Podmorski turizam

turistička podmornicaHrvatska nema tradiciju istraživanja morskog dna, no ipak je izgradila 14 podmornica za potrebe mornarice prije više od 25 godina. Prema jedinoj podmornici koja je ostala u rukama HRM-a postupalo se kod nas kao i s gospodarskom granom pomorstvo, tj. podmornica danas spada u povijesnu kategoriju. Za graditi vojne podmornice potrebno je mnogo novaca kojih mi nemamo, no imamo predispozicije za projektiranje podmornica za podvodni turizam. Uvjeren sam da bi svaki posjetitelj našega jedinog pravog bogatstva (Jadranskoga mora) poželio vidjeti dubine Jadrana. Razvojne mogućnosti nekog brodogradilišta, čak samo u tom smjeru, su goleme što bi osiguralo prepoznatljivost naše brodogradnje u svijetu, ne samo za gradnju za naše potrebe, već i za izvoz, jer i drugi imaju more, pa će interes za tim oblikom turizma svakako porasti u budućnosti. Ako turisti plaćaju izlete ploveći morem, ako plaćaju letove kako bi vidjeli svijet iz visina, zašto im ne omogućiti posjete morskih dubina? ...


ŠANSE ZA HRVATSKU BRODOGRADNI POSTOJE I U PODMORSKOM TURIZMU


Podmorski turizam


Pravo je čudo što dosad nijedna vlada nije prepoznala nevjerojatne mogućnosti našega pomorstva i brodogradnje koje bi dovele do razvoja obale i otoka


Piše: Ivica Tijardović
Izvor: Hrvatski Fokus
 

Kako bi se Kina nametnula kao ozbiljna sila koja može konkurirati Amerikancima i Rusima krenula je ozbiljnije ulagati u dva velika projekta. Jedan je istraživanje svemira, a drugi je istraživanje podmorja. U ovom tekstu bih se zadržao na ovome drugom projektu.

podmorje


Kinezi su prošle godine sagradili podmornicu batiskaf 'Harmony 7000' za istraživanje velikih morskih dubina koja može primiti tri člana posade. Pretpostavlja se da bi taj batiskaf mogao doseći dubinu od 7000 m, tj. oko 97 posto površine morskog dna bilo bi tada dostupno.

Ako tu dubinu Kinezi zaista postignu, jer se trenutačno u javnosti malo zna o toj podmornici, onda će to biti veliki doprinos Kine u istraživanju morskog dna. Naime, trenutačno najveće dubine postižu Japanci (oko 6500 m), a Rusi i Francuzi (oko 6000 m), dok su SAD izgubile primat na ovom polju.

Zanimljivo je da su se Kinezi sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća spuštali na dubine oko 700 m, a nekoliko godina kasnije čak do 6000 metara uz asistenciju Rusa, Kanađana i Amerikanaca.
 

U potrazi za morskim dubinama

Najveću dubinu od 10.924 metara postigao je batiskaf Trieste dana 23. siječnja 1960. u Marijanskoj brazdi Tihoga oceana kad je zaronio na poziciji nazvanoj 'Challenger Deep' po britanskom brodu Challenger II. koji je 1951. identificirao dubinu. U prijevodu 'Challenger Deep' moglo bi značiti 'izazivač dubine'.

batiskaf triesteTrieste, sagrađen u Italiji 1953., bio je zadnji od tri batiskafa kojega je razvio i usavršio profesor Auguste Piccard, švicarski fizičar i izumitelj. Nakon što je godine 1957. odjel za istraživanje američke mornarice unajmio batiskaf Trieste i kada su znanstvenici s oduševljenjem potvrdili mogućnosti za istraživanje dna oceana pomoću broda za velike dubine (batiskafa), mornarica SAD-a je sljedeće godine kupila Trieste.

Piccardov sin Jacques je prešao u Vojnopomorski elektronički laboratorij u San Diegu u Kaliforniji zajedno s batiskafom da podučava znanstvenike o radu i mogućnostima batiskafa. Nakon određenih preinaka i pretpostavljene maksimalne dubine od oko 6000 metara odlučeno je da će se pokušati postići najveće praktične dubine u području Marijanskih otoka u zapadnome dijelu Tihog oceana.

