Najljepši hrvatski drveni jedrenjaci

Drevni jedrenjaci imaju privlačnu magičnu moć. Nigdje neće proći nezapaženo. Pa ni u društvu neke velike, ekstrakomforne i uglancane suvremene plastične ljepotice. Onako uznositi u svojoj tradicionalnosti, ti su drveni klasici djelo starih majstora kalafata, koji su osim znanja i umijeća u njih ugradili i svu ljubav prema brodu, moru i svom zanatu. Drevni jedrenjaci pružaju sav komfor modernih brodova. Za one koji vole opušteno krstarenje doživljaj je nezaboravan. Izdvojili smo pet najljepših krstaša ...


DRVENI LJEPOTANI

Najljepši hrvatski drveni jedrenjaci

Piše: Mladen Gerovac / Jutarnji List
Izvor: Jutarnji List


U našem su moru ti trabakuli, bracere, logeri snagom vjetra i vještim rukama pomoraca stoljećima prevozili pijesak, vino, masline... Danas su oni preostali preuređeni, dobili su motore i kabine, salone i kuhinje, toalete i kupaonice, klima-uređaje i LCD TV prijemnike. A po njihovom su uzoru grade i novi.

Iskonski šarm

Istina, brodski trupovi više nisu od drveta, već od željeza. Jer, tako je brže i jeftinije, a i malo je danas majstora kalafata. Ali brod se na kraju oblači u hrast, bor, tik i mahagonij, pa i ovi novi zadržavaju iskonski šarm i drevni ugođaj starih jedrenjaka.

Uglavnom, na svima njima udobno se krstari, uživa u drevnom ugođaju i suvremenom komforu. To su pretežno obiteljski brodovi u kojima takva vrsta krstarenja s gostima prelazi s koljena na koljeno i postaje obiteljska tradicija.

Jedrenjak Antonela

Čovjek koji je došao na ideju da obitelji i njihove teretne jedrenjake preusmjeri na nove jadranske rute, na prihvat gostiju i krstarenje zove se Peter Martinek.

Martinek je Nijemac, zapravo hrvatski Nijemac iz Srijema, koji je, poput mnogih folksdojčera, morao poslije Drugoga svjetskog rata napustiti dom i preseliti se u Njemačku. Na njegovu inicijativu počinje prilagodba jedrenjaka, grade se kabine od šperploče, ubacuju se poljski kreveti, za tuširanje služe bačve.


Martinekov san

Godine 1964. Martinek i njegovi suradnici dijele letke pred crkvama u Stuttgartu i okolnim mjestima - poziva “na piratska putovanja kroz zemlju tisuću otoka”.

Nažalost, Martinek nije doživio ostvarenje svog sna - da broj gostiju koje će iz Njemačke dovesti u Hrvatsku na krstarenje starim jedrenjacima premaši brojku od 10.000 u jednoj sezoni.

Posao je nastavio Selimir Ognjenović, vlasnik tvrtke I.D. Riva Tours iz Münchena, koja operira flotom od 25 klasičnih motornih jedrenjaka u Jadranu.

Kako kaže, danas Jadranom plove motorni jedrenjaci četvrte generacije. To su ovi obnovljeni ili sasvim novi brodovi željezna trupa, s većim kabinama, toaletima, kupaonicama, klimom i LCD televizorima, s većim prostorom za manji broj putnika. Brojka njemačkih gostiju davno je premašila 10.000.

Turisti vole opušteno krstarenje na jedrenjacima kojima se nikamo ne žuri, jer brzina im je između 7 i 12 nautičkih milja na sat. Hrvatskim Jadranom danas plovi oko 120 klasičnih motornih jedrenjaka namijenjenih užitku u moru i plovidbi.




Obiteljski biznis

Ivu Vukovića i njegovu "Sagenu" zatekli smo na vezu u Trogiru. Sagena je drvena ljepotica od hrastovine i bora, oplemenjena tikovinom i mahagonijem, jedno je od posljednjih djela hrvatskih kalafata.

Sagrađena prije 20-ak godina u brodogradilištu Korčulanina Frane Milne u Omišu, po uzoru na jedrenjak Viganj, loger koje je pak potekao iz poznatog škvera u Puntu na Krku.

Posao s krstarenjem, priča Ivo, počeo je otac Ante Vuković, općepoznat po nadimku Maček. Najprije su prevozili pijesak, zatim su 70-ih počeli s brodskim izletima u Istri, da bi 1979. svoj tadašnji brod Rogač preuredili i počeli s današnjim poslom.

Ivin brat Teodor Vuković taman je bacio sidro svog broda "Maček" u uvali na Čiovu. Brod je pun, ugostio je šaroliko društvo od 30 ljudi, najviše je Nijemaca (18), čak je šest gostiju iz daleke Australije, tu su dva Austrijanca te dva Hrvata.



Kormilo umjesto kopački

Kada bi išli po starini, na prvom bi mjestu trebao biti doajen ove flote jadranskih jedrenjaka, brod "Pravedan". Sagrađen je prije punih 110 godina u jednom splitskom škveru kojeg danas više nema. Bio je to teretni loger. Samo na jedra.

Naručila ga je obitelj s Krka čije je prezime bilo Pravedni, pa otud i ime broda. Od 1958. u vlasništvu je obitelji Novaković iz Stomorske na Šolti. Najprije su brodom prevozili vino, da bi ga 1964. pretvorili u zvijezdu nautičkog turizma.



Brod i njegova kapetana Marija Novakovića zatekli smo na vezu u Trogiru. Ljubitelji nogometa sjetit će se Marija Novakovića kao prvotimca Hajduka, Dinama i Hannovera. Da, doista to je taj Mario. Zbog ozljede leđa 1998. objesio je kopačke o klin i prihvatio se kormila.

A kada bi redoslijed ovih brodova bio po prvim počecima ove vrste turizma na Jadranu, na prvom bi mjestu bio brod "Poseidon". Na krstarenju je s gostima. Iz Rijeke kreće za Krk, pa na Rab, pa preko Sali na Dugom otoku do Kornata i u povratku na Božavu, Molat, Zverinac, Mali Lošinj i Cres.

Povezani članci

Who's Online

We have 213 guests and no members online