DUGI RAT

Prosječna plaća u Hrvatskoj, koja ne doseže ni trećinu prosječne europske plaće, nedostižni je san gotovo dvije trećine zaposlenih, među kojima čak 168.000 ili 13,5 posto, trenutačno ne zarađuje dovoljno da preskoči prošlogodišnji službeni statistički prag siromaštva, javlja Slobodna Dalmacija. Za četveročlanu obitelj, taj je prag bez dodatnih primanja 3.904 kune mjesečno. Budući da prag rizika od siromaštva za prošlu godinu iznosi 19 posto, znači da se gotovo petina građana ove zemlje nalazi pred rizikom od siromaštva ...

KAD ĆEMO PO PLAĆI UĆI U EU?
 
Plaća tek 30 posto europske
 
Izvori: Slobodna Dalmacija, Moj Posao

Prosječna plaća u Hrvatskoj ne doseže ni trećinu prosječne europske plaće. Gotovo petina građana ove zemlje nalazi pred rizikom od siromaštva. No, prema navodima državnih statističara to ne znači da njih 836.000 nužno živi u oskudici, već su u nepovoljnijem položaju od ostalih.
 
Međutim, u odnosu na EU hrvatska priča znatno više zabrinjava. Dok prošlogodišnja prosječna plaća od 58.092 kune iznosi tek 30 posto prosječne europske plaće, naše cijene gotovo su dosegnule, a neke i premašile europske.
 
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u usporedbi s 13 novih članica EU-a, naše cijene mesa, odjeće i obuće veće su nego u svih 13 zemalja, a cijenama odjeće i obuće, prosječne europske cijene premašili smo 5,6 posto.
 

Stanovanje jeftinije
 
Hrana i piće u Hrvatskoj imaju cijene na razini 88,4 posto prosjeka EU-a, a od nas je skuplji samo Cipar. Kruh i žitarice skuplje su od hrvatskih samo u Cipru (8,3 posto iznad prosjeka EU) i Sloveniji (93,5 posto europskog prosjeka). Cijenama mlijeka, sira i jaja nadmašuju nas u Cipru, Turskoj, Malti i Rumunjskoj.

 
Hrvatska je se jedino po cijeni stanovanja nalazi ispod prosjeka EU, a cijene niže od hrvatskih imaju Bugari i Litvanci. Hrvatska ima najveći udio prehrane od 30,5 posto u indeksu potrošačkih cijena od svih “novih” zemalja EU-a, osim Rumunjske.
 
Tako prosječno kućanstvo troši gotovo trećinu izdataka za hranu, prosjek “starih” članica EU-a je oko 21 posto, a Slovacima i Slovencima prehrana čini oko 17 posto izdataka.