Službenim popisom hrvatskih portala do veće odgovornosti za sadržaj

media freedomAgencija za elektroničke medije počela je objavljivati podatke internetskih portala u Hrvatskoj. Prijavljeno je oko 300 internetskih portala, a iako postoje već godinama, sada će prvi put biti dostupan njihov službeni popis. Hoće li službeni popis portala koji djeluju u Hrvatskoj uvesti reda u internetski prostor, odnosno može li se na taj način uvesti veća odgovornost za sadržaje koji se objavljuju na internetu?. "Uključivanje portala u elektroničke medije je korak dalje u sadržajnoj regulaciji interneta. Cilj regulacije ne bi smjela biti kontrola sadržaja, nego samo odgovornost koju za objavljeno imaju i drugi mediji", objašnjava prof. dr. Zrinjka Peruško, predstojnica Centra za istraživanje medija i komunikacije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Iako su prema ZEM-u portali urednički oblikovane internetske stranice, postavlja se pitanje trebaju li se i web-stranice te blogovi, na kojima se također prenose vijesti, komentira i uređuje, ubrajati u tu kategoriju ...

POPIS HRVATSKIH PORTALA

Medijska pismenost najvažnija za razumijevanje informacija

Službenim popisom hrvatskih portala do veće odgovornosti za sadržaj Hoće li službeni popis portala koji djeluju u Hrvatskoj uvesti reda u internetski prostor, odnosno može li se na taj način uvesti veća odgovornost za sadržaje koji se objavljuju na internetu?

Pise: Nataša Gajski Kovačić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Naime, Agencija za elektroničke medije počela je objavljivati podatke internetskih portala u Hrvatskoj. Prijavljeno je oko 300 internetskih portala, a iako postoje već godinama, sada će prvi put biti dostupan njihov službeni popis.

Agencija usklađuje podatke s novim Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je jasnije odredio kriterije pa provjerava odgovaraju li novoj definiciji već prijavljeni portali. Prema tom zakonu portali su urednički oblikovane internetske stranice koje sadrže inačice tiska i informacije iz medija, a dostupni su široj javnosti neovisno o opsegu.

ZEM propisuje da su portali od 2010. obvezni uplatiti 0,5 posto prihoda za rad agencije, a prve se uplate mogu očekivati u svibnju 2011. Od 2008. upis je zatražilo gotovo 300 portala, kažu u Agenciji, a ZEM propisuje obvezu prijave prije nego što portal počne s radom. Za one koji to ne učine predviđene su novčane kazne od 5000 do 100.000 kuna. No, u Vijeću za elektroničke medije, koje upravlja Agencijom, napominju da će prije kažnjavanja upozoriti portale na propise.

"Uključivanje portala u elektroničke medije je korak dalje u sadržajnoj regulaciji interneta. Cilj regulacije ne bi smjela biti kontrola sadržaja, nego samo odgovornost koju za objavljeno imaju i drugi mediji", objašnjava prof. dr. Zrinjka Peruško, predstojnica Centra za istraživanje medija i komunikacije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Iako su prema ZEM-u portali urednički oblikovane internetske stranice, postavlja se pitanje trebaju li se i web-stranice te blogovi, na kojima se također prenose vijesti, komentira i uređuje, ubrajati u tu kategoriju.

"U europskoj praksi i zakonodavstvu, na koju se naslanja i hrvatski ZEM, blogovi i web-stranice ne smatraju se medijima. No, regulaciji novih medijskih platformi pristupa se oprezno, jer je važno ne ograničiti slobodu izražavanja, a još se raspravlja i o pitanjima zaštite privatnosti i drugih osobnih prava", tumači Peruško.

Smatra da je vrlo važno razlikovati portale koji se registriraju kao mediji, pa su nužno i odgovorni za informacije koje objavljuju, od portala koji su blogovi i koji donose samo nečije vlastito mišljenje. No, drži da korisnici medija, kako se danas naziva medijska publika, trebaju stvoriti vlastito mišljenje o izvorima informacija, te ih jasno razlikovati.

Danas se teško oteti dojmu da je glavna funkcija medija prestala biti informiranje, još manje edukacija, a postala isključivo zabava, žutilo i komercijalizacija sadržaja.

"Zabava je oduvijek bila svrha elektroničkih medija - prisjetimo se radija, pa televizije. Samo su novine bile orijentirane na vijesti i informacije kao glavni sadržaj. Čak i javne televizije u Europi oduvijek su, uz informiranje i obrazovanje, smatrale zabavu važnim sadržajem javne usluge, dok su komercijalne televizije u drugim sredinama, na primjer u SAD-u, oduvijek emitirale pretežno zabavni program.

