Joško Stella: Šampioni smo hrvatskog turizma

U turizmu nam dobro ide, ali porast turističkog prometa koji ostvaruje grad Split, a onda i pripadajuće mu okruženje, nadmašuje sva očekivanja. Splitsko-dalmatinska županija postala je druga destinacija po broju noćenja, brend koji tržište sve više prepoznaje. Nije se značajno osjetila ni srpanjska rupa, koja je poharala ostale jadranske destinacije. Direktor županijske Turističke zajednice Joško Stella ponosan je na rezultate, ali i na činjenicu da se njegova Turistička zajednica sve više nameće kao hrvatski lider u turističkom marketingu i osmišljavanju novih turističkih proizvoda. O službenim brojkama na početku razgovora za Slobodnu Dalmaciju kaže ...

JOŠKO STELLA, DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE NAŠE ŽUPANIJE

Šampioni smo hrvatskog turizma

Piše: Dražen Gudić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

 

Joško Stella

- Ovo je prvi put da smo već u srpnju bih druga županija po broju noćenja. Prošle smo godine, nakon 15 godina, prvi put imali više noćenja od Kvarnera i probili smo se na drugo mjesto. Sad se to ponovilo, samo ranije. Znači, napredujemo.

» Govori se o kiši, rupi, inerciji, da nam se to dogodilo. Koliko je to rezultat rada, a koliko spleta raznih okolnosti?

- Često se u medijima navodi da nam se turizam događa. Nije to baš tako. Mi kao županija idemo na deset sajmova, deset road showova, ugostili smo gotovo 900 agenta i novinara koji su radili reportaže, davali smo izjave, ulažemo dosta u marketing preko in-temeta. Maksimalno se radi na svim poljima.

» Kakva je vaša marketinška strategija?

- Marketinški miks. Govorim samo o županijskoj razini, jer posao rade i turističke zajednice na nižim razinama, a ima ih 40. Taj je posao kombiniran i s marketingom hotela i restorana. Tu je i autocesta, koja svake godine ostvaruje sve bolji promet, a tu je i ono najvažnije, bogomdana zemlja. Ima još nešto -jedina smo županija koja ima strategiju kulturnog turizma. Imamo tri UNESCO-ova lokaliteta od sedam u Hrvatskoj i počeli smo tome pristupati ozbiljnije. Najveći rezultat ostvario je Split.

Sad je trend urbanog turizma, city breakova, pa Split, a uz njega Makarska i Hvar, bilježi stvarno dobre rezultate. To je sažet odgovor na pitanje zašto nam se ovo “događa”, ali ništa nije jednostavno objašnjivo. Ima na stotine faktora.

Slojeviti marketing

» Zašto se često podcjenjuje marketinški rad?

- Mislim da se naš marketinški rad zanemaruje zbog toga što nije dovoljno poznat javnosti. Mi se ne hvalimo time da idemo na sajmove, a neki ionako misle da sajmovi nisu što su bili jer, kao, sve je danas internet. Staviš stranicu, ljudi surfaju i dolaze. A nije baš tako.

joško stella

» Je li važnost turističkih sajmova ipak u padu?

- Ima sajmova koji su propali, ali ima i onih koji rastu. Nema smisla odreći se bilo kojeg komunikacijskog kanala. Mi nastojimo da naš marketing ide kroz sve medije i oblike komuniciranja.

» Pa ni internetska prodaja nije baš jednostavna?

- Dapače, internetski marketing vrlo je slojevit. Mislim da to dosta dobro radimo. Moj diplomski rad na ekonomskom fakultetu bio je o turističkoj prezentaciji na internetu, i to devedesetih godina, kad to uopće nije ni postojalo. Imamo marketingpreko društvenih mreža, a posebno naš Facebo-ok i YouTube kanal.

» Koliko ste u tome uspješni u odnosu na domaću konkurenciju?

