Siva zona u turizmu dosad 'pojela' stotine milijuna eura

zimmer freiSivu zonu u turizmu nije moguće iskorijeniti, ali ju je moguće smanjiti, što se i događalo proteklih godina. Optimističnije procjene govore da nelegalno poslovanje obuhvaća deset posto ukupnog turističkog posla, pesimističnije i do 30 posto. Realnost je, nažalost, bliža drugoj opciji, piše Davor Verković na stranicama Vjesnika. Prije desetak, petnaestak godina stvari su bile kud i kamo radikalnije i bezobraznije: stranci su masovno na crno iznajmljivali objekte tjerajući u očaj domaće ljude kojima je legalizacija posla odnosila dobar dio zarade. I nitko im ništa nije smio, kada bi im inspektori pozvonili na vrata ilegalni bi iznajmljivači govorili da su ugostili rodbinu i prijatelje. Česi su svojedobno, primjerice, u Dalmaciji ilegalno otvarali svoje trgovine, a čak se i plaćalo u njihovoj valuti. Zaobići hrvatske zakone bila je stvar prestiža, bilo da je riječ o iznajmljivanju, ronjenju, kampiranju, nautici, ugostiteljstvu (čuveno prekucavanje računa) ili nečem trećem. Takvog nereda ipak više nema, no daleko smo od toga da je siva zona minorna ...

TURIZAM

Siva zona u turizmu dosad 'pojela' stotine milijuna eura

Optimističnije procjene govore da nelegalno poslovanje obuhvaća deset posto ukupnog turističkog posla, pesimističnije i do 30 posto. Realnost je, nažalost, bliža drugoj opciji

Piše: Davor Verković, Marijana Matković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Sivu zonu u turizmu nije moguće iskorijeniti, ali ju je moguće smanjiti, što se i događalo proteklih godina.

Prije desetak, petnaestak godina stvari su bile kud i kamo radikalnije i bezobraznije: stranci su masovno na crno iznajmljivali objekte tjerajući u očaj domaće ljude kojima je legalizacija posla odnosila dobar dio zarade. I nitko im ništa nije smio, kada bi im inspektori pozvonili na vrata ilegalni bi iznajmljivači govorili da su ugostili rodbinu i prijatelje. Česi su svojedobno, primjerice, u Dalmaciji ilegalno otvarali svoje trgovine, a čak se i plaćalo u njihovoj valuti.

turizam Zaobići hrvatske zakone bila je stvar prestiža, bilo da je riječ o iznajmljivanju, ronjenju, kampiranju, nautici, ugostiteljstvu (čuveno prekucavanje računa) ili nečem trećem. Takvog nereda ipak više nema, no daleko smo od toga da je siva zona pred istrebljenjem.

I vječno se postavlja isto pitanje: koliki je uopće udjel mutnih - nigdje registriranih - poslova u našoj najjačoj gospodarskoj grani, segmentu gospodarstva temeljem kojeg se godišnje odvrti više od sedam milijardi (registriranih) eura? To i dalje nitko ne zna i sve završava u sferi nagađanja. Optimističnije procjene govore o tome da siva zona obuhvaća deset posto od ukupnog turističkog posla, pesimističnije i do 30 posto. Realnost je, nažalost, bliža drugoj opciji.

Iako se posljednjih godina situacija popravlja, činjenica je da je nelegalan način poslovanja dosad »pojeo« stotine milijuna, vjerojatno i milijarde eura. I to unatoč tome što će oko 600 državnih i drugih inspektora i ove godine češljati obalu. I to od predsezone do kasne posezone.

Malo je reći da im je posao opsežan, budući da se nadležnost Državnog inspektorata proteže na kontrolu zakonitosti poslovanja u 106.093 razna ugostiteljska i turistička objekta i subjekta. Njihov će rad, međutim, obuhvatiti tek petinu svega onoga što bi mogli i morali kontrolirati.

Lani su, naime, gospodarski inspektori, u razdoblju pune sezone, od 15. lipnja do 30. rujna, ukupno obavili 20.386 inspekcijskih nadzora, od čega 19.437 nadzora iz područja ugostiteljstva i 949 inspekcijskih nadzora pružanja usluga u turizmu.

Prema podacima Državnog inspektorata, od ukupno obavljenog broja inspekcijskih nadzora, u njih 14.047 nisu utvrđene povrede propisa, što znači da je dvije trećine nadziranih subjekata i objekata poslovalo u skladu s propisima. U trećini ipak nije, pa je u 6339 inspekcijskih nadzora utvrđena ukupno 7301 razna povreda propisa.

zimmer frei Najviše pozornosti inspektori su posvećivali suzbijanju rada »na crno«, ali i zaštiti gostiju i turista u smislu osiguravanja kvalitete usluga. U popisu prekršaja uvijek je dominirao nelegalan rad odnosno obavljanje djelatnosti bez dozvola.

U području ugostiteljstva, od 6944 ukupno utvrđena prekršaja najčešći su bili nelegalan rad i obavljanje djelatnosti, kao i pružanje usluga bez rješenja nadležnog ureda, tj. Ministarstva turizma. Isti prekršaji prevladavaju i u području pružanja usluga u turizmu. S druge strane, najčešći prekršaji u području boravišne pristojbe bili su njezino neplaćanje i neprijavljivanje gostiju.

Posljedica je toga da su gospodarski inspektori Državnog inspektorata iz područja ugostiteljstva, turizma i boravišne pristojbe lani, u razdoblju od 15. lipnja do 30. rujna, u državni proračun uprihodili iznos od 12,641.306 kuna, što je bilo šest posto više u odnosu na isto razdoblje 2010.

Bolji poznavatelji turističkih prilika reći će da je to tek kap u moru svega onoga što se »zamrači« tijekom ljetnog mravinjaka.


