Finale javne rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna UPU TZ Dalmacija s lukom nautičkog turizma

Izrada I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Turističke zone Dalmacija s lukom nautičkog turizma (umjesto ovog krajnje ambicioznog naziva koji sve dobronamjerne čitatelje pokušava uvjeriti da će na ovom području umjesto današnjih gomila crne tvorničke šljake kad-tad "niknuti" zona visokokategoričnog ekskluzivnog turizma u daljnjem ćemo tekstu zamijeniti riječju Plan) započeta je zbog zahtjeva koji su iznijele Hrvatske vode a odnosi se na izmjenu lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sliva Dugi Rat čija je i zgradnja planirana u granicama obuhvata plana.
Općinsko vijeće je 30.01.2018. donijelo odluku o izmjenama i dopunama Plana kojima će biti obuhvaćeno evidentiranje izmijenjene lokacije uređaja, te usklađivanje plana namjene površina i planskih rješenja drugih infrastrukturnih sustava s novom situacijom nastalom promjenom lokacije uređaja.

PREUZMITE I POGLEDAJTE NACRT PRIJEDLOGA (PDF, 2 MB)

Općinski načelnik Općine Dugi Rat objavio je javnu raspravu o prijedlogu izmjena Plana. Javna rasprava trajat će 8 dana, od 21.05.2018. do 28.05.2018. U vrijeme trajanja rasprave plan će biti izložen na uvid u prostorijama Općine Dugi Rat, Poljička cesta 133; svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Prijedlog plana dostupan je i na mrežnim stranicama izrađivača plana: www.aax.hr/planovi_u_izradi te na mrežnim stranicama Općine www.dugirat.hr/upu-tz-dalmacija/
Nositelj izrade i izrađivač plana održat će javno izlaganje o prijedlogu plana u Općini Dugi Rat u petak, 25.05.2018. točno u podne.
Primjedbe na plan mogu se davati do zaključivanja javne rasprave na slijedeće načine: upisivanjem primjedbi u knjigu primjedbi, iskazivanjem primjedbi u zapisnik koji će se voditi pri javnom izlaganju, upućivanjem pismenih primjedbi Općini Dugi Rat. Krajnji rok za zaprimanje pismenih primjedbi je 28.05.2018. do 15 h.

U nastavku članka pročitajte više o obrazloženjenju prijedloga izmjena i dopuna plana koji je na javnoj raspravi te o nizu neobičnih i neočekivanih činjenica vezanih za područje obuhvata ovog plana te u tom kontekstu i neobičnu slutnju koju danas dijele već mnogi, da naša Hrvatska stvarnost nadilazi i najmaštovitije literarne dosege kakve nalazimo, primjerice, u djelima Georgea Orwella ili Franza Kafke...

I. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA TURISTIČKE ZON E DALMACIJA S LUKOM NAUTIČKOG TURIZMA

Prijedlogu izmjena i dopuna UPU TZ Dalmacija za javnu raspravu

Izvor: Općina Dugi Rat, Studio AAX

Obrazloženje izmjena i dopuna Plana

Izvorni plan izrađivan je od 2009. do 2012. godine te je donesen na 36. sjednici Općinskog vijeća 03. rujna 2012. godine.

Planom je, na području obuhvata površine približno 20,00 ha, predviđena gradnja hotela (oznaka T1), ugostiteljskih sadržaja (oznaka T1- 2) rekreacijskih sadržaja (oznaka R2), uređenih plaža (oznaka R3), luke nautičkog turizma (oznaka LN), uređenje zelenih površina (oznaka Z), gradnja i uređenje infrastrukturnih površina (oznaka IS) i benzinske postaje (oznaka BP).

landmark

U 6 godina koliko je proteklo od usvajanja plana izgrađena je samo benzinska postaja uz državnu cestu D8, dok je na preostalom području započeta sanacija terena bivše tvornice ferolegura koja je još uvijek u toku. Realizacija turističke zone Dalmacija ne teče niti približno prema prvotno iznesenoj dinamici, po kojoj je trebala biti u cijelosti izgrađena do 2017. godine. Najavljena gradnja turističkog sadržaja kapaciteta 3000 ležajeva trebala je uslijediti nakon sanacije terena prilikom koje je došlo do spora između tvrtke “Projekt uvala”, koja je vlasnik jednog dijela terena na kojem je izvođena sanacija, i nadležnih državnih tijela koja su smatrala da se u ovom slučaju radi o eskploataciji mineralnih sirovina jer se iz šljake separira krom i drugi metali koji se potom prodaju na međunarodnom tržištu, za što treba platiti odgovarajuću naknadu. Eskalacijom spora zaustavljen je proces sanacije/eksploatacije a gomile crne šljake još uvijek s toje na platou nesuđenog ekskluzivnog turističkog “resorta”.

