Frenki Laušić: Čemu se to veselimo? Pa Rumunji rastu 5,8 posto!

Nakon šest godina recesijske tuge rast gospodarstva od blizu tri posto dvije godine nakon te tužne nevolje bi morao navući osmijeh na lice svakog od nas. Međutim, ako znamo da nam treba još nekoliko takvih godina da dostignemo realni bruto domaći proizvod iz 2008., tada stvari postaju malo drukčije. Uz to, rast gospodarstva deset tranzicijskih država iz Europske unije govori da je njihov prosječan rast ubrzan s 2,6 posto u šest mjeseci prošle godine na 4,2 posto u istom razdoblju ove godine, odnosno u ovoj godini, i u prosjeku te države rastu osjetno brže od Hrvatske, koja je rasla po stopi od oko 2,7 posto u prvom polugodištu ove godine. E, taj podatak boli i on govori koliko nedostatno koristimo vlastite kapacitete, Rumunjska je, recimo, u drugom kvartalu rasla po stopi od 5,8 posto. Eto, zbog toga će nas ta država ove godine vjerojatno prestići kada je u pitanju BDP po glavi stanovnika, po paritetu kupovne moći, a i Bugarska nam se opasno približava... Sve to govori o tome da trebamo mnogo jače raditi na stvaranju uvjeta za razvoj ostalog dijela gospodarstva, a ne samo turizma (koji je izvozna djelatnost), koji iznosi od 19 do 24 posto BDP-a. Svi alarmi su odavna upaljeni!

ČEMU SE TO VESELIMO?

Piše: Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Upravo stoga nam svježe objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a od 2,8 posto, koliko god zvučali i izgledali dobro, moraju biti samo dodatni podstrek da što ažurnije prionemo rješavanju svih bolnih točaka javnih servisa, državnih poduzeća, daljnjem smanjivanju i uklanjanju administrativnih barijera za poduzetnike.

frenki laušić

Jer, tek komparativna slika, to jest j usporedba s konkurentnim tranzicijskim zemljama, otkriva koliko slabo koristimo vlastite razvojne kapacitete i sposobnosti i koliko smo inertni i tromi u jačem pokretanju gospodarstva.

Analiza suhoparnih brojki izvješća DZS-a je pritom pokazala da je rast BDP-a u drugom kvartalu temeljen na rastu potrošnje, investicija i izvoza. No ono što je zanimljivo jest to da je rast vrijednosti uvoza bio nešto izraženiji nego kod izvoza.

To je, kako je zaključio Zvonimir Savić, ekonomist HGK, dovelo do negativnog utjecaja salda razmjene roba i usluga s inozemstvom na rast BDP-a, odnosno, ustvrdio je, "može se zaključiti da snažna povezanost potražnje i uvoza usporava rast BDP-a u odnosu na kretanje ukupne potražnje”.

Dakle, neto bilanca uvoza-izvoza je u drugom kvartalu bila negativnih 0,5 posto za bruto domaći proizvod, jer se ispostavlja da nam izvoz “blisko” povezan s uvoznim “komponentama”, a uz to i veća domaća potrošnja povećava uvoz.

Sve to govori o tome da trebamo mnogo jače raditi na stvaranju uvjeta za razvoj ostalog dijela gospodarstva, a ne samo turizma (koji je izvozna djelatnost), koji iznosi od 19 do 24 posto BDP-a. Svi alarmi su odavna upaljeni.

Povezani članci

Who's Online

We have 182 guests and no members online