Za cjelogodišnju turističku sezonu treba i raditi cijele godine

turizamStvara se kritična masa ljudi koja vjeruje da imamo potencijal za bitno dulje turističke sezone i mnogo veću zaradu od turizma. S obzirom na postavljene planove, sezona je odlična, ali Hrvatska ima sve uvjete za nešto mnogo kvalitetnije. Postavlja se, naime, osnovno pitanje zašto naš turizam punom "forcom" funkcionira tek tri, četiri mjeseca godišnje, zašto smo mrtvi čak i u ožujku, travnju, rujnu (u redu, ovogodišnji je izuzetak) i listopadu te zašto nam, napokon, predsezonske goste otimaju drugi? Punjenje pred i posezone projekt je na kojem treba mukotrpno i dugo raditi tijekom cijele godine. No za to nam treba volje, a turistički radnici na terenu uglavnom nisu skloni cjelogodišnjem radu ...


TURIZAM

ZAŠTO SAMO TRI-ČETIRI MJESECA U GODINI?

Za cjelogodišnju turističku sezonu treba i raditi cijele godine

Stvara se kritična masa ljudi koja vjeruje da imamo potencijal za bitno dulje sezone i mnogo veću zaradu. S obzirom na postavljene planove, sezona je odlična, ali Hrvatska ima sve uvjete za nešto mnogo kvalitetnije

Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Kada su početkom godine krenuli nemiri u Egiptu i Tunisu velike europske turoperatore uhvatila je panika. Prema Egiptu i Tunisu imali su rezervirane stotine letova koje je trebalo negdje preusmjeriti. Morali su pronaći nove odredište za goste koji su se u veljači, ožujku ili travnju željeli odmarati u tim dvjema zemljama.

city break turizam Turizam
je skup biznis i nastojalo se brzo pronaći rješenje jer svaki dan kašnjenja turoperatorima odnosi golem novac. Smišljali su rezervne varijante, jer im je prizemljenje zrakoplova bilo neprihvatljivo i brzo su ih pronašli u Turskoj i Mallorci.

Turci i Španjolci oteli su najveći postotak nesuđenih predsezonskih gostiju Egipta i Tunisa. Ostale zemlje dobile su mrvice, a većinu posla Antalyja i Mallorca. Zašto se moćni europski organizatori putovanja nisu sjetili Hrvatske?

"Hrvatske se nitko nije sjetio jer svi znaju da u to vrijeme kod nas nema sezone. Za razliku od Hrvatske, i Turska i Španjolska imaju imidž zemalja gdje se moguće odmarati u ranoj predsezoni i gdje sve radi", kaže nam Selimir Ognjenović, direktor I. D. Riva Toursa, njemačkog turoperatora specijaliziranog za Hrvatsku, koji ove godine ima rekordnu sezonu, 12 posto više turista i 17 posto veći promet.

I uz takve rezultate smatra da naša država propušta priliku za bitno veću zaradu. Postavlja se, naime, osnovno pitanje zašto naš turizam punom 'forcom' funkcionira tek tri, četiri mjeseca godišnje, zašto smo mrtvi čak i u ožujku, travnju, rujnu (u redu, ovogodišnji je izuzetak) i listopadu te zašto nam, napokon, predsezonske goste otimaju drugi?

"Hrvatska je umorna od navika, Hrvatska nije navikla ili jednostavno ne želi da sezone traju dulje. Postoje svi argumenti za špicu sezone - i predivno more, i dobra klima, i dobri ljudi - ali pada se na izvansezonama. Ono što se sada ostvaruje samo su mrvice u odnosu na mogućnosti. Punjenje pred i posezone projekt je na kojem treba mukotrpno i dugo raditi.

jedrenjaci Turci su napravili taj projekt, Hrvatska nije. Što ću tamo raditi, prvo je pitanje koje si postavlja netko kada u rano proljeće ili kasnu jesen kreće na put. Zaista, što će čovjek raditi u Hrvatskoj u tim razdobljima. Mora se stvoriti razlog da bi netko došao, da bi bio zadovoljan, da bi kasnije poveo i prijatelje, rodbinu i slično", navodi Ognjenović.

Iako su za vikend najavljivali hladno vrijeme, u trenutku dok ovo pišemo na Jadranu, pa i Zagrebu, još vladaju ljetne temperature. Početak je listopada, a ljudi se i dalje kupaju kao da je sama špica sezone.

Pitanje je zašto su i pored takvog blagoslovljenog vremena plaže poluprazne, zašto je sezona odavno završena u privatnom smještaju, zašto se ovih dana zatvaraju i posljednji kampovi? I ako ćemo biti pošteni, ovo što se događalo u rujnu nije bila klasična posezona, nego produžetak ljeta. Je li se, naime, itko od nas sjeća tolikog obilja rujanskog sunca.

