Umro Ljubo Stipišić - Delmata

Ljubo Stipišić DelmataUmra je Delmata – čula je danas Dalmatina pritrujena. Ljubo Stipišić Delmata (73), melograf, obrađivač, skladatelj, pjesnik, aranžer, sakupljač pučkih tradicija, slikar, dirigent, klapski voditelj i utemeljitelj, organizator, animator, glazbeni producent. Jednom riječju, jedan od otaca dalmatinske pisme i njezine renesanse na Omiškom festivalu. O tihom, velikom čovjeku velikih će riječi biti ispisano i rečeno ovih dana, a njegovi fascinantni biografski podaci govore rječito o zaljubljeniku koji je vratio dostojanstvo onome što je često bio jedini švog dalmatinskog čovika; njegovoj klapi i njegovoj pismi ...


ODLAZAK LEGENDE DALMATINSKE PISME

Umro Ljubo Stipišić - Delmata

Piše: Igor Brešan, Damir Šarac / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Ljubo Stipišić DelmataVrbanjanin korijenima, rođen je 28. rujna 1938. godine u Splitu, gdje je i učio glazbu kod Josipa Zjačića i Silvija Bombardellija. Skladao je pretežito vokalnu glazbu za klape i zborove koja temeljenu na pučkoj tradicijskoj baštini, osobito pučko-crkvenoj, glagoljaškoj baštini.

  Kao melodiograf zabilježio je oko šest stotina dalmatinskih svjetovnih i veliki broj crkvenih napjeva. Rad na terenu, na svome, urodio je ciklusima pučkih pjevanja, korizmene pučke tradicije Hvara, Brača, Korčule, te Poljica i splitsko-kaštelanskog područja koje je Delmata animirao, odabrao, snimio i producirao.

Sakupljač je svih vrsta pučkih tradicija pa bilježi narodne umotvorine, poslovice, praznovjerice, pučke likarije. Poeziju piše na vlastitom leksiku napajanom na čakavskoj tradiciji, posebno uspješno u kultnoj skladbi 'Dalmatino povišću pritrujena', potom 'Sa Lepanta sunce moje', 'Vaki umre u postolin', 'Zlata jemaš dare primaš', 'Intrade san popi', 'Namisto molitve'...

Sklada i obrađuje pretežito vokalnu glazbu za manje sastave, klape i zborove, a voditelj je i osnivač brojnih klapa od kojih su neke ponajbolje od onoga što je pisma s Jadrana donijela: nezaboravnog Okteta DC, Kantadura, Trogira, Vokalista Salone, Jeke Jadrana.

Suosnivač Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, Solinske ljetne priredbe, Sućuračkih prikazanja, Smotre dalmatinskih klapa na Klisu, Susreta dalmatinskih klapa Sudamja, Korizmenog glagoljaškog tradicionalnog pučkog pjevanja u Velikom tjednu Puče moj, te Pasionske baštine u Zagrebu.

Ogledao se i u većim vokalnim oblicima, kantatama 'Zaplakalo dite na žudinski kanat', 'Dignite barjak za neznane i male', 'Hrvatska suita', oratorijima 'Matija Ivanić, 'Kalvarija, 'Misa Croatie redivivae', 'I rič se čovikom učini'. Autor je mnogih zbirki narodnih napjeva, te više književnih djela.

Utemeljitelj je časopisa Bašćinski glasi, pokrenuo je večer čakavskog pjesništva u Podstrani 'Ča pod Perunom', a izlagao je i likovna djela.

Dobitnik je Nagrade grada Splita (1985, 1993), Nagrade grada Solina za životno djelo (1996), Nagrade županije Splitsko-dalmatinske za životno djelo (1997), odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997).

Spavajte mirno šjor Ljubo. Naradili ste se za dva života. Sad ka u prilipoj vašoj pismi: 'Ol će more mene odvuć, ol' će more mene odvuć, ol će more, ol će more mene odvuć dolin u tve dvore, dvore smirne...'

Povezani članci

Who's Online

We have 152 guests and no members online