- Jači smo od svih. Orijentacije radi, naš Facebook kanal ima oko 240.000 fanova, a Istra 58.000. Zagreb, koji ima pst puta više novca, nema ni 70.000 fanova. Naš YouTube kanal ima oko tri milijuna gledanja s četiri videa, što je strašan potencijal od tri milijuna mogućih gostiju. Dostigli smo i razinu HTZ-a. Istra ima 70.000 gledanja, a Zagreb manje od 200.000. Uložili smo sredstva i u kvalitetu i u širenje materijala. Idemo i preko raširenog Google AdWordsa.

split

Ali, postoje i tržišta koja nisu jaka u tome, poput ruskog, kineskog ili korejskog, pa onda zakupljujemo posebne pretraživaće za naše oglase. Ovdje je jako važna strategija jer smo ojačali taj dio marketinga preko weba, a to je i dovelo do zlatne medalje na cijenjenom festivalu filma u Bakuu. Naš turistički video, za koji smo nagrađeni, vidjelo je 1,2 milijuna ljudi. Treba istaknuti daje to je video jedne regije ili dijela regije, a ne cijele zemlje. I mamo najjače kanale u državi, jedni smo od najjačih u internetskom oglašavanju, stranica nam je svježa, radimo s TripAdvisorom...

» Imate li neki primjer posebno uspješnog marketinga?

- Svježe su “Igre prijestolja”. Lani je u Barceloni naša predstavnica ostvarila kontakt, izdah smo brošuru u 10.000 primjeraka koja je razgrabljena. Priključio se i Dubrovnik, stavili smo link na svoju stranicu koji objašnjava na kojim se sve lokacijama snimalo i koje agencije nude ture. Jedan od inovativnijih proizvoda koji smo napravili jest posao s VIPnetom. Izradili smo newsletter krajem lipnja i poslali ga na milijun adresa u Austriju i Njemačku. Oko 56.000 ljudi pogledalo ga je i reagiralo.

To kombiniramo s novinama, katalozima, sajmovima, agentima i, uza sve to, njegujemo osobni kontakt. Ja svake godine idem na najzanimljivija tržišta i održavam prezentacije, ove godine bili su to Tallinn, Oslo, Helsinki i London. Pratimo trendove, gledamo što se događa. Uvijek mislimo da možemo više i tražimo način da vidljivost regije i naših proizvoda bude što bolja. Mislim da marketing sasvim sigurno bitno utječe na rezultate koje imamo.

» Kad govorimo o strategiji u prodaji destinacije, koliku slobodu imate unutar HTZ-a?

Imam ograničenja, ali unutar toga imam dovoljno prostora za kreaciju. Ja sam biram u kojim ću se medijima oglašavati. Zato sam i izabran za direktora da procijenim najbolji mogući naćin kako uz minimalna sredstva postići maksimalni efekt. Veći promet znači više novca za promociju. Stvara se zatvoreni, pozitivni krug. Poanta je da se uz minimalna sredstva postiže maksimalni efekt u promociji destinacije, to je ključ.

split

Naravno da se uz to moramo boriti za održivi turizam. Ne samo za to da turista dođe što više, i da rade što hoće. Recimo, u Splitu već moramo početi razmišljati o tome kako da u palači ne dođe do devastacije, jer ovim tempom moglo bi doći do toga za 20-30 ih više godina. Treba znati da se dolaskom gostiju dobiva i novac za obnovu spomenika.

» Kakva je struktura gostiju? Još dominiraju istočnjaci?

- Lani je došlo do znatne promjene. Česi su nam već dvadesetak godina glavni, govorim, naravno, o županiji, a nakon njih Nijemci. Prošle godine Poljaci su prešli Nijemce. Slijede Slovenci, Slovaci, a sve je više i Skandinavaca. Struktura gostiju nije loša, kao što neki znaju reći, ona se prilagođava našim kapacitetima i uvjetima.

Pitanje je koliko smo spremni i koliko smo uopće u mogućnosti uložiti u kapacitete. Privatni smještaj zna biti ružno okarakteriziran u medijima, neki su ga konzultanti prozivah kao nužno zlo. No, to je potpuno pogrešna poruka. Privatni smještaj čini 76 posto kapaciteta i drži većinu turizma. To je 137.000 kreveta.

» Treba li nam više hotelskih kapaciteta?

