Hrvatska među pet svjetskih pobjednika sezone

turizamNije nam trebala potvrda svjetskih stručnjaka da po zna koji put zaključimo da nam je turizam, i ovako površan i nesavršen, jedan od najpropulzivnijih dijelova gospodarstva, odnosno jedina grana kojom možemo parirati cijelom svijetu. Dakle, ITB World Travel Trends Report 2011. navodi pet ovogodišnjih turističkih pobjednika u cijelom svijetu. Redom to izgleda ovako. Južnoj se Koreji predviđa ovogodišnji rast turističkog prometa od 28 posto, Kini 23 posto, Njemačkoj 11 posto, Hrvatskoj 7 posto i Meksiku 5 posto. Prema očekivanjima, Grčka će bit jedan od najvećih gubitnika sezone s projiciranim padom od 5 posto ...

TURIZAM

Hrvatska među pet svjetskih pobjednika sezone

Hrvatska je pobjednik, ali ne treba zaboraviti da bismo umjesto sedam od turizma mogli zarađivati 14 ili 15 milijardi eura. Ali to zahtijeva političku odluku, više ambicije i rada, ali i daleko više državnog novca od sadašnja dva proračunska promila

Pise: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Projekcija trendova rađenih za potrebe ITB-a, berlinskog turističkog sajma, najvećeg svjetskog, iznimno je cijenjena među stručnjacima i prema tim projekcijama mnoge države svijeta koncipiraju svoje turističke politike.

Što, dakle, pokazuju analize svjetskih stručnjaka, uobličene u spomenutom Reportu, za ovu godinu i što bi nam mogla donijeti slijedeća?

Nakon opasne i zastrašujuće 2009. kad je poljuljan kompletan financijski svijet, a što se naravno odrazilo i na smanjenje broja globalnih putovanja, turizam se ove godine oporavio. Broj putovanja porast će pet posto u odnosu prema lani; očekuje se 935 milijuna putovanja što je rekordan broj, dva posto više u odnosu prema dosad rekordnoj 2008. godini.

Europa, najzanimljiviji turistički kontinent svijeta, zabilježit će najslabiji rast, od jedan do tri posto, a takve joj se projekcije najavljuju i za sljedeću godinu. Azija će, s druge strane, zabilježiti veliki skok, od devet do jedanaest posto, a Južna Amerika od 11 do 13 posto.

Potrošnja će, također u odnosu prema 2009., porasti sedam posto, na 781 milijardu eura. Međutim po turističkoj potrošnji neće biti dostignuta rekordna 2008. kad su turisti diljem svijeta potrošili enormnih 800 milijardi eura. Prosječna potrošnja po noćenju, dakle na razini prosjeka cijelog svijeta, ove je godine iznosila 107 eura, dok se po putovanju trošio 1141 euro.

Ako bude sve u redu i sljedeća će godina donijeti novi pozitivan pomak - očekuje se novi rast putovanja od tri do pet posto. Nakon 2009., koja je vrlo lako mogla prerasti u katastrofu, čime bi se na više godina destabilizirao globalni turistički biznis, turizam je još ove aktualne godine uplovio u stabilnije vode.

Ohrabrujuće je, dakle, da se slični trendovi očekuju i naredne sezone. Pritom najveći rast prometa bilježi turistički segment krstarenja koji raste po stopi od deset posto, aviopromet raste po stopi od dva posto godišnje, dok su putovanja automobilom, dakle ono što Hrvatsku najviše zanima jer nam više od 90 posto gostiju dolazi vlastitim prijevoznim sredstvima, u padu od dva posto.

Daleko, međutim, od toga da su Europljani zaboravili na krizu i da ih nije opeklo sve ono što se događalo prije dvije godine. U Europi je zabilježeno manje kraćih – unutareuropskih - putovanja, a raste broj onih dalekih, prekooceanskih. Kraća putovanja i manja potrošnja na odredištima postaju pravilo.

Ove je sezone, nadalje, potrošnja Europljana pala tri posto, a i dalje rapidno raste last minute buking. Iz perspektive vlasnika hotela i agencija ovo će zvučati zastrašujuće: 50 turističkih eksperata, čije su analize objavljene u European Travel Monitoru, tvrdi da je ove godine čak 25 posto više ljudi nego lani odmor bukiralo samo tjedan dana prije početka odmora.

