Ljetovanje uz kratki posjet srednjem vijeku

stara crkvicaomiški gusarMasovni turizam i izležavanje na suncu odlaze u povijest. Moderni turisti sve su zahtjevniji, radoznali su, žele vidjeti što im uz more nudi zemlja u koju dolaze i koliko se vlastiti odmor može pripremiti u aranžmanu sam svoj majstor putem interneta. A onda će dobar ili loš glas opet putem portala, bloga, foruma, chata, Facebooka... ići dalje. Kulturna ponuda u najširem smislu, dakle, i baština i događaji danas su među najjačim generatorima turizma u cijelome svijetu. Sa šest zaštićenih Unescovih lokaliteta, kulturno-povijesnim znamenitostima, bogatom tradicijom, arheološkim nalazištima, brojnim događanjima i festivalima Hrvatska je zemlja (a ovo naše područje pogotovo, op.ur.) koja ima što ponuditi znatiželjnom i zahtjevnom turistu kojega zanima zabava i istraživanje posebnosti mjesta na koje je došao ...


KULTURIZAM

Ljetovanje uz kratki posjet srednjem vijeku

Masovnost i izležavanje na suncu odlaze u povijest. Kulturni turizam od čijih se prihoda može samofinancirati i spasiti kulturna baština te odteretiti državna blagajna, šansa je za hrvatski turizam

Piše; Martina Kalle / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Masovni turizam i izležavanje na suncu odlaze u povijest. Moderni turisti sve su zahtjevniji, radoznali su, žele vidjeti što im uz more nudi zemlja u koju dolaze i koliko se vlastiti odmor može pripremiti u aranžmanu sam svoj majstor putem interneta. A onda će dobar ili loš glas opet putem bloga, foruma, chata, Facebooka... ići dalje. Kulturna ponuda u najširem smislu, dakle, i baština i događaji danas su među najjačim generatorima turizma u cijelome svijetu.

omiški gusar

Kulturni turizam od čijih se prihoda može samofinancirati i spasiti kulturna baština te odteretiti državna blagajna šansa je hrvatskog turizma. Sa šest zaštićenih Unescovih lokaliteta, kulturno-povijesnim znamenitostima, tradicijom, arheološkim nalazištima, brojnim događanjima i festivalima Hrvatska je zemlja koja ima što ponuditi znatiželjnom i zahtjevnom turistu kojega zanima zabava i istraživanje posebnosti mjesta na koje je došao.


Abeceda kulturnog turizma

Naša sugovornica Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za međunarodne odnose autorica je knjige "Abeceda kulturnog turizma", prvog djela takve vrste u Hrvatskoj i vrhunska poznavateljica tematike. Ona smatra da se na tom polju posljednjih godina mnogo napravilo, ali najveći problem ostaje u svijesti ljudi.

Hrvatska je zemlja koja se jako dugo oslanja na masovni turizam i tu je teško pomaknuti kamen

"Puno se napravilo, jer kad se prvi put izašlo s idejom kulturnog turizma koji u svijetu postoji od osamdesetih, bilo je nerazumijevanja za takvu vrstu turizma i doslovno ste imali rečenice tipa 'pa ne možemo se mi mjeriti s jednom Italijom i Španjolskom'.

Tu je krenuo taj teški put obijanja vrata, da tako kažem, gdje smo dokazivali da svaka zemlja ima kulturu, da u svakom selu postoji kultura.

stara crkvica

Mi ne moramo imati Picassa ili neku tako veliku osobu ili najatraktivniji muzej na svijetu da bismo radili turizam. Svako selo može raditi turizam, ali onda se mora biti svjestan da to ne možete nuditi japanskom tržištu", kaže naša sugovornica.

Neki kulturni djelatnici još uvijek smatraju da je ulaganje u turizam u okviru njihovih institucija prevelik napor u odnosu na dobiveno, što govori da je država i dalje glavni financijer kulturnih institucija i jednostavno se kulturne institucije zadovoljavaju onime što dobivaju.