- Kad bismo u 10 godina izgradili 500 hotela sa po 200 kreveta, još uvijek bi natpolovično bio prisutan privatni smještaj. Prema tome, stvari su definirane. Ne treba ni poticati ni sputavati ni jedan oblik smještaja. Treba samo pomoći ljudima da se razvijaju, brendirati ono najjače, a to je privatni smještaj.

Podizati kvalitetu, pretvaran pansione u male hotele... Važnija od svega je integracija kapaciteta s destinacijom. Kad gosti dođu u županiju, moraju znati što je deset najboljih stvari koje moraju vidjeti. To mora biti jasno naznačeno na svakom koraku i to svi moraju znati.

» Za početak bismo morali informirati sami sebe, jer ni sami nismo svjesni vrijednosti oko nas.

- Upravo tako. Ako 90 posto Splićana nikad nije bilo na tvrđavi Klis, pa kako će onda uvjeriti i usmjeriti strance da je posjete. Imamo i odličan primjer Tilurija pokraj Trilja, a siguran sam da 99 posto naših ljudi nikad nije čulo za taj termin. To je logor rimske vojske. Imamo ostatke zidina, imamo sjajan muzej te opreme u Trilju. To je vrijedno vidjeti, ah o tome gotovo nitko ništa ne zna.

Agencije moraju uložiti sredstva, uz našu pomoć, da razviju tu novu ponudu. Izdali smo i brošuru o 68 tvrđava Splitsko-dalmatinske županije, od kojih je barem četvrtina vrijedna da se oko njih napravi priča. U sljedećoj fazi krećemo na sakralne objekte. Naša je županija jedina koja je popisala sve svoje kulturno-povijesne lokalitete. Meni je cilj da stvorim proizvode koji su održivi, koji mogu funkcionirati veći dio godine. Stvaramo uvjete za kapital da se uključi u turizam.

» Zašto se dogodio ovako veliki iznajmljivački bum u Splitu?

- Radilo se na marketingu, radilo se na svemu, ali kad je unutar palače otvoren prvi apartman pa su gosti počeli dolaziti, a zatim drugi i treći, krenulo je. Naši su ljudi takvi, neće ništa napraviti dok ne vide da je to dobro. To nanije kočnica. Kad si u nečemu pionir, strašno je teško.

Znam jednog gospodina u omiškom zaleđu koji je usred sela obnovio kuću i izgradio bazen. Smijali su mu se. da kakvi apartmani 12 kilometara od Omiša, u selu. No. on već nekoliko godina ima 120 dana noćenja, dok apartman na moru. u Omišu, teško može imati više od 80 dana. Kreće to.

podašpilje

Eto, u dvije godine dobili smo 15-20 kuća za odmor u Imotskoj krajini. Meni su dolazili ljudi s pitanjem isplati li se turizam u Zagori, a mojega kolegu u Istri pitaju ne da li se isplati, nego kako ostvariti ruralni turizam. To je sve posljedica povijesnih okolnosti, koje se polako premošćuju.

» Splitu, kažu, jako nedostaju hoteli visoke klase.

- Nema smisla inzistirati na elitnom odredištu. Split ne treba usko profilirati. On je zanimljiv, vidimo, mlađim generacijama ah i obiteljima i starijim generacijama s obzirom na kulturne vrijednosti. Ne treba se specijalizirati, nego postići suživot svih vrsta turizma. Split je dovoljno velik da to može apsorbirati.

U Hvaru, nažalost, nema toga suživota pa imamo problem. Dolaze svjetski poznata imena, razvija se vrhunska ponuda i dobre cijene, ali tu su i partijaneri i obiteljski ljudi. Sve to može biti u suživotu ako se destinacijski upravlja. Presudni su dogovor i suradnja.

» Destinacija mora odlučiti što želi.

- Tako je. Mora se odlučiti - imat ću jedan oblik ili oba, ali na ovaj način. Danas se ne razgovara, svatko radi svoje.

» Nautički turizam priča je za sebe, događa se prava eksplozija.

