Turizam nam donese 7 milijardi eura, a mogao bi 15 milijardi

plava zastavaTuristički prihod od maksimalno sedam milijardi eura proglašavamo uspjehom, a zaboravljamo da bi uz malo veći trud mogao biti najmanje dvostruki. Zbog inercije i samozadovoljstva propuštamo priliku udvostručiti turističku zaradu premda za to imamo sve uvjete. Niz je neiskorištenih turističkih segmenata od kojih bi se mogle zgrtati dodatne milijarde. Zbog jedinstvene ljepote, položaja zemlje kojoj gravitira pola milijarde Europljana i odličnih cesta od turizma bismo mogli zarađivati 15 milijardi eura. Toliko, na primjer, od te gospodarske grane zarađuje turska obala, sagrađena dok je kod nas bio rat. Izuzmemo li ovu godinu, grčki je turistički prihod u prosjeku 12 milijardi eura. Zašto bi oni bili bolji od nas? ...


TURIZAM

Turizam donese 7 milijardi eura, a mogao bi 15 milijardi

Moguće je zarađivati 15 milijardi eura, ali samo ako se zemlja otvori na pravi način, a ne da je prepuštena na milost i nemilost lokalnim 'trajbarima' i cirkusantima

Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Miroslav Dragičević, osnivač i direktor Horwath Consultinga, najjače regionalne institucije koja se bavi planiranjem nacionalnog i regionalnog turističkog razvoja te strateškim upravljanjem u hotelskoj i turističkoj industriji, potpisnik nekoliko strateških dokumenata hrvatskog turizma, kaže kako je prihod od 15 milijardi eura ne samo moguć, nego je i jedina šansa za Hrvatsku.

turizam

"Jedino turizam ovu zemlju može izvući iz krize, tu nema dvojbe. To nam je jedina opcija jer nemamo nikakvu industriju. Moguće je zarađivati 15 milijardi eura, ali samo ako se zemlja otvori na pravi način, a ne da je prepuštena na milost i nemilost lokalnim 'trajbarima' i cirkusantima. Ono što je državno treba staviti u funkciju općeg dobra, a ne u funkciju privatnog profita. Kada se to postavi na zdrave temelje, postavit će se i dobra baza za razvoj našeg turizma", kaže Dragičević.

Ne moramo loviti talijanskih tridesetak milijardi eura turističkog prihoda, ili španjolskih četrdesetak, ali morali bismo postaviti ciljeve da napokon krenemo naprijed.

Prije dvadesetak godina turski je turizam bio u povojima. Obalu su sagradili ruskim i njemačkim kapitalom, a prve su masovne grupe gostiju počeli dobivati devedesetih. Danas je Turska ogledni primjer brzog uspjeha: lani su od turizma zaradili 15 milijardi eura, na godinu ugoste 27 milijuna ljudi.

ekonomija

Hrvatska je godinu završila sa 6,3 milijardi eura prihoda i 11 milijuna gostiju. Grčki se prihod ustabilio na 11 do 12 milijardi eura i 15 do 17 milijuna turista. Grčka je lijepa i atraktivna, ali ništa više od Hrvatske.

Vrijeme je, dakle, da se iskorači iz kolotečine, da se turizam osovi na modernije temelje, što bi donijelo i dulje sezone, manju ovisnost o dva ljetna mjeseca, ali i bitno više novca u državnu blagajnu.

Mnogo se toga da napraviti da kreveti privatnih iznajmljivača već dogodine ne budu u prosjeku popunjeni samo 41 dan, parcele kampova 60 ili da hoteli ne rade samo 130 dana na godinu.

Prema nekim procjenama, zasad koristimo samo 50 posto mogućnosti i kapaciteta. Glavni proizvod nam je i dalje more i sunce, Božji dar, premda bismo uz malo truda mogli ponuditi mnogo više.


Zakon onemogućava 'wellness'

Dok će Slovenija svoju turističku ponudu bazirati na zdravstvenom turizmu i wellnessu - a to dobrim dijelom radi i razvijena Europa - Hrvatska je u tom segmentu ponude u srednjem vijeku. Razlog je banalan, gotovo nevjerojatan: nema zakona koji bi regulirao takvu vrstu turizma!

turistiIvan Bačić, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma Hrvatske i ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Daruvaru, svojedobno nam je kazao da su im ruke vezane; na stranim se sajmovima, primjerice, ne mogu reklamirati bolnice, a sadašnji zakoni ne dopuštaju ništa drugo.

Hrvatska lječilišta, toplice i slične institucije, doslovce vape za zakonom o zdravstvenom turizmu koji bi im omogućio najmanje udvostručenje sadašnjih prihoda, ali i mogućnost da se, kao zdravstveno-turistička središta, reklamiraju na domaćem i stranim tržištima.

Hrvatska su lječilišta, odnosno toplice, zdravstvene ustanove i posluju u sklopu bolničkog sustava Ministarstva zdravstva te im je time vrlo ograničeno propagiranje bolnice u svrhu medicinskog turizma jer se kao zdravstvene ustanove mogu baviti samo medicinom.

Sve treba zakonski urediti jer država nema novca, a privatne investicije izostaju zbog neriješenih odnosa. Jedan od prijedloga je da bolnički dio, kao što je to u Sloveniji, i dalje bude pod državnom skrbi, dok bi se privatizirali svi ostali sadržaji - wellness, terme, hoteli...

Slovencima izvanmedicinski prihod donosi 80 posto zarade, a medicinski samo 20 posto. Kod nas je situacija drugačija pa prihod od medicine dosiže 70 posto.

