DUGI RAT

Zdravstveni i lječilišni turizam, koji je u svijetu izrazito raširen, a u Europi u njemu uživa 17 posto stanovništva starijeg od 65 godina, i u Hrvatskoj se godinama smatra važnim čimbenikom u razvoju, a sad i u oporavku gospodarstva. Hrvatska ima brojna odredišta pogodna za razvoj zdravstvenog turizma, kao što su toplice i lječilišta, ali bez dodatnih ulaganja i konkretnih projekata rezultata i dalje neće biti. Postojeći se kapaciteti moraju koncentrirati na nove investicije, trendove i ponude. Stoga je potreban i veliki zaokret u pristupanju zdravstvenom turizmu ...

STRUČNO-ZNANSTVENI SKUP HGK

Zdravstvo - neiskorištena prilika turizma

Piše: Mladen Bokulić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

No, kako je rečeno na stručno-znanstvenom sastanku održanom u petak na tu temu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), zbog slabe iskorištenosti prirodnih potencijala, kao što su termalne vode, blaga klima te prirodne ljepote, ali i katastrofalnog stanja u kojem se nalazi većina specijalnih bolnica – a koje bi trebale biti nositeljice te grane turizma – dosadašnja iskustva i ponuda nisu dali očekivane i željene rezultate.

- "Postojeći se kapaciteti moraju koncentrirati na nove investicije, trendove i ponude, zbog čega je potreban i veliki zaokret u pristupanju zdravstvenom turizmu. Hrvatska ima brojna odredišta pogodna za razvoj zdravstvenog turizma, kao što su toplice i lječilišta, ali bez dodatnih ulaganja i konkretnih projekata rezultati će i dalje izostati", istaknula je HGK-ova potpredsjednica Vesna Trnokop Tanta.

Kao uzor istaknula je Sloveniju te Austriju i Njemačku. Da je zdravstveni turizam ondje raširen, govori i to da je 2000. u Sloveniji u toj grani turizma ostvareno 2,2 milijuna noćenja, a u Hrvatskoj 252.970 noćenja. U Njemačkoj, koja je vrlo rano prepoznala prednosti zdravstvenog turizma, 2009. u lječilištima je boravilo 19,5 milijuna osoba koje su ostvarile 102,7 milijuna noćenja, što je jedna trećina svih noćenja u Njemačkoj. Prihod koji je ostvaren iznosio je impresivnih 30 milijardi eura.

Na skupu je bilo riječi i o trenutnom stanju u specijalnim bolnicama koje nije zadovoljavajuće, ali i o mogućnostima te eventualnim rješenjima. To bi, između ostaloga, trebala objediniti i jedinstvena strategija za specijalne bolnice, koju još uvijek nemamo.

Imamo gotovo 913.286 četvornih metara zemljišta, 161.000 četvornih metara objekata s 1655 soba s kupaonicom, od čega samo 34 apartmana, te ukupno 3469 kreveta, od kojih je 23 posto ispod standarda, što je očiti pokazatelj nedovoljna kapaciteta ponude. U Sloveniji naime imaju 18.000 kreveta za tu vrstu ponude.

Također, izostanak sustavna praćenja mineralnog sastava termalnih voda i ljekovitog blata koje nude specijalne bolnice, neriješeni imovinsko-pravni odnosi te problemi koji prate nemedicinske djelatnosti, što je jedan od govornika na skupu, prof. dr. sc Stjepan Turek iz HGK smjestio "na rub znanosti".