Dana 15. studenog 1959. postignut je rekord od 5532 m, tj. za 1482 metra dublje od dotadašnjeg rekorda iz 1954. Kad je nedugo zatim postignuta dubina od 7010 m, konačno je bilo odlučeno postići najveću dubinu. Za taj povijesni trenutak su izabrana dvojica, Jacques Piccard iz Švicarske i zapovjednik batiskafa Trieste, Amerikanac Don Walsh. Njima je trebalo oko devet sati za taj pothvat: 5 sati zaranjanja, dvadeset minuta boravka na dubini 'Challenger Deep' i tri i pol sata izranjanja na površinu mora.

 

podmorski turizam

 

Zanimljivo je znati da nijedan čovjek kasnije do dana današnjeg, a prošlo je već punih pedeset godina, nije postigao tu dubinu. U svijetu ne postoji batiskaf koji bi s ljudskom posadom mogao postići tu dubinu, pa se eksperimentira s uređajima bez posade, a u zadnjih dvadesetak godina dva su se takva uređaja svega četiri puta spustila na dubinu od 10.924 m, tj. 10.923,4 m koliko su precizno Japanci izmjerili.
 

Možemo graditi podmornice
 
Hrvatska nema tradiciju istraživanja morskog dna, no ipak je izgradila 14 podmornica za potrebe mornarice prije više od 25 godina.

Prema jedinoj podmornici koja je ostala u rukama HRM-a postupalo se kod nas kao i s gospodarskom granom pomorstvo, tj. podmornica danas spada u povijesnu kategoriju.

Za graditi vojne podmornice potrebno je mnogo novaca kojih mi nemamo, no imamo predispozicije za projektiranje podmornica za podvodni turizam.

 

podmorski turizam


Uvjeren sam da bi svaki posjetitelj našega jedinog pravog bogatstva (Jadranskoga mora) poželio vidjeti dubine Jadrana


Razvojne mogućnosti nekog brodogradilišta, čak samo u tom smjeru, su goleme što bi osiguralo prepoznatljivost naše brodogradnje u svijetu, ne samo za gradnju za naše potrebe, već i za izvoz, jer i drugi imaju more, pa će interes za tim oblikom turizma svakako porasti u budućnosti.


Ako turisti plaćaju izlete ploveći morem, ako plaćaju letove kako bi vidjeli svijet iz visina, zašto im ne omogućiti posjete morskih dubina?

 

turistička podmornica


 

Naše političare interesira samo prodaja
 
Zaista se ne mogu prestati čuditi što nijedna dosadašnja vlada nije prepoznala nevjerojatne mogućnosti našega pomorstva i brodogradnje koje bi dovele do razvoja obale, otoka, a time i hrvatskoga gospodarstva.

turistička podmornicaKako nije riječ o prodaji već o proizvodnji, vjerojatno to nije državnoj politici od interesa, no u velikoj su zabludi.

Točno je da se uvozom osigurava funkcioniranje države putem državnoga proračuna, no prekomjeran uvoz uništava proizvodnju, znači i mogućnosti izvoza, što se upravo dogodilo kod nas.

Vidjeli smo da je najvažniji projekt za razvoj države povezivanje Hrvatske s autocestom. Naši otoci su isto dio Hrvatske, pa ne vidim razlog zašto se ne bi njih bolje povezalo s kopnom pomoću brodova građenih u našim brodogradilištima.

Mogućnosti razvoja turizma su brojne. Gradnja izletničkih brodova sa staklenim dnom ili specijalnim prozorima kroz koje je moguće, recimo noću uz svjetla promatrati morsko dno, moglo bi obogatiti našu turističku ponudu.

Naime, često nam se prigovara da nemamo što za ponuditi osim sunca, kamena i mora. No, s novom turističkom ponudom u obliku podmorskoga turizma, naša bi turistička ponuda dobila i te kako na važnosti u velikoj turističkoj konkurenciji danas u svijetu, a to bi se svakako pozitivno odrazilo i na naše gospodarstvo.

Ipak na kraju, poznavajući pohlepu za novcem mnogih Hrvata, moram reći da Jadran moramo sačuvati, no isto tako ga koristiti na način koji ga ne će ugroziti.


 

podmorje

Povezani članci

Who's Online

We have 188 guests and no members online