- U prvih sedam mjeseci nitko nema rast u nautičkom turizmu kao naša županija. Imamo ogroman skok. Mi danas držimo gotovo 50 posto nautič-kogturizma Hrvatske. Upravo radimo na akcijskom planu i želimo osmisliti kako povećati kapacitete.

nautički turizam

» Produžetak sezone velika je tema. Pomaci se vide, ali sporo.

- Predsezona je problem, nju je vrlo teško kontrolirati. Ona, za razliku od posezone, puno više ovisi o vremenu, događajima, stanju u Europi. Posezona je takva da ideš na odmor jer ga nisi iskoristio. Nema tu puno izbora. U predsezoni se bira sad ili poslije, čeka se, odlučuje se u zadnji čas. Vidite, bunili smo se protiv Ultre u srpnju, a to se pokazalo kao pun pogodak.

Iz toga, pa i cijele ovogodišnje turističke godine, možemo zaključiti da je turizam vrlo dinamična biljka koja raste i razvija se u smjerovima koje je teško predvidjeti. I zato mi u turizmu moramo biti brzi. Kad je Split pun, a imam problem s Makarskom, ja sav web-marketing koji imam usmjerim prema Makarskoj. U turizmu se situacija razvija strašnom brzinom i, ako se brzo ne uključiš, nećeš imati uspjeha.

» Projekt "365" kreće od rujna. Jako ste ga podržali.

- Dobro surađujemo, jako smo se uključili. Ja sam bio član povjerenstva za izradu koncepta. Mogu pohvaliti Ministarstvo što je pokrenulo taj pilot-projekt, da pomogne. Nama i inače posezona odlično ide, barem do kraja listopada. Svake godine u posezoni imamo produžetak od četiri-pet dana.

» Govori se o nužnoj reorganizaciji TZ-a. Kakav je vaš stav o tome?

- Promjene su bitne i potrebne, ali činjenica je da se može puno postići i u postojećim okvirima. Možda je u sustavu potrebno malo više definirati što je čiji zadatak. Ali moramo poći i od toga da je sada provedena revizija rada svih turističkih zajednica i utvrđeno je da nije bilo većih nepravilnosti.

Dakle, dokazano je da sustav funkcionira i u financiranju i u efektima. Pritisak se stvara zbog količine novca koji se tu slijeva. U 10-15 godina sredstva su narasla i do 200 posto. Sad je to pozamašan iznos koji bi se htjelo drukčije kontrolirati.

» Je li u pitanju više od 50 milijuna eura?

- Sam Glavni ured HTZ-a ima 280 milijuna kuna. Deset posto od boravišne takse ide županijskoj turističkoj zajednici, lokalnoj 65 posto i 25 posto glavnom uredu. Kad se sve zbroji, govori se o više od 500 milijuna kuna koji idu u marketing. Mislim da se sve u medijima krivo prikazalo, kao da se tu razbacuje novcem.

vila

No, to nije istina. Svaka turistička zajednica vertikalno je ustrojena, ima skupštinu, vijeće i nadzorni odbor, plus državna i unutarnja revizija Ministarstva turizma. Kontrola je maksimalna. Sve se vidi i zna. Ljude buni to što smo izvan sustava javne nabave, ali to ne znači da se novac troši netran-sparentno. Za sve ozbiljnije stavke provode se natječaji jer je cilj potrošiti što manje.

» Problemi ipak postoje. Koji su za vas najveći?

- Kod nas su najveći na otocima, gdje ima po šest-sedam turističkih zajednica. Na razini otoka mora se ostvariti suradnja, razvoj jedinstvenog proizvoda. Taj prijedlog dao sam i ministarstvu. To je pitanje destinacijskog menadžmenta.

» 0 njemu se puno govori, a sada bi ga i novi zakon trebao regulirati. Što ga priječi?

- Kako ću se ja baviti destinacijskim menadžmentom u smislu upravljanja destinacijom ako nemam ovlasti nad gradonačelnikom, lučkom upravom? To su glavna pitanja koja treba riješiti. Najmanji je problem napisati zakon, ali njegova je provedba uvijek problem.