Međutim, činjenica je da država ima sve manje novca i kulturne institucije su primorane izaći na tržište. Netko je u tome više vještiji, netko manje.

naše narodne nošnje


Dobri primjeri

Kao najbolje primjere takve prakse Daniela Angelina Jelinčić među državnin institucijama spominje Galeriju Klovićevi dvori, Muzej za umjetnost i obrt, Koncertnu dvorana Vatroslava Lisinskog i Dubrovačke ljetne igre. Kao posebno dobre primjere Jelinčić ističe i Ivaninu kuću bajki, odnosno Ogulinski festival bajki te rovinjsku Kuću o batani.

"To su sve manji projekti, ne možemo s njima računati na velik probitak na međunarodnom tržištu, ali su to izvanredno inovativni projekti, rađeni po svim muzejskim i stručnim standardima, vrlo multimedijalni i mogu reći da se ti primjeri vrlo često uzimaju kao dobri primjeri prakse čak i od strane inozemnih kulturnih menadžera", kaže Jelinčić.

jedrenjak u Sumpetru

Hrvatska je sama po sebi jako malo tržište, malo je vidljiva, a s druge je strane regionalno i geografski različita - i kako sad u toj cijeloj različitosti nešto uzeti i ponuditi?

"Ono što postoji samo se treba dobro posložiti u neke itinerare i kad imate više atrakcija na relativno malom prostoru, puno je veća mogućnost da će turisti doći i više toga pogledati, nego kad nudite jedan muzej, bilo da je on u Zagrebu, Donjoj Stubici ili negdje drugdje", smatra naša sugovornica.

Problem na terenu nastaje zbog slabe komunikacije među institucijama koja često ovisi o pojedinim osobama i njihovoj agilnosti

Stara boljka kulturnoga turizma jest i radno vrijeme kulturnih institucija. Svima se zamjeralo, pogotovo lokalnim destinacijama, da su otvoreni u isto vrijeme kada su turisti na plaži. Kritika boli, ali za Dubrovačke muzeje bila je konstruktivna pa su izlazili na ulice kako bi animirali turiste da dođu.

Na žalost, znalo je biti i negativnih primjera, da se dovede grupa iz udaljenih dijelova svijeta koji su dobre platežne moći i žele ući u muzej nedjeljom, međutim, muzej nije spreman otvoriti vrata, jer im se čini da je to previše uloženog vremena u odnosu prema onomu koliko bi dobili.

suton

Takvom sviješću, ističe Jelinčić, ne možemo se pokrenuti naprijed. Mala grupa može putem interneta preporučiti 'oni su nam bili spremni otvoriti i nedjeljom' i vjerojatno će nam takvi poslati i druge posjetitelje.

Svaki turist je jedinka i svakoga treba njegovati, jer jedino takvim pristupom možemo očekivati razvoj, zaključak je naše sugovornice koji zapravo i sumira bit turizma, bilo kulturnoga bilo onog neke druge specijalizacije.


Kulturni turizam postaje virtualan

Svjetska iskustva pokazuju da je turizam jedno od najbolje stojećih područja u on-line poslovanju. Novi turist sve je više individualac koji sam bira odredište i organizira putovanje, a manje se oslanja na agencijske usluge. Često je visoko obrazovan, više zarađuje i više troši, služi se internetom i tu dobiva glavninu obavijesti o odredištima.

Stoga dobro predstavljanje može unaprijed djelovati na odabir odredišta - potrebne su dinamične stranice na kojima postoji mogućnost rezervacije i prodaje smještaja, ulaznica. Nakon odmora takav gost često dijeli dojmove putem bloga, foruma, chata, Facebooka i drugih stranica za druženje.

gusarske večeri

Istraživanja skupljena u nedavno izdanoj knjizi "Cultural tourism goes virtual" (Kulturni turizam postaje virtualan) o iskustvima komunikacije u digitalnoj sferi zemalja jugoistočne Europe pokazuju da na tom polju Hrvatska još mora poraditi.

Digitalizacija u kulturi je uglavnom prisutna u knjižnicama i muzejima, ali web se još ne zapaža dovoljno kao razvojno sredstvo i rijetko se promišlja kao sredstvo za privlačenje turista.

U kulturnom sektoru poslovanjem putem interneta najviše se prodaju popularni programi - koncerti, programi za djecu i smještaj.

festival soparnika

Autori smatraju da su turističke stranice statične, daju samo prezentaciju, nedovoljna je ponuda. Uz već spomenute mjere edukacije i pokretanja marketinških službi u kulturi, recept za uspjeh je i uključivanje "rubnih" kulturnih industrija - mode, dizajna i arhitekture.