Nije problem u zabavi, nego je problem u nedovoljnoj pažnji koja se posvećuje događajima i procesima iz političke i ekonomske sfere, ozbiljnoj raspravi o njima. Time se onemogućuje ostvarenje bitne javne funkcije medija, u kojoj su oni forum za javnu raspravu. Internet nije odgovoran za rastući 'infotainment', nego je to trend koji izlazi iz promijenjenog karaktera ukupnog medijskog okruženja", tvrdi prof. Peruško.

Pojavom interneta kao najbržeg medija počelo se govoriti i da će novine potpuno propasti jer nitko više neće čitati jučerašnje informacije kad svježe može dobiti istoga trena. No često je riječ o ne baš sasvim provjerenim informacijama. Zato ostaje i pitanje može li se prosječni korisnik interneta snaći u toj poplavi informacija i pronaći onu pravu.

"U medijskom krajoliku s puno većim izborom i različitim izvorima informacija mnogo je veća odgovornost i na samom korisniku, jer ih ne dobiva više 'zapakirane' u emisiji vijesti ili u novini, i zato se pitanje medijske pismenosti danas smatra ključnim ciljem medijske politike. Zato je i Europska komisija promicanje medijske pismenosti, dakle sposobnosti publike da kritički razumije sadržaj medija, označila prioritetom u elektroničkom medijskom okružju", naglašava Peruško.

Istodobno nam podaci Eurostata ne idu u prilog jer za 2009. godinu pokazuju da su Hrvati u osnovnoj informatičkoj pismenosti pri dnu liste europskih zemalja, a od nas su gori samo Bugari i Rumunji.

Informatička pismenost radno sposobnog stanovništva svakako je važan preduvjet za razvoj društva u cjelini. No, u našim osnovnim školama informatika je izborni predmet, a u tri posto škola djeca nemaju ni tu mogućnost.

U srednjim školama, informatiku sve četiri godine imaju jedino prirodoslovno-matematičke gimnazije i pojedine tehničke škole. Učenici općih gimnazija informatiku imaju samo jednu godinu.


Hrvati u sredini europske ljestvice korištenja interneta

Najnoviji podaci o korištenju interneta pokazuju da smo konačno prešli granicu od 50 posto korisnika u populaciji starijoj od 15 godina. U Hrvatskoj je trenutno 53 posto korisnika ovog medija, što je približno oko 1,850.000 osoba. U europskim relacijama, na sredini smo europske ljestvice korištenja interneta, odnosno sada smo na istoj razini kao Italija ili Poljska. No, još smo dosta slabiji od Češke ili Mađarske koje imaju 59 posto korisnika ili Slovačke i Slovenije sa 65 posto korisnika.

Po udjelu korisnika interneta više nije prvi Zagreb s okolicom, nego Dalmacija i Istra s Primorjem. Korisnicima interneta taj medij postao je u Hrvatskoj važniji od televizije koja je dosad svima bila neprikosnoveno prvi masovni medij.

Najviše korisnika interneta, njih 90 posto, u populaciji je građana od 15 do 25 godina. Njima je internet integralni dio života što se tiče komunikacije, informacije, usluga. Među korisnicima interneta, oko 850.000 građana su i korisnici društvenih mreža.

Istraživanje agencije GfK pokazuje da dok je 2000. računalo posjedovalo 24 posto kućanstava u Hrvatskoj, u 2009. se ta brojka popela na 66 posto. To znači da se oko 950.000 kućanstava služi internetom.

Po broju računala u kućanstvima u zemljama središnje i istočne Europe ispred nas su Slovenija, Austrija i Estonija, dok su iza nas, primjerice, Latvija, Srbija, Litva, BiH, Slovačka, Češka...

Internetom se kod kuće služi 83 posto korisnika, na poslu njih 14 posto, a u internetskim kafićima i školama tri posto. Hrvati najčešće pretražuju i informiraju se o dnevnim događajima na internetu. No vrlo je visoki postotak onih koji koriste elektroničku poštu i pretražuju oglase. Slušanje glazbe, igrice, skidanje glazbe i filmova te chat također su visoko zastupljeni na skali interesa prosječnog građanina Hrvatske, dok nas znatno manje interesiraju online bankarstvo, kupovina putem interneta ili praćenje financijske burze.

Za dnevno informiranje internet koriste najviše građani Istre, Primorja i Dalmacije i to u dobnoj skupini iznad 45 godina te oni visokog obrazovanja.

Najviše Hrvata aktivno tjedno provede na internetu od 6 do 10 sati, no nije zanemariva ni brojka onih koji na internetu svakog tjedna surfaju i do 20 sati. Devet posto građana provodi i više od 20 sati tjedno online, što je u prosjeku barem tri sata aktivnog korištenja dnevno.

Povezani članci

Who's Online

We have 306 guests and no members online