DUGI RAT

Pod pritiskom dugova i lošeg poslovanja, počinju se prodavati neki od najboljih hrvatskih priobalnih hotela, rečeno je na prošlotjednom sastanku predsjedništva Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Je li time najavljen kraj zlatnih investicijskih godina, kada su hotelijeri godišnjim ulaganjima, koja su obilno premašivala 500 milijuna eura, vukli cijeli hrvatski turizam, ili je riječ o investitorima koji su se malo preračunali pa sada ne vide izlaz iz krize? Još lanjske godine hotelijerima nije bila posebno dobro, ali ni toliko loše da bi morali hitno prodavati nove objekte. Ekonomska kriza usporila je hotelijerske investicije i, dok se lani baratalo s investicijama vrijednim 4,5 milijardi kuna, ove će se godine one smanjiti za najmanje dvadesetak posto ...

TURIZAM

Bez vrhunskih hotela nema ni kvalitetnog turizma

Zašto se prodaju neki od najboljih hrvatskih priobalnih hotela. Samo tijekom dvije godine, 2008. i 2009., Hrvatska je dobila 86 novih, odličnih hotela

Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Ekonomska kriza usporila je hotelijerske investicije i, dok se lani baratalo s investicijama vrijednim 4,5 milijardi kuna, ove će se godine one smanjiti za najmanje dvadesetak posto.

Budući da su daleko najveći investitori u turizam, glavnu granu hrvatskoga gospodarstva koja nam pomaže da potpuno ne potonemo, hotelijeri se smatraju jakim igračima.

Kao takvi, dosad nisu imali ni veliku pomoć države, koja standardno ima prečih briga. Lani je bilo tek nekoliko više-manje kozmetičkih darova poput mizernog ZAMP-ovskog popusta ili smanjenja izdataka za spomeničku rentu. Ove godine čak ni to.

Oni, s druge strane, godinama traže PDV na razini mediteranske konkurencije. Svojedobno su tvrdili da su im prošlogodišnji gubici iznosili 200 milijuna kuna, čemu je najviše pridonijela visoka stopa PDV-a. Žale se da investicije isplaćuju desetljećima.

Na posljednjem sastanku između predstavnika Ministarstva turizma i ministra financija Ivana Šukera govorilo se i o smanjenju PDV-a, ali je svima jasno da to ovisi o stabilizaciji ekonomije.

Poznata je fraza da Hrvatskoj, ako želi zadržati korak s konkurencijom, treba najmanje 100.000 novih visokokvalitetnih hotelskih kreveta. Dosad se išlo tim smjerom, ali je pitanje što će se događati u budućnosti.

Udjel hotelskog sektora u ukupnim smještajnim kapacitetima sa sadašnjih dvanaest do četrnaest posto treba povećati na oko 40 posto, a to će bit teško napraviti uz lošu investicijsku klimu, neizdržive namete i nekonkurentni PDV.

Država je mnogo uložila u turističku infrastrukturu (odlične autoceste), ali će svrhovitost tog ulaganja doći u pitanje krahiraju li hotelijeri.

Masovno punjenje privatnog smještaja i kampova može zadovoljiti jednu, dvije sezone, ali trebamo pune hotele želimo li biti kvalitetna destinacija.

Samo tijekom dvije godine, 2008. i 2009., Hrvatska je dobila 86 novih, odličnih hotela. Početkom 2007. imali smo 77 hotela s četiri i 10 hotela s pet zvjezdica, sada, prema posljednjem popisu kategoriziranih objekata, iz 15. travnja 2010., imamo 145 hotela s četiri i 23 hotela s pet zvjezdica.

Istina, tri županije, uglavnom kontinentalne, nemaju ni jedan hotel s četiri ili pet zvjezdica, dodatnih osam ima tek po jedan objekt s četiri zvjezdice.

No, bez obzira na to, hotelski investicijski ciklus dosad je bio dobar i hotelijere treba ozbiljno shvatiti kada kažu da imaju problema.

A bez kvalitetnog hotelijerstva naš turizam više neće biti uspješna priča.