Od kupovine putem interneta ljudi malo zaziru i iz straha od krađe identiteta, ali dobri primjeri postoje i šire se. Danijela Ana Jelinčić ističe Dubrovačke ljetne igre, Kazalište Komediju, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, Motovun film festival, zagrebačku Arenu i Zagrebačku filharmoniju.

Elektronsko poslovanje nije jednostavno, ono zahtijeva neke tehničke i financijske mogućnosti pa institucije manje platne moći imaju mogućnost putem zajedničkih portala, kao što je Ticket pro. Istraživanja pokazuju da se najviše prodaju rock koncerti, a najviše to koriste okolne zemlje.

lipa dućanka

Možda neki preduvjeti moraju postojati da bi se institucije uključile u on-line poslovanje, ali činjenica je da su to još relativno male brojke kupovine na internetu. Morate to gledati s aspekta da je mlađa publika ta koja najviše kupuje, oni se rađaju s internetom, s godinama neće gubiti tu naviku, a njihova će djeca nastaviti tu naviku.

Doduše, uvijek će postojati publika koja će radije kupiti kartu na blagajni, ali uglavnom je to starija publika, mlađi nedvojbeno daju prednost internetu.


Sinergija sektora

Daniela Angelina Jelinčić istraživala je iskustva Nizozemske, Velike Britanije, Italije, Cipra i Finske. Zanimljivo je da se svi žale na manjak kreativnosti kod kulturno turističkih djelatnika.

U smislu kulturnog turizma ispada da događaja ima previše, pa se stvara kaos i ljudi više ne znaju izabrati.

ribari

Najveći je problem tu biti kreativan i izvući nešto što će biti noseći brend. S druge strane, ističe Jelinčić, postoje zemlje koje nemaju strategiju razvoja kulturnog turizma, ali kulturni turizam tamo dobro funkcionira.

Formula uspjeha je sinergija kulturnoga i turističkog sektora, u smislu toga što žele prikazati, s kojim proizvodima žele ići van, kolika je njihova snaga prema nekomu drugom tržištu i koliko se institucije mogu međusobno umrežiti.

festival soparnika


Nije sve u moru

Daniela Angelina Jelinčić skreće pažnju na slabije uočen problem: velik nerazmjer obalnih i kontinentalnih županija.

"Velik pomak napravio je isključivo Varaždin koji je naša najjača kontinentalan destinacija. Prvo sa Špancirfestom, a potom organiziranjem koncerata svjetskih zvijezda. Problem kontinentalnih destinacija je i u manjku smještajnih kapaciteta, i onda se vraćamo na ono s početka da nam je u glavi samo more. Daleko od toga da na kontinentu nema interesa, naprotiv", kaže Jelinčić.

nije sve u moru


Nedostaju nam 'brandovi'

Pri Hrvatskoj turističkoj zajednici 2004. osnovan je Ured za kulturni turizam, čija je ideja bila promicati svijest o mogućnostima kulturnog turizma i obrazovanje. Ured je, priznaje Daniela Angelina Jelinčić, dosta učinio na obrazovanju i informiranju te kreirao web stranicu na kojoj se djelatnici mogu međusobno informirati o postojećim projektima i događajima.

nije sve u moru

Unatoč trudu i rezultatima, još treba poraditi na kreiranju kulturno-turističkog proizvoda Hrvatske, što nije lagan posao, a sa sličnim se problemom susreću i zemlje s mnogo jačim kulturnim turizmom.

Osnovna pravila u odabiru kulturno turističkih potencijala su da je proizvod autentičan, vezan uz teritorij koji predstavlja, da ga lokalna zajednica prihvaća i želi razvijati turizam.

Izostane li interes lokalne zajednice, ni najbolji brand neće uspjeti


Stipe
Dućanke i naš amerikanac
lipa dugoraćanka
soparnik se sprema
klape pivaju
lipa dugoraćanka
nije sve u moru
soparnici i goran tičić
lipa dugoraćanka

Povezani članci

Who's Online

We have 275 guests and no members online