Na portalu www.fininfo.hr možemo doznati da je jedini vlasnik tvrtke Projekt Uvala, koja je registrirana 2005. godine, tvrtka Topaz Ltd registrirana na Malti, da su osobe ovlaštene za zastupanje Projekta Uvala Hannah Marcus Gavin, Henry Alexander Brompton Gwyn-Jones i Martin Paul Dudley, te da je poslovni prihod tvrtke 2014. godine iznosio 2.097.668,00 kn a 2015. godine 137. 598,00 kn. O kompanji Topaz Ltd iz Vallette može se pronaći jedino podatak d a je registrirana 30.06.2014. No o osobama ovlaštenima za zastupanje tvrtke Projekt Uvala može se pronaći više podataka, osobito na službenim stranicama vlade Ujedinjenog kraljevstva na adresi www.beta.companieshouse.gov.uk . Hannah Marcus Gavin pojavljuje se kao direktor jedino u tvrtci Orient Global London Ltd koja više nije aktivna, što je relativno skroman rezultat, kojega zato nadoknađuje Henry Alexander Brompton Gwyn-Jones za kojega nalazimo da je povezan s 16 kompanija registriranih u Velikoj Britaniji, od kojih je 6 aktivno. Od tih 16 kompanija gospodin Gwyn-Jones u je 3 naveden kao direktor. Sve 3 kompanije u kojima je naveden kao direktor više nisu aktivne. Još uvjerljiviji rezultat gospodin Gwynn-Jones polučuje na stranici www.companycheck.co.uk na kojoj doznajemo da je tokom 27 godina, od 1991. do 2018. godine, bio direktor u ukupno 33 tvrtke od kojih je 6 još uvijek aktivno no dotični u njima više nije direktor. Zanimljiv je podatak da je gospodin Gwynn-Jones istoga dana, 25.06.2001. dao otkaz u čak 9 tvrtki: Roxylight Ltd, Roxylight homes Ltd, Swan Court Property Ltd, Roxylight properties Ltd, Roxylight Midland Ltd, Vincent Square Ltd, North Westland regeneration Ltd, NWLR Ltd i Leongreen Ltd. Na stranici www.companycheck.co.uk doznajem o i podatke za gospodina Martin Paul Dudleya. On je u 15 godišnjem razdoblju od 2003. do 2018. godine bio direktor ili tajnik u 24 trvtke a dužnost direktora i dalje obavlja u 2: Red Barn Asset Ltd i RMB Ltd. Red Barn Ltd je u stanju mirovanja a RMB je registrirana 0 1.08.2017. te stoga niti za jednu od tvrtki nisu dostupni nikakvi financijski pokazatelji. Kod njega je pak zanimljivo da je istoga dana, 15.12.2004. imenovan tajnikom u 1 5 tvrtki: Gort Overseas Ltd, Rodini Properties Ltd, RO Regional Properties Ltd , Demrastone Ltd, St. Giles Investments Ltd, Gort Developments Ltd, August investments Ltd, October Property Investments Ltd, Arkle Securities Ltd, Valhall a Marketing Ltd, West Tower Developments Ltd, Gort Management Ltd, Doxford Phase IV Management Ltd, Gort Investments Lt d i Stemwest Ltd. Na profilu gospodina Gwynn-Jonesa na stranici Linked-In navodi se da je nakon uspješnog poslovanja s nekretninama u Velikoj Britani ji posljednjih 10 godina angažira n na nizu projekata u Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i Turskoj.

landmark

Smijemo li se ovom zgodom upitati kolika je vjerojatnost da turistička zona „Dalmacija“ i luka nautičkog turizma budu realizirane sukladno važećem urbanističkom planu, kojega za sada mijenjamo samo u segmentu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda? Pri tome treba sagledati ne samo uži kontekst dosadašnjih neuspješnih nastojanja investitora da pokrene projekta nego i širi, globalni kontekst turizma, ekonomije i društva u cjelini. Početkom ovog stoljeća, kada je ova saga i započela, jedno od najčešće zazivanih rješenja za ekonomski napredak Hrvatske bile su strane investicije i veliki projekti. Ta su očekivanja bila posebno izražena u turizmu, a centri političkog i gospodarskog utjecaja su se konsolidirali i ustrojili kako bi potencijalnim investitorima pružili što bolju uslugu i podršku u snalaženju s lokalnim propisima i pravilima igre. U tom je razdoblju tvornica ferolegura u stečaju prodana tvrtki „Projekt uvala“, lokalnoj ispostavi investicijskog fonda „Landmark investments“ koji je, kao što je već spomenuto, najavio gradnju turističkog resorta. Predstavnici fonda zahtijevali su što brže donošenje urbanističkog plana koji je morao biti izrađen prema njihovom projektu.

