Hrvatska ni blizu Grčkoj i Turskoj po turističkoj zaradi

turizamHrvatski turistički prihod ove će godine vjerojatno iznositi sedam milijardi eura, što je bitno manje od onoga što bi se od obale i unutrašnjosti moglo zarađivati. Neosporno je da Hrvatska propušta priliku za bolju turističku zaradu. Jedino je pitanje koja je gornja granica potencijalne zarade, 10 milijardi ili čak 15 milijardi eura. Prvo bi trebalo donijeti (političku) odluku da ćemo se baviti cjelogodišnjim turizmom. Slijedom toga, morali bi se smanjiti i nameti na turističke usluge, što bi cijeloj priči dalo novi zamah. Najvažnije je pak da se počne razmišljati na potpuno drukčiji način. Trebali bi početi raditi i izvan ljetnih sezona ...


TURISTIČKE BROJKE

Hrvatska ni blizu Grčkoj i Turskoj po turističkoj zaradi

Hrvatski turistički prihod ove će godine vjerojatno iznositi sedam milijardi eura, što je bitno manje od onoga što bi se od obale i unutrašnjosti moglo zarađivati
 
Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
Neosporno je da Hrvatska propušta priliku za bolju turističku zaradu. Jedino je pitanje koja je gornja granica potencijalne zarade, 10 milijardi ili čak 15 milijardi eura. Hrvatski turistički prihod ove će godine vjerojatno iznositi sedam milijardi eura, što je dosta novca, ali i bitno manje od onoga što bi se od obale i unutrašnjosti moglo zarađivati.
 
peristilPrvo bi trebalo donijeti (političku) odluku da ćemo se baviti cjelogodišnjim turizmom. Slijedom toga, morali bi se smanjiti i nameti na turističke usluge, što bi cijeloj priči dalo novi zamah. Najvažnije je pak da se počne razmišljati na potpuno drukčiji način. Trebali bi početi raditi i izvan ljetnih sezona.
 
Umjesto što se zadovoljavamo statistikama sitnijeg rasta broja posjetitelja i zarade u odnosu na minule sezone, morali bi »potrčati« za prvom dostižnom konkurencijom.
 
Turci su, poznato je, velik dio svoje turističke mašinerije izgradili na tragediji hrvatskog Domovinskog rata. Dok su nas u ratnim godinama turisti izbjegavali, dugogodišnji hrvatski gosti odlazili su (masovno) prema novosagrađenoj turskoj obali.
 
Danas Hrvatska u boljim sezonama godišnje ugosti 11 milijuna turista, a Turska 25,5 milijuna. Danas Hrvatska od turizma, u boljim sezonama, godišnje zaradi 7 milijardi eura ili 9,3 milijarde dolara, a Turska 21,3 milijarde dolara.
 
Grci bi nam trebali biti još bolja meta. Grčku je, prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), tijekom 2009. posjetilo 14,9 milijuna ljudi, a zarada joj je bila 14,5 milijardi dolara. Portugal je sličan nama, iste su godine imali 12,3 milijuna gostiju i 9,6 milijardi dolara prihoda.
 
Što reći za Austriju, zemlju bez mora, ali s dobro uređenom zimsko-ljetnom ponudom. Mnogi ne znaju da Austrijanci više zarađuju od ljetnog nego od zimskog turizma. Godine 2009. posjetilo ih je 21,3 milijuna ljudi i zaradili su 19,4 milijarde dolara.
 
Sve su nabrojane države samo u srednjoj jakosnoj skupini europskog receptivnog turizma. Europa je, doduše, najjača svjetska turistička regija koja, također prema pokazateljima Svjetske turističke organizacije, godišnje na svjetskoj razini privuče 52 posto turista. Prošle godine po svijetu je odrađeno 880 milijuna putovanja, dok je ukupno na turizmu i putovanjima obrnuto 852 milijarde dolara.
 
kultura u turizmuHrvatska vjerojatno nikada neće stići europsku i svjetsku prvu ligu, ali ima zemalja koje bi mogli dostići. Francuska je lani registrirala 74,2 milijuna posjetitelja i prihod od 49,4 milijarde dolara. Ona je najposjećenija zemlja svijeta, no prema turističkom prihodu nalazi se na trećem mjestu, iza SAD-a i Španjolske.
 
Španjolska je pak na drugom mjestu po zaradi, 53,2 milijarde dolara. SAD je prošle godine najviše zaradio od turizma, 93,9 milijardi dolara.
 
Susjedi Talijani, koji također pripadaju prvoj jakosnoj skupini, lani su imali nešto lošiju sezonu - 43,2 milijuna posjetitelja i 40 milijardi dolara turističkog prihoda.

Povezani članci

Who's Online

We have 232 guests and one member online

  • admin