Čak i oni koji se površno bave turizmom znaju kakve to probleme donosi i koliko je to daleko od nekadašnjih uzusa kad se odmor planirao i uplaćivao mjesecima unaprijed. U ovom slučaju gube i agencije i hotelijeri, jer su cijene u last minuteu najniže.

Nadalje, za 65 posto anketiranih Europljana recesija će i u 2011. imati snažan utjecaj na planiranje putovanja. Međutim, 44 posto njih i sljedeće godine planira putovati isti broj dana kao i ove. Strahovito snažno, po godišnjoj stopi od 17 posto, raste važnost interneta pri planiranju i uplaćivanju putovanja. Sada se 50 posto svjetskih putnika služi tim izvorom informacija pri planiranju putovanja.

Gdje bi u cijeloj priči oko 2011. mogla biti Hrvatska? S obzirom na to da je naše turističko vodstvo "operirano" od velikih ambicija, što se međutim savršeno poklapa s inertnošću većine direktora na nižim razinama (od direktora županijskih i lokalnih turističkih zajednica do direktora pa čak i vlasnika hotela), velika je vjerojatnost da će se ponoviti ovogodišnje brojke. Vrlo je moguć i mali rast.

Taj manjak ambicije znači da će se turistički prihod opet vrtjeti oko sedam milijardi eura mada Hrvatska ima potencijal za najmanje dvostruku zaradu.

Iako je strahovito opterećen raznim nametima, prije svega visokom stopom PDV-a kakve nema gotovo nigdje u Europi, premijerka Jadranka Kosor nedavno je izjavila, što struka pozdravlja, kako se turizam neće dodatno oporezivati sljedeće godine jer, kako je istaknula, takva odluka ne bi bila dobra za taj osobito važan gospodarski sektor.

Inače, taj osobito važan sektor za sljedeću je godinu dobio dva promila proračunskog novca, konkretno 239,5 milijuna kuna. Omjer je dakle ovakav: ulaganje na državnoj razini od 239,5 milijuna kuna donijet će turistički prihod od oko sedam milijardi eura.

Fenomenalno!

No kad bismo željeli da nam turizam donosi četrnaest ili petnaest milijardi eura, onda bi to zahtijevalo i veća državna ulaganja, mnogo više od ta dva promila, ali i potpuno nov odnos prema poslu. Tada se ne bi moglo dogoditi da zimi ne rade čak ni perjanice istarskog turizma poput Poreča i Rovinja, ili da Istra, nekadašnja turistička lokomotiva, godinama stagnira, bolje reći propada bez ikakvih sankcija, a da se na vodeće turističke pozicije postavljaju politički podobni.

Premijerka je, nadalje, potpuno u pravu i kad tvrdi da je uspješnoj sezoni pridonijelo i to što smo sigurna i mirna zemlja kao i to što su se unatoč teškim vremenima uspjeli sačuvati socijalni mir i radna mjesta, a što u turističkoj branši ima posebnu težinu.

Pretpostavlja da će i ovogodišnji turistički prihodi biti veći od lanjskih, a u narednoj godini očekuje isti uspjeh kao i 2010. godine.

Ponavljamo, to je vrlo realno, ali problem je u tome što hrvatski turizam može mnogo bolje i što svake godine, zbog manjka ambicija, gubimo milijarde turističkih eura koje bi dobro došle (i) iscrpljenoj državnoj blagajni.


Hrvatska površnost na primjeru zdravstvenoga turizma

Vjerovali ili ne, ali Hrvatska ni nakon 20 godina samostalnosti nema registar kulturnih znamenitosti. Bilo što da dotaknemo otkriva površnost: dio direktora lokalnih turističkih zajednica gotovo da i ne dolazi na posao, hotelskom osoblju se ne radi nakon rujna, kampovi se zatvaraju s prvim kišama mada su trenutačno otvoreni čak i neki skandinavski kampovi pa ne može biti riječi o tome da ne bi mogli biti otvoreni i naši.