Veljko Ostojić: Porezna blagajna iskorijenit će prekucavanje računa

»Procjenjuje se da siva zona zahvaća čak trećinu BDP-a i ne vidim razlog da je turizam iznimka. Istina, to je zaista teško procijeniti. Štoviše, sektor ugostiteljstva i turizma, dakle usluga, u cjelosti je pogodan za zamračivanje, i to ne samo u Hrvatskoj. Nažalost, riječ je o tzv. letećem području budući da ne možemo govoriti o egzaktnim podacima«, kazao je Veljko Ostojić, ministar turizma.

Kolika je to šteta za državu i proračun, vidljivo je iz podatka da se u turističkom sektoru godišnje obrne sedam milijardi eura. Ministar Ostojić svjestan je, međutim, da stvari nisu crno-bijele.

»Nesumnjivo je da nitko ne voli raditi na crno, ali ljudi su nekad prisiljeni na to. Potrebno je stoga primijeniti odgovarajuće sustave temeljene na praksi drugih zemalja, poslovno održive poreze«, navodi Ostojić.

turiszam Ističe kako je velik pozitivan pomak - i to baš stoga jer ljudi u pravilu ne vole raditi na crno - došao nakon uvođenja paušala za privatne iznajmljivače. Privatnici, ne treba zaboraviti, drže više od 450.000 kreveta, dakle riječ je o iznimno snažnom segmentu turističkog gospodarstva.

»Privatni iznajmljivači dobro su reagirali na mogućnost paušalnog plaćanja nameta«, tvrdi sugovornik.

Ministar smatra da će najavljena porezna blagajna iskorijeniti još jednu tešku anomaliju - ugostiteljsko prekucavanje računa.

Riječ je o rješenju koje Poreznoj upravi omogućava registraciju svih računa koje su izdale pravne osobe. Tako će se na blagajnu instalirati fiskalni printer koji ima ugrađenu memoriju i bilježi svaki račun i GPRS-modul koji te podatke šalje Poreznoj upravi. Takvom registracijom izdanih računa bit će onemogućeno skidanje prometa, ukorijenjene prakse kod dijela ugostitelja.


Porezna uprava i Inspektorat najavljuju pojačane kontrole, pogotovo onih koji naplaćuju u gotovini

Služba nadzora u području roba, usluga, ugostiteljstva i turizma Državnog inspektorata RH inače redovno obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na zabranu i sprječavanje neregistrirane djelatnosti u području trgovine i usluga, ugostiteljstvo i turizam i drugo, a radi što bolje operativnosti i proaktivnog djelovanja, preraspodjelom unutarnjih kapaciteta ustrojen je i Odjel nadzora neregistrirane djelatnosti, ističe u odgovoru za Vjesnik glasnogovornica Državnog inspektorata Sandra Kelemen. Taj će odjel najveći broj kontrola imati upravo u predstojećoj turističkoj sezoni.

turiszam »Cilj nam je da uz raspoložive resurse pojačamo inspekcijske nadzore koji se odnose na otkrivanje i suzbijanju svih oblika neregistriranog obavljanja djelatnosti te nezakonitog rada i zapošljavanja. Također, pojačat će se nadzori u području ugostiteljstva, turizma, naplate i uplate boravišne pristojbe«, kažu u Inspektoratu. U vrijeme glavne turističke sezone pojačat će se i aktivnosti koje se provode u području zaštite potrošača, ističe Kelemen.

Također, Služba nadzora u području radnih odnosa planira pojačane aktivnosti u suzbijanju 'rada na crno', posebno u vrijeme turističke sezone, što se, među ostalim, odnosi na zapošljavanje radnika bez sklopljenog pisanog ugovora o radu, bez prijava nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, na rad stranaca koji u Hrvatskoj rade protivno odredbama Zakona o strancima, itd.

I Porezna uprava priprema se pomalo za jače aktivnosti tijekom sezone. Naime, uz redovne poslove primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa za obvezna osiguranja, u sklopu kojih se provodi postupak provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje kod svih poreznih obveznika i drugih osoba, odnosno provodi porezni nadzor sukladno godišnjem planu, Porezna uprava već godinama tijekom ljetne turističke sezone pojačano nadzire porezne obveznike koji svoje proizvode i usluge pretežno naplaćuju u gotovini, posebno u turističkim središtima, doznajemo od Sanje Bach, glasnogovornice Ministarstva financija.

To se, dodaje, podjednako odnosi na turistička središta u unutrašnjosti Hrvatske, kao i u priobalju. U slučajevima u kojima se utvrdi da su prekršeni propisi, porezno tijelo može koristiti i mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti, osobito kod onih poreznih obveznika koji ne obračunavaju ili ne uplaćuju poreze i doprinose. Ukratko - kod poslodavaca kod kojih se utvrdi takav prekršaj, Porezna uprava može zapečatiti poslovne prostorije, uređaje i opremu za rad.

U kontroli poreznih obveznika koji svoje proizvode i usluge pretežito naplaćuju u gotovini lani je nadzorom bilo obuhvaćeno 3714 poreznih obveznika, podneseno 2500 optužnih prijedloga i doneseno 366 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, a u tom je procesu zapečaćeno 199 objekata, ističu u Poreznoj upravi. U tim je postupcima utvrđeno 13,18 milijuna kuna novih obveza javnih prihoda te naplaćeno 118,33 milijuna kuna evidentiranog dugovanja javnih prihoda.

Pojačan nadzor trgovaca i onih koji rade u uslužnoj djelatnosti tako da veći dio usluge naplaćuju u gotovini provodit će se, naravno, i tijekom turističe sezone koja je u pripremi, kažu u Poreznoj upravi.

Povezani članci

Who's Online

We have 482 guests and one member online

  • admin