A potencijal je velik. Baza su ljekovite vode, autohtono ljekovito bilje, a nešto se da zaraditi na esencijalnom ulju, aromaterapijama i morskim ekstraktima. Prednosti su nam baš ta raznolikost prirodnog bogatstva, još relativno sačuvan prostor, čisto more, zdrava hrana.

Nadalje, europski su trend i city break ture, ali i Zagreb, i Split, i Pula i Osijek tek čekaju svoju priliku. Razlog je u premalo niskotarifnih letova te slaboj pripremljenosti za goste koji dolaze na nekoliko dana.


Majci Božjoj Bistričkoj dođe samo 800.000 hodočasnika

Što reći o neiskorištenom vjerskom turizmu, biznisu koji je u svijetu vrijedan 18 milijardi eura? Godišnje više od 300 milijuna hodočasnika kreće na put vjere, a samo mali dio stigne u Hrvatsku.

Lourdes svake godine privuće osam milijuna hodočasnika, Fatima pet. Italija od vjerskog turizma zaradi pet milijardi eura. Hrvatska nema organiziranog vjerskog turizma. Od devet svetišta najjača je Marija Bistrica koju godišnje posjeti 800.000 ljudi, uglavnom hrvatskih građana.


Nema dvorane za "zlatnoga gosta"

Hoteli Ni kongresni turizam ne daje maksimum. Lani smo imali 4500 kongresa, a godinu prije čak 6000. Nismo dobili mnogo jakih kongresa - iako su organizatori bili zainteresirani - jer još nemamo velike polivalentne dvorane koja bi istodobno mogla primiti 2000 sudionika.

A kongresni gost je zlatan gost jer troši i četiri puta više od "običnoga".


Gurati gastronomiju

Gastronomiju smo tek od ove godine počeli reklamirati u turističke svrhe iako su gosti nerijetko zaljubljeni u našu hranu, u tu izvornost okusa i kvalitetu namirnica.


Kontinent se razvija puževim korakom

Kontinentalni se turizam razvija brzinom puža pa i dan danas u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s pet posto. Istra ima 400 agroturističkih objekata s 3100 kreveta, a ostatak kontinentalne Hrvatske 360 turističkih seljačkih gospodarstava.

Zagorje je, na primjer, prepuno dvoraca koji uglavnom propadaju, što je još jedna neiskorištena prilika za dobru zaradu. Unutrašnjost države stagnira, dvorci propadaju, nemamo velike polivalentne kongresne dvorane, a s druge strane posljednjih petnaestak godina pričamo samo o terenima za golf. A dosad su napravljena samo dva kvalitetnija.

Gubimo i na zimskim radostima, čak i uz fenomen očuvane Like i čarobnoga Gorskoga kotara. Propuštena je prilika da Bjelolasica postane respektabilni sportski centar; tamo još nema ni topova za umjetno zasnježivanje iako se, primjerice, uređenjem sljemenske staze mogla modernizirati cijela Bjelolasica, s novim hotelom i bazenima.

adrenalin


Adrenalinske zanimacije tvornice novca

Ne koristimo dovoljno ni mogućnosti raftinga iako sedam iskoristivih rijeka - Cetina, Zrmanja, Kupa, Dobra, Mrežnica, Korana i Una - rekreativcima proizvode gomilu adrenalina.

Mnogi, nadalje, ne znaju da u Hrvatskoj postoji 400 organiziranih planinarskih ruta, od kojih su neke, poput Anića kuka, najzahtjevnije i najatraktivnije u Europi. Da stranci imaju Paklenicu, Učku, Velebit, Dinaru ili Biokovo pretvorili bi ih u tvornicu novca.

Ronioci su pak ludi za potopljenim brodovima u sjevernom Jadranu, koraljima te bogatim i živopisnim podmorjem. Hrvatska na godinu proda 40.000 ronilačkih iskaznica, a najmanje toliko zarona ostvari se na crno.

Mnogi nas smatraju i top-odredištem za sportske ribolovce, ali dosad ni na jednom stranom sajmu nismo vidjeli da se reklamira ta ponuda.

Dalo bi se zaraditi i na speleologiji, adrenalinskim sportovima, na većini toga što nas okružuje jer smo zaista država jedinstvene ljepote.


Bogata baština za 3,3 eura na dan

Sramota je da gosti u Hrvatskoj na kulturu na dan potroše 3,3 eura unatoč tome što čak 83 posto stranih posjetitelja smatra da Hrvatska ima bogato povijesno nasljeđe.

Problem je što ne znamo kvalitetno predstaviti stotine kulturno-povijesnih znamenitosti, muzeje, galerije. Kulturno-turistički proizvodi geografski su i tematski nepovezani.

Toliko smo lijeni da čak ne postoji mjesto na kojem bi sve kulturne atrakcije bile pobrojane na jednome mjestu.

Svaka turistička zajednica na svoj način vodi evidenciju o turističkoj ponudi i provodi valorizaciju. Proizvodi su uglavnom zatvoreni u administrativnim granicama, a osim što ne postoji uvid u resursnu osnovu pa sektor ne može njome funkcionalno upravljati, takvo bogatstvo nije ni primjereno zaštićeno od oštećenja.

Žalosno je i što niz potencijalnih turističkih atrakcija ostaje neutvrđeno, neistraženo, dakle, nepoznato.

gastronomija


Klasična hrvatska priča

Nekoliko je godina bio hit odmor na svjetionicima. Zaista, bilo je to prvorazredno odredište koje je biralo sve više ljudi. No ushit je brzo prošao nakon što su pronađene nepravilnosti u radu splitskog Plovputa, gazde svjetionika.

Klasična hrvatska priča?

Povezani članci

Who's Online

We have 252 guests and no members online