Turizam: Prodaja u bescjenje nije recept za prevladavanje krize

Hrvatski turizam, posljednjih osam godina sinonim uspjeha, nalazi se pred sezonom koja bi vrlo lako mogla prekinuti dominaciju stalnog rekorda. Uglavnom ne svojom krivnjom - svijet se sprema za recesiju, a naša najvažnija tržišta, kao što je talijansko, prolaze kroz teško gospodarsko razdoblje. Hrvatske turističke vlasti zasad ne razmišljaju o posebnim pogodnostima kojima bi vlastite građane privukle na odmor u vlastitoj državi iako ne isključujemo ni tu mogućnost ako dogori do noktiju. Isto tako, ni turističko vodstvo ni hotelijeri, nositelji turističke industrije, nisu skloni velikim popustima. Možda će dati koji slobodan dan, ali prodaja u bescjenje jednostavno nije ovdašnji recept prevladavanja krize ...

TURIZAM

Prodaja u bescjenje nije recept za prevladavanje krize

Za razliku od Turaka, Tunižana i Egipćana, ni hrvatsko turističko vodstvo ni hotelijeri, nositelji ovdašnje turističke industrije, nisu skloni velikim popustima

Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor:  Vjesnik

Hrvatski turizam, posljednjih osam godina sinonim uspjeha, nalazi se pred sezonom koja bi vrlo lako mogla prekinuti dominaciju stalnog rekorda.

Uglavnom ne svojom krivnjom - svijet se sprema za recesiju, a naša najvažnija tržišta, kao što je talijansko, prolaze kroz teško gospodarsko razdoblje.

Politički problemi sa Slovenijom također bi mogli ostaviti traga na idućoj turističkoj sezone, a ne treba zaboraviti da su nam Slovenci, odmah nakon Nijemaca i Talijana, treće najvažnije emitivno tržište.

Svjetska kriza »ugravirana« je u turističke ciljeve za 2009., pa su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) prvi put u posljednjih osam godina javno rekli da bi ih zadovoljilo ponavljanje rezultata iz 2008., odnosno tek tri posto veći prihod.

Projekcije pak za netom završenu godinu govore o 11,252.118 dolazaka, 57,127.897 noćenja i 7,1 milijardu eura prihoda

Aktualna situacija na svjetskom tržištu zaista je takva da zahtijeva trijezno razmišljanje bez lažne euforije i neostvarivih nada.

Receptivne države smišljaju kako doskočiti krizi - naši mediteranski konkurenti upregnuti su u razmišljanje što napraviti u situaciji globalne svjetske krize.

Turci, Tunižani i Egipćani najavljuju velike popuste na cijene aranžmana što, doduše, rade i kada nije riječ o kriznim sezonama. Grci će, doznajemo, posebno stimulirati svoje državljane na ostanak na odmoru u vlastitoj državi, a to će, vjerujemo, primijeniti i niz ostalih država Europe. U  teškim vremenima države se prisjete svojih ljudi.

Osvrnimo se samo na kosovsku 1999. godinu i povoljnih aranžmana koje su hrvatske agencije i hotelijeri nudili domaćem puku.

Hrvatske turističke vlasti zasad ne razmišljaju o posebnim pogodnostima kojima bi vlastite građane privukle na odmor u vlastitoj državi iako ne isključujemo ni tu mogućnost ako dogori do noktiju.

Isto tako, ni turističko vodstvo ni hotelijeri, nositelji turističke industrije, nisu skloni velikim popustima. Možda će dati koji slobodan dan, ali prodaja u bescjenje jednostavno nije ovdašnji recept prevladavanja krize.


Lijek za protukriznu glavobolju

Resorno ministarstvo i HTZ smišljaju najbolji »lijek za protukriznu glavobolju«. Prvi »koktel« je u pogonu: temeljem usklađenog javnog i privatnog sektora, objavljeni su natječaji za zajedničko oglašavanje.

Tijekom 2009. godine za promociju će se izdvojiti 173 milijuna kuna (javni i privatni sektor zajedno), što je tri puta više nego lanjske godine.

Donesene su tri nove mjere - za turoperatore i putničke agencije, za jačanje predsezone i posezone te za jačanje avio-destinacija - kojima bi se, temeljem zajedničkih, vezanih, sredstava za promidžbu trebala prevladati eventualna lošija prodaja na samom početku godine.

Deset milijuna kuna izdvojit će se za internetsko oglašavanje. Dosad se za to trošilo tek dva milijuna kuna, a dodatno će se stimulirati i turoperatori koji 2009. godine dovezu najviše putnika.

U planu je pojačano oglašavanje na najjačim emitivnim i novim tržištima poput njemačkoga, talijanskoga i skandinavskoga. Uvodi se promotivna obrada tržišta šireg okruženja; rumunjskoga, bosanskohercegovačkoga, srbijanskoga i makedonskoga.

Ove će se godine predstaviti i »Strateški-marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2010. do 2014.«, a skora objava dubinskog stanja hrvatskog turizma trebala bi detektirati put kojim bi trebala krenuti liderska grana našega gospodarstva.

Potkraj 2008. godine doneseni Zakoni o turističkim zajednicama, članarinama i boravišnoj pristojbi moraju promijeniti više-manje ustajalo stanje na terenu.

Turističke zajednice mogle bi postati nositelji turističkog razvoja jer su svi indikatori pokazali da nam je ponuda, pogotovo izvan sezone, nedovoljno raznovrsna.

Gosti se žale i na nedovoljno razvijenu ponudu selektivnih oblika turizma, često nezadovoljavajuću komunalnu i lokalnu infrastrukturu. Veće ovlasti lokalnih turističkih zajednica mogle bi puno toga poboljšati.

Na kraju, iako je Zakon o golfu izazvao dosta bure i polemika, on otvara nove mogućnosti i za očekivati je da ćemo temeljem tog zakona 2009. dobiti prvo istarsko golf-igralište.


E-marketing: Novi klasteri, načini oglašavanja i prodaje

Globalno oglašavanje proširuje se na BBC World te Euronews. HTZ najavljuje afirmaciju dvaju novih kontinentalnih klastera - središnje Hrvatske i Slavonije te novoga klastera Lika-Karlovac.

Ovu godinu označit će i početak snažnoga korištenja e-marketinga.

Povezani članci

Who's Online

We have 202 guests and no members online