Sada se zatvaraju posljednji kampovi. Većina ih je završila s radom potkraj rujna, do sredine listopada ostat će otvoreni samo oni što posluju cijele godine. A znate li koliko je takvih? Desetak!

Jesu li nam sezone prekratke, pitali smo Adriana Palmana, direktora Kamping udruge Hrvatske.

turistica "U to nema sumnje iako nisam siguran da smo zemlja koja će ikad turistički radit cijele godine. S druge strane, u svakom bi slučaju sezone morale biti dulje", kaže Palman dodavši kako, recimo, kampovi koji žele raditi cijele godine moraju ostvariti neke uvjete, skupe uvjete. Prije svega trebaju imati grijane sanitarne čvorove, a to je pozamašna investicija.

Palman, istina, tvrdi da sve veći broj ovdašnjih vlasnika kampova razmišlja o cjelogodišnjem poslovanju. Ponajprije vlasnici manjih kampova, mastodontima je to preskupo.

Na pitanje o prosječnoj godišnjoj popunjenosti hrvatskih kampova Palmanu se istodobno smrkne: "To je katastrofa, godišnje smo popunjeni tek 61 dan". Ne treba podsjećati da zimi rade čak i mnogi skandinavski kampovi, a tamo je klima nešto žešća od naše. Ili, recimo, tirolski kampovi u susjednoj Austriji, također omeđeni hladnim Alpama, godišnje rade od 120 do 150 dana.

Ni Palman, međutim, ne zna tko bi morao povući sezonu: hoteli, destinacije, država, netko treći...

Manji dio turističkih stručnjaka s kojima gotovo svakodnevno komuniciramo tvrdi da je cjelogodišnje turističko poslovanje u Hrvatskoj utopija, da se to nikad neće dogoditi. Veći postotak njih smatra kako to ne bi bio problem no da je to velik posao za koji ovdje ne postoji ni politička volja, a ni radnici na terenu uglavnom nisu skloni cjelogodišnjem radu.

Ovako je bolje, radi se par ljetnih mjeseci i onda uživancija do nove sezone. Nitko, međutim, od svih njih ne zna tko bi trebao biti nositelj turističkog preporoda: vlast, destinacije, turističke zajednice ili svi oni zajedno?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, struktura iskorištenosti smještajnih kapaciteta, tih 900.000 postelja, pokazuje o čemu je riječ. Tek srpanj sa 62,5 i kolovoz sa 67,4 posto daju neku nadu, u ostatku godine kreveti uglavnom zjape prazni.

iznajmljivači Dva čelna turistička čovjeka u državi pred mogućim su odlaskom sa svojih funkcija. Ostanak Damira Bajsa ovisi o rezultatu izbora i počinje se povlačiti zadnja crta pod njegov četverogodišnji mandat. Bajs će na kraju biti pozitivan ministar iako mu se sada na kraju mandata osvećuju. Međutim, od toga je li prije četiri godine sklopio ugovor s nekom marketinškom agencijom ili ne važnije je što mu je vlastita taština anulirala niz dobrih poteza.

Bajs je pokušao probuditi kontinentalni turizam, shvatio je važnost organiziranih dolazaka i napravio niz dobrih ugovora javnog i privatnog sektora, u njegovu je mandatu završen Zakon o zemljištu, on je, za razliku od prethodnika, bio vrijedan ministar. Nismo, međutim, sigurni da u tolikoj mjeri vjeruje sektoru koji je četiri godine vodio da bi bio spreman na velike rezove kako bi sektor proradio punom snagom.

S druge strane, Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, cijeli je život u turizmu i možda najbolje u državi poznaje sisteme po kojima on funkcionira. Bulić je, međutim, i vremešan i umoran o čemu itekako treba voditi računa kada se uskoro bude birao novi direktor Glavnog ureda (Bulić je ponovo jedan od kandidata).

I pored neupitnog znanja sklonio se u zavjetrinu - sve više ljudi živcira njegov oportunizam - golemo znanje čuva za sebe samo da se nekome ne zamjeri (zna čovjek nakon »Raja na zemlji« kako je to bolno), a nakon četiri godine dosta je i njegove medijske nedostupnosti jer, pobogu, on je jedan od vodećih ljudi hrvatskog turizma.

turisti Njegov sustav turističkih zajednica, osmišljen prije dvadesetak godina, odavno je zastario pa imamo turističkih zajednica gdje se fenomenalno radi, koje su na tragu najboljih europskih, ali i ostataka socijalizma gdje lokalni direktori rade što ih je volja (odnosno, ništa ne rade), a da nisu odgovorni bazi, dakle Glavnom uredu HTZ-a. A to je iznimno važno jer bi lokalne turističke zajednice uskoro morale ponijeti golem teret u poželjnom preoblikovanju aktualnog shvaćanja turizma.

