Dugoratsko ljeto: Promocija knjige pjesama Ivana Šarolića
- Details
- Rubrika: DR Ljeto
- Datum: 20 Kolovoz 2011
20.08.2011., subota, Dugi Rat, Vjeronaučna dvorana Župe sv. Josipa, 20:30 sati
Promocija knjige pjesama Ivana Šarolića:
"Knjiga od sna i ljubavi"
Sudjeluju: Ivan Šarolić, dr Nedjeljko Mihanović, prof Vinko Gale, klapa KUD "Dalmacija"
Organizator: KUD "Dalmacija"
DUGORATSKO LJETO
"Knjiga od sna i ljubavi" Ivana Šarolića
Predstavljajući u srpnju u Omišu novu Šarolićevu zbirku pjesama Nedjeljko Mihanović je rekao sljedeće:
"Šarolić umjetničku cjelinu pjesama izgrađuje od čitave serije živih detalja, koji oživljuju simnboličnu sliku temeljnog motiva, uspone duhovnog stanja i osjećaja. U tome njegovu intelektualnom i poetskom planiranju, on progovara o višim životnim intenzitetima, o prpodubljenjima životnih istina, o neprolaznoj vrijednosti umjetničkih tvorevina, o vrhunaravnoj snazi kreativnoga ljudskog duha u sferi nadahnuća.
U toj Ilirskoj šetnji po prošlosti, posebice po području južne Hrvatske, nekadašnje glagoljaške humanističke, renesanse i barokne Dalmacije, Šarolić otvara široku fresku povijesnih simbola, umjetničkih ostvarenja, graditeljskih znamenitosti, sakralnih umijeća, privlačne slike starih utvrda i gradova i otiske muzejskih znamenitosti i historicijskih predodžaba, iz kojih titraju vibracije duhovnog i koje u nama potiču vjeru u beskrajnost i umjetnost.
Šarolić je pjesnik nemirna temperamenta, koji sebe traži u prošlosti i sadašnjosti. Tu sadašnjost čini njegovo izrazito domoljublje. On je sanjar koji u brojnim domoljubnim motivima izražava svoje patriotske ideale. Njegov osjećaj domoljublja je suprostavljen protiv svih sadašnjih globalističkih pseudovrijednosti te mnogobrojnih malograđanskih, zaluđujućih liberalnih predrasuda...
U svojim domoljubnim motivima Šarolić nije okrenut samo prošlosti, nego je otvoren i prema najaktualnijim pitanjima sadašnjosti. Šarolić je na svojim čvrstim odrednicama valoriziranja tradicije ostao pjesnik kojemu sva ta pomodarska zvrndanja nastrljivih i grubih iracionalnih poriva i razornih nagona nisu pomutila percepciju moralno-epskog doživljavanja svijeta.
Paralelno s estetskim kultom i amblematičnim osjećajem za hrvatsku tragediju, koji su se očitovali u ciklusima pjesama s motivima naših starohrvatskih vladara narodne krvi, knezova, banova, kraljeva, u plamenu duše naših svetišta, kao pouzdanim čuvarima narodnog duha i nacionalnih ideala, Šarolić je ipak svoje najsretnije nadahnuće iskazao u antejskom dodiru sa zavičajem, s drevnom poljičkom postojbinom, u slikama, obzorima, detaljima i mirisima svoga kraja.
Takvi zavičajni motivi u kojima se iskazuje mit roditeljskog doma i obitelji, u kojima se daju impresionističke lirske iskre uspomena iz djetinjstva, u kojima iskrsavaju topli vidici planina Mosora i Biokova u sjaju večernjeg zapada, u kojima se neostalgično oslikavaju oronule seoske potleušice u polusvjetlosti sutona, izazivaju u nama toplinu neposrednog doživljaja.
U svim tim impresionističkim osvjetljenjima osjećaju se traci poezije Ujevića, Kaštelana, Miličevića, i Pupačića, sa Ilirskim svetlucanjem između simbola i stvarnosti...".