landmark

Zanimljivo je napomenuti da taj projekt nikada nije bio pokazan niti javnosti, niti predstavnicima općine, niti izrađivaču urbanističkog plana, koji je izrađen na temelju naputaka i zahtjeva koje su općini i izrađivaču prenosili predstavnici investitora. Plan je usvojen 2012. godina, nakon što je Županijski zavod za prostorno uređenje prvotno više puta odbio dati suglasnost na predloženo urbanističko rješenje turističke zone kapaciteta 3000 ležajeva ocjenjujući ga nedovoljno razrađenim da bi na kraju ipak popustio i dao suglasnost na rješenje na kojem je inzistirao investitor.

Analizom strukture i gabarit a građevina koji su prikazani u planu moglo bi se zaključiti da ovdje nije riječ o strogo turističkoj tipologiji hotela, iako se takav naziv koristi u opisima i odredbama za provođenje, nego o stambenoj tipologiji odnosno apartmanima smještenima u peterokatnicama koje su grupirane oko generičkih „javnih“ prostora smještenih na krovu višekatne garaže koja pokriva gotovo cijeli prostor obuhvata. Slijedom toga može se pomisliti da niti Projekt uvala niti Landmark investments nisu i nemaju namjeru graditi planirane turističke sadržaje jer naprosto u tom području nemaju nikakvog iskustva niti izvedenih projekata, te zaključiti da je poslovna strategija u ovom slučaju prodaja zemljišta i projekta kupcu koji će u konačnici i realizirati planirane turističke sadržaje ili jedan njihov dio.

korenat point resort

Takvih investitora, koji su zapravo samo posrednici u (pre)prodaji zemljišta tih je godina u Hrvatskoj bilo napretek. a brojni slični projekti čekali su stvarne investitore. I što se dogodilo? Stvarni investitori na žalost nisu došli, ili su došli u mnogo manjoj mjeri od očekivane, a ovaj i slični projekti i dalje čekaju svoju priliku. No umjesto dolaska investitora dogodilo s e nešto drugo, došli su turisti, i to u neočekivano velikim količinama.

Turizam već cijelo desetljeće bilježi značajan porast koji je uzrokovan nizom čimbenika. Globalna informacijska povezanost, koja je uvođenjem pametnih telefona upravo u tom ra zdoblju (Iphone 3 pojavio se na tržištu 2008. godine) eskalirala do neslućenih razmjera, omogućuje brzo i fleksibilno plani ranje putovanja, a domaćinima, i to osobito onima koji imaju manje smještajne objekte, bitno bolju iskorištenost i popunjenost kapaciteta. Istovremeno se Hrvatska pozicionirala među vrhunske svjetske destinacije.

To se pak dogodilo kao posljedica nestabilne političke situacije u nekada iznimno popularnim sjeverenoafričkim, a dijelom kao posljedica straha izazvanog brojnim terorističkim napadima u europskim destinacijama. Prirodne ljepote, relativno jeftina turistička ponuda, te posljednje i najvažnije, visoka razina sigurnosti, doprinijeli su tome da se Hrvatska opravdano sve više oslanja na turizam kao jednu od najvažnijih gospodarskih djelatnosti.

U tom bi se kontekstu moglo razmišljati i o promjeni pristupa u ovoj turističkoj zoni, te umjesto očekivanja nekakvog stvarnog, a zapravo potpuno apstraktnog investitora il i kupca, koji poput Beckettovog Godota nikako ne dolazi, cijeli areal isponova konceptualzirati kao mali primorski gradić sačinjen od malih obiteljskih hotela u kojima će si posao i egzistenicju osigurati u prvom redu domicilno stanovništvo.

