičastu majicu u znak potpore majci oboljeloj od karcinoma dojke i bio izložen vršnjakom nasilju. Hrvatski sabor je 2017. godine potvrdio ovaj dan kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja - objašnjava profesorica Željka Milošević Paro, mentorica učenica i učenika. Škola likovnih umjetnosti u Splitu dugi niz godina sudjeluje u projektima suzbijanja nasilja među mladima pa je i ova izložba doprinos toj borbi.
 

Noć muzeja 2020.

U petak, 31. siječnja 2020. održati će se petnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja koja je tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja. Jubilarnu Noć muzeja povezati ćemo s dvije velike obljetnice: 200 godina postojanja i rada Arheološkog muzeja Split, osnovanog davne 1820. godine i 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, osnovanog 1880. U Noći muzeja potvrdimo da hrvatski muzeji imaju znanje, snagu, potencijal i publiku koja ih voli. Ta noć neka bude  prigodan poticaj muzealcima da aktualiziraju brojne teme o kojima vrijedi šire govoriti i ukazati brojnim programima u hrvatskim muzejima i baštinskim ustanovama. Spomenimo samo neke: relevantnost muzeja u suvremenom društvu i budućem razvoju; muzeje kao mjesta susreta i stjecanja novih znanja; odnos muzeja i lokalne zajednice; muzeji i održivi razvoj kulturnog turizma; muzejska arhitektura i infrastruktura; novi muzeji, nove tehnologije i nova publika; muzeji i kulturne i kreativne industrije; utjecaj muzeja u stvaranju pozitivnog javnog mijenja; muzejske velikane i osobnosti koji su zadužili hrvatsku kulturu.

I ove godine Povijesni muzej Poljica u Gatima sudjeluje u Noći muzeja. Muzej će biti otvoren od 19:00 do 23:00. Tema nadolazeće Noći muzeja su ‘Velike obljetnice hrvatskih muzeja’ tako smo i mi naš program posvetili velikim Poljičkim obljetnicama. Program noći je sljedeći, a poslije samog programa degustirati ćemo poljičke specijalitete.
- 19:30 - predavanje Nikoline Radmilo Pivčević u kojim će biti govore ne samo o muzeju nego i o trima velikim obljetnicama: -100 godina od rođenja don Frane Mihanovića (točnije 98 god); 45 godina od osnivanja Povijesnog muzeja Poljica i 100 godina kazališnog amaterizma u Gatima.
- 20:15 - nastup KUU "Mosor"Gata
- 20:30 - razgledavanje muzeja i okolice.
Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.
 

Kad ne dime tvornički dimnjaci..

U srijedu, 13.11.2019 u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" u Šibeniku predstavljene su novine Lane Stojićević "Kad ne dime tvornički dimnjaci – TEF" u izdanju umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon. Riječ je o autorskoj publikaciji, drugom dijelu višegodišnjeg umjetničko-istraživačkog projekta mlade šibenske umjetnice o ugasloj šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura (TEF). Na predstavljanju su bili prisutni i bivši radnici tvornice čija kazivanja čine važan dio novina uz koje je predstavljen i audio-rad, zvučna dokumentacija razgovora s radnicima tijekom prošlogodišnje šetnje lokalitetom ibvše tvornice, a nakon promocije novine su distribuirane posredstvom kulturno-umjetničkih institucija i ugostiteljskih objekata u Šibeniku gdje se mogu besplatno preuzeti.
Šibenska Tvornica elektroda i ferolegura – TEF, baš poput njene dugoratske "sestre" Tvornice ferolegura "Dalmacija" Dugi Rat, obilježila je živote mnogih u Šibeniku i okolici te je svojim dimnjacima desetljećima sukreirala prepoznatljiv obris grada.
Tvornički su objekti srušeni, ostao je tvornički otpad (troska i fenolne otpadne vode) koji do danas nije adekvatno zbrinut i prostor u središtu grada (305.395 m² površine) koji se prepoznaje kao velik "brownfield" turistički potencijal.
I poslije (bolje?) industrijske prošlosti i Šibenik i Dugi Rat opet dijele istu neizvjesnost realizacije (turističkog) potencijala, s tim da se Šibenik posljednjih 10-ak godina trgnuo i s niz inicijativa realiziranih sredstvima iz EU fondova odlučno i odlično krenuo u bolju post-industrijsku budućnost, svjestan opasnosti od nove prevladavajuće monokulture - turizma.
Ako govorimo o industrijskoj povijesti Dugog Rata, zanjmo da ona ne obuhvaća samo našu ugaslu Fabriku i ne tako daleku staru hidrocentralu, već i kulturu zajedničkog življenja i rada (ne zaboravimo, Fabrika je izgradila sve stambene zgrade u i dosta ostalih značajnih objekata u mjestu) za koju još samo posljednji optimisti vjeruju da se nije sasvim izgubila. No, ima li koga u Dugom Ratu poput mlade Šibenčanke Lane Stojićević da krene sustavno istraživati i prikupljati svjedočanstva još uvijek živih svjedoka i zabilježiti za buduće generacije kako se živjelo u 20 stoljeću u Dugom Ratu, nekadašnjoj općini Omiš i njenoj okolici?
Imali smo i mi "Tvorničke novine", imamo i udrugu (Tvornica) koja je u prošlosti imala neke zapažene akcije (Izložba 100 godna Tvornice, Izložba 100 godina Dugog Rata,..), a da li danas imamo mlade, stručne i zainteresirane da krenu dalje, u nove projekte prisjećanja Dugoraćana i upoznavanja mladih generacija s važnim dijelom lokalne povijesti, to tek treba saznati...