U Hrvatskoj se tek stvara kritična masa ljudi koji bi željeli radikalne promijene. Kod nas, na kraju, čak ne postoji ni popis mjesta koje bi po svim zakonima logike trebali raditi cijele godine. Ni na jednom stranom sajmu nikad nismo čuli sljedeće: od ove godine deset priobalnih mjesta poput Dubrovnika, Poreča, Rovinja, Hvara i Opatije radi cijele godine. Znajte da ćete u svakom trenutku naići na otvorene hotele i kampove, da će ljubiteljima privatnog smještaja biti omogućen privatni apartman, da će raditi svi restorani i prodavaonice, da će se poštovati svi vozni redovi...

To je projekt na kojem treba raditi. Ako, recimo, Porečani, ili bilo tko drugi, odluče raditi cijele godine, moraju se dogovarati sa stranim i domaćim partnerima kako to napraviti, moraju pokrenuti destinacijski menadžment, spojiti sve zainteresirane u tom poslu stvarajući produkt koji će privući potencijalnoga gosta. No to se ovdje ne radi čak ni u destinacijskim prvokategornicima.

Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja, svakako ne pripada skupini priobalnih neradnika. Štoviše, riječ je o jednoj od najboljih direktorica jadranskih turističkih zajednica koja golemim radom Mali Lošinj uspijeva približiti destinacijama s mnogo više kapaciteta i kvaliteta.

hotel Lav Neupitno je da je u zadanim okvirima ova godina bila dobra, međutim, na temu prekratkih sezona Đurđica Šimičić kaže sljedeće: "U hrvatskom se turizmu možda nikad neće raditi cijele godine, ali imamo potencijal za dobrih devet mjeseci rada, za devet mjeseci dobre sezone. No najprije se moramo odlučiti želimo li mi to. Možda se i u našim glavama ne radi dulje od tih nekoliko mjeseci godišnje, možda je i u tome problem.

Ljudi se unaprijed pripremaju na način: O.K. odradit ću ta tri mjeseca i to je to. Nisam sigurna da svi dajemo sve od sebe, da svi radimo punim kapacitetom. Cjelogodišnji turizam zahtijeva puno truda, puno odricanja i puno rada", navodi direktorica Šimičić.

Ističe kako glavnu sezonu lako punimo bez problema, tako da sve aktivnosti, u slučaju odluke o duljim sezonama, moramo usmjeriti na izvansezone. No i ona napominje kako u tom slučaju ne smijemo imati zatvorene restorane i hotele, skraćene vozne redove, zatvorene prodavaonice...

"Ako se odlučimo za cjelogodišnje poslovanje, čeka nas nekoliko godina uhodavanja. Možda ćemo u tih par godina nešto i izgubiti, vjerojatno ćemo raditi s gubitkom, ali tada bi se moglo pokazati jesmo li spremni za iskorak. Prije svega potrebno je odgovoriti na strateško pitanje želimo li mi to", zaključuje direktorica malološinjske turističke zajednice.


Bajs: Ovogodišnji rezultati su bolji od očekivanja

turistička priznanja Predstavljajući ovih dana u Pirovcu turističke rezultate za devet mjeseci, ministar turizma Damir Bajs kazao je da su oni bolji od očekivanja. Prema prvim rezultatima turističkih zajednica, od početka godine do kraja rujna ostvareno je 10,4 milijuna dolazaka, 7,6 posto više nego lani, odnosno 62,7 milijuna noćenja, što je rast od 6,7 posto.

Samo u nepamtljivo toplom rujnu Hrvatsku je posjetilo 1,27 milijuna turista, što je 15,3 posto više nego u rujnu prošle godine, a noćenja je bilo 11 posto više ili 7,26 milijuna.

Bajs je također istaknuo kako je Hrvatska u prvih devet mjeseci ostvarila i više nego dvostruko bolje rezultate od očekivanog europskog prosjeka podsjećajući da je Svjetska turistička organizacija za Europu predvidjela porast turističkog prometa od dva do četiri posto.

Nadalje, do kraja rujna registrirano je oko 750.000 više dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine, od čega 500.000 u predsezoni. Iznio je i podatke Hrvatske narodne banke za drugo tromjesečje ove godine po kojima su prihodi od putovanja iznosili 1,7 milijardi eura, što je 14 posto više nego lanjske godine.

Ne treba, međutim, zaboraviti da se sezona na Sredozemlju odvijala bez tri jaka konkurenta jer su dobrim dijelom izvan igre bili i Egipat, i Tunis, i Grčka te da je lijepo vrijeme vladalo cijelog ljeta do duboko u posezonu.

Povezani članci

Who's Online

We have 149 guests and one member online

  • admin