projekt Urbotanscape

Izvornim planom uređaj za pročiščavanje otpadnih voda smješten je u istočnom dijelu obuhvata, na strmom terenu neposredno uz državnu cestu D8. Rješenje sustava otpadnih voda za područje općine u tom trenutku nije bilo potpuno definirano. Općina je načelno podijeljena u dva sliva. Istočni sliv koji obuhvaća naselje Duće spaja se na sustava odvodnje grada Omiša i većim je dijelom izgrađen u recentnom razdoblju. Za zapadni sliv, koji o buhvaća naselja Dugi Rat i Jesenice postojalo je više varijanti rješenja, od spajanja sliva na sustav općine Podstrana do gradnje uređaja za pročišćavanje u Dugom Ratu, u obuhvatu buduće turističke zone. Odabrano je rješenje koje podrazumijeva gradnju uređaja u Dugom Ratu. Uređaj je smješten u perifernom dijelu planirane turističke zone, na zemljištu koje nije adekvatno za bilo kakvu drugu namjenu jer se nalazi na velikoj strmini i uz prometnu državnu cestu. Uređaj je smješten dijelom na k.č.br. 2425/4 k.o. Duće koja je u vlasništvu tvrtke “Projekt uvala” a dijelom na k.č.br. 2424 k.o. Duće koja se još uvijek vodi kao vlasništvo tvornice Dalmacija odnosno Republike Hrvatske.

U nastojanju da iskoriste izdašna sredstva europskih fondova koja se u razdoblju do 2020. godine mogu dobiti za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda a obzirom na neriješene imovinsko pravne odnose u većem dijelu područja obuhvata plana, a i obzirom na novonastale sporove u vezi sanacije/eksploatacije terena, Hrvatske vode koje su voditelj projekta počele su tražiti drugo, tehnički prihvatljivo i imovinsko pravno primjenjivo rješenje koje će omogućiti izgradnju sustava.

Izrađeno je idejno rješenje po kojem je uređaj smješten na k.č. br. 2446 k.o. Duće. Čestica je vlasništvu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije s kojim je postignut načelni dogovor o njegovom ustupanju za gradnju uređa ja jer ono niti je pogodno za gradnju zdravstvenog sadržaja niti dom zdravlja ima namjeru investirati u gradnju istoga. Čestica je površine 1250 m2 što o mogućuje primjeren smještaj uređaja za pročišćavanj e sukladno idejnom rješenju koj e izradio Hidroprojekt-ing. Izrađivaču plana dostavljena je samo situacij a lokacije uređaja ali ne i tehnički opis iz kojega bi se mogli navesti osnovni tehničko tehnološki parametri (kapacitet, način pročiščavanja itd) te je u tom segmentu ovo obrazloženje limitirano.

Izmjenom lokacije uređaja djelomičo je izmijenjena i šira konecpija sustava te je, na primjer, glavni kolektor vođen u zemljišnom pojasu državne ceste D8 a ne u obalnom pojasu kako je predviđeno važećim planom. Planska rješenja sustava odvodnje otpadnih voda su ovim izmjenama plana usklađena s idejnim projektom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Dugi Rat, o dnosno s podacima koje je izrađivaču plana dostavio projektant.

Za projekt sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pokrenut je postupak ocjene utjecaja zahvata na okoliš a u trenutku izrade ovog obrazloženja nije bilo moguće utvrditi da li je taj postupak i završen. Unatoč tome u izradi ovih izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja provodi se postupak Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja plana na okoliš. U tom se postupku, temeljem šturih podataka navedenih u odluci o izradi plana i OSPUO obrascu, nadležna javnopravna tijela izjašnjavaju o potrebi strateške procjene utjecaja plana na okoliš, temeljem obaveze utvrđene člankom 63. Zakona o zaštiti okoliša kojim je određeno da se strateška procjena obvezno provodi za strategije, planove i programe, uključujući njihove izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš.

Budući da je zahvat izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda očigledno zahvat koji podliježe ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, jer se takva ocjena za njega upravo provodi, slijedom citirane odredbe Zakona o zaštiti okoliša u postupku ovih izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja provodi se ocjena o potrebi strateške procjene iako je potpuno jasno da će taj post upak završiti zaključkom da za ove izmjene i dopune plana nije potrebna strateška procjena utjecaja na okoliš jer bi se ona u tom slučaju započela i provodila nakon provedene ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koja je provedena temeljem detaljnije dokumentacije i slijedom toga je znatno preciznija u zaključcima. Takav bi naopaki postupak evidentno bio besmislen. Ili možda ipak?

U ovom smo obrazloženju već naveli niz neobičnih i neočekivanih činjenica vezanih za područje obuhvata ovog plana te u tom kontekstu niti utvrđivanje obaveze provedbe strateške procjene utjecaja I. izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja turističke zone “Dalmacija” s lukom nautičkog turizma ne bi bilo nemoguće i samo bi potvrdilo neobičnu slutnju koju danas dijele već mnogi, da naša Hrvatska stvarnost nadilazi i najmaštovitije literarne dosege kakve nalazimo, primjerice, u djelima Georgea Orwella ili Franza Kafke.

Povezani članci

Who's Online

We have 250 guests and one member online

  • admin