Nije dobro ni da se zakon donese u pola godine ili godinu dana, to je kratak rok. Prijedlog novog zakona ozbiljan je potez koji mora biti maksimalno usklađen sa situacijom na terenu. Osim toga, pitanje je je li pametno donositi zakon na samom kraju mandata.

» S obzirom na limitirane ovlasti, je li destinacijski menadžment moguć na višoj razini od grada?

- Destinacijski menadžment već dugo postoji i funkcionira. Negdje više, negdje manje, ali postoji. To je samo igra nazivima. Poanta je hrvatskog turizma rast svijesti o potrebi integracije, da restoran, hotel, agencija moraju raditi zajedno. Dok budu radili svatko za svoj džep, mi nemamo destinacijski menadžment, nego imamo problem.

» Kako sada funkcionira ono što bi trebao raditi destinacijski menadžment?

- Proveli smo dva natječaja, ove i prošle godine, za agencije koje će razvijati nove kvalitetne proizvode selektivnih oblika turizma za predsezonu i posezonu. Što je to nego posao destinacijskog menadžmenta? Agencije više ne mogu funkcionirati na način da će raditi za velike i živjeti od transfera, ta su vremena prošla. Moraju se prilagoditi i postati menadžmentske agencije. Ključ je hrvatskog turizma u novim proizvodima, što mi u županiji već radimo.

zipline omiš


Specifični proizvodi

» Što to konkretno znači?

- To znači da moraju razvijati specijalne, specifične proizvode za određenu destinaciju. I samo je pitanje hoćemo li to učiniti mi ili će doći stranci. Ne smijemo dopustiti da budemo samo potpora njima. Sad ćemo izdati i brošure za selektivni, kulturni, aktivni i gastronomski turizam, pa ćemo financirati izlazak na specijalističke sajmove, pa onda i sajam turizma u našoj županiji. Mi to sve radimo s postojećim zakonom.

Ako nam novi zakon ne da poluge da možemo upravljati, nije ni potreban. Danas je pitanje jeste li dobri s važnim ljudima, surađujete li i onda radite projekte, povezujete sve, na dobrobit turizma. Volio bih da se u novom zakonu izričito vidi kako će to funkcionirati, a ne da bude priča radi priče, šminka. Ali, pitam se je li to problem Hrvatske, je li to stvarno toliki problem da se mora hitno riješiti.

Mislim da ne. Mi nemamo problem u turizmu. Možemo biti puno bolji, ali nemamo funkcionalni problem. Zakon je star 22 godine i trebalo bi ga usavršiti, svi se u tome slažu, ali ne navrat-nanos. Naš su puno veći problem vojni objekti i kapciteti koji nisu imovinsko-pravno rješeni.

» Koliko politika smeta turizmu, osjeća li se ideološka podjela i u toj važnoj djelatnosti?

- Ako ja kao direktor županijskog TZ-a kažem da su Dalmatinci manje zastupljeni, to je odmah politika. Posebno jer sam ja član HDZ-a, a ministar je iz IDS-a. Važno je da se ljudima ne brani govoriti, da smo slobodni reći. I dok god je klima takva, na dobrom smo putu. Dok imamo normalnu konverzaciju i razmjenjujemo stavove bez vrijeđanja, mislim daje to sasvim u redu.

Evo, ja sam javno prozvao ministra da me nije pozvao na presicu, a dan poslije smo bili na ručku. Dali smo ruku jedan drugome, nema nikakve drame. Samo htio pokazati da se Dalmacija ne smije zanemariti.

» Kakva je inače suradnja?

- Iskreno, suradnja s Ministarstvom i HTZ-om je odlična.



» Dakle, turizam je zaštićen od političkog nadigravanja?

- Imamo suprotstavljene političke opcije i različite ideje o razvoju turizma u Hrvatskoj. U oba slučaja važno je da imamo dijalog, a mi ga imamo. Zadovoljan sam i odnosom s ministrom, koji je korektan. Težimo zajedničkom cilju - razvoju hrvatskog turizma.

Povezani članci

Who's Online

We have 157 guests and one member online

  • admin