Privatni smještaj punim pogonom radi 20-ak ili 30-ak dana godišnje i to nikoga ne brine, jer se vlasnici tih objekata valjda dobro potkože i u tom kratkom vremenu. Jedna je od bolnijih rana, međutim, zaostali zdravstveni turizam. Dok su susjedi Slovenci zgrnuli mnogo novca na zdravstvenom turizmu i wellnessu, mi i dalje tapkamo u mraku.

Nedavni stručno-znanstveni skup na temu "Zdravstveni i lječilišni turizam u Hrvatskoj" donio je poražavajuće podatke. Dakle, u tom segmentu turizma, gdje bismo, treba li podsjećati, mogli zarađivati najmanje kao Slovenci, tijekom 2008. zabilježili smo zanemarivih 259 tisuća noćenja, a od toga još zanemarivijih 94 tisuće stranih. I onda šok: u odnosu prema lošoj 2008., kad je prosječni boravak u ustanovama takvog tipa iznosio 7,4 dana, lani je boravak pao na prosječnih 4,1 dan.

Kod nas se u zdravstvenom turizmu ne zna "tko pije tko plaća", zdravstveni turizam nema pravo glasa, lječilišta koja mogu raditi i rade cijelu godinu, ne smiju se reklamirati u inozemstvu, odnosno, zbog nedostatne zakonske regulative, mogu se reklamirati samo kao bolnice. A to je, malo glupo, zar ne.

Jedan od suhoparnih zaključaka spomenutog skupa bio je da je nužno regulirati status specijalnih bolnica odnosno izraditi odgovarajuću regulativu koja će im omogućiti da nesmetano obavljaju i turističku i zdravstvenu djelatnost. Pitanje je što se čeka(lo) 20 godina.

Nažalost, takvih "zdravstvenih" primjera imamo desetke u kompletnom turizmu, a opet smo jedan od pobjednika sezone. Što bi tek bilo da nam je turizam uređen?


Promocija hrvatskog turizma u New Yorku

Hrvatska će iduće godine pojačati svoju turističku promociju u Americi kao i suradnju s touroperatorima i agencijama koje u svojoj ponudi imaju turističke aranžmane za Hrvatsku, istaknuto je na promociji hrvatskog turizma održanoj u srijedu navečer u Harvard Clubu u New Yorku.

Promociji turističke ponude Hrvatske u 2011. godini bili su nazočni predstavnici vodećih američkih turističkih agencija i turistički novinari, te čelnici Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i hrvatski diplomati u SAD-u. "Amerika je prepoznala hrvatske turističke mogućnosti, ali mi želimo da nas posjećujete u što većem broju i postanete naši najbrojniji izvaneuropski gosti", rekao je direktor HTZ-a Niko Bulić, dodajući da će Hrvatska uskoro postati 28. članica Europske unije.

Istaknuvši da je Hrvatska jedna od najljepših i najzanimljivijih europskih, pa i svjetskih turističkih destinacija, Bulić je amaričkim partnerima kazao i da je siguran da "europskoj obitelji Hrvatska donosi ne samo simbole poput kravate, penkale i psa Dalmatinera, nego i tradicionalne europske vrijednosti, ljepotu prirode, bogatu kulturu i gastronomiju te gostoprimstvo".

Pojačanu promociju na američkom tržištu za iduću godinu najavila je voditeljica hrvatskog turističkog ureda u New Yorku Andrea Cvitković, dok je direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Amelia Tomašević pozvala Amerikance u Zagreb naglasivši da je to "siguran grad i zanimljiv za svakog gosta jer ima bogatu muzejsku, kulturnu i gastronomsku ponudu".

Turističkoj promociji Hrvatske, koja u SAD-u slovi kao jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, nazočila je i hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović, te generalni konzul RH u New Yorku Marjan Gubić.

Iz SAD-a u Hrvatsku je u deset mjeseci ove godine stiglo gotovo 125,5 tisuća turista ili 10,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a porast od 8,6 posto ti su turisti ostvarili i sa 326,5 tisuća noćenja.

Povezani članci

Who's Online

We have 226 guests and no members online