Izložba: 'Mala retrospektiva' Ante Bergama Momina u Galeriji Krug
- Details
- Rubrika: Izložbe
- Datum: 22 Svibanj 2019
U dugoratskoj Galeriji "KRUG" u Domu kulture (zgrada stare općine, Poljička cesta 52) u četvrtak, 23.5.2019. pred dugoratskoi ljubiteljima likovne umjetnosti i zainteresiranom javnošću predstavio se slikar Ante Bergam Momin s samostalnom izložbom naziva "Mala retrospektiva".
Ante Bergam je rođen u Krapnju, najnižem i najmanjem naseljenom otoku na Mediteranu, ali kako to često biva, mala mjesta iznjedre velike ljude. Njegov curriculum vitae kao slikara kronološki se determinira različitim ciklusima koje Bergam naslovljava poput "Četrdeset i devet crvenih ruža" ili "Transformacije", 2009. i 2018. "Transformacije 2", u Šibeniku. Čitav opus njegova umjetničkog stvaralaštva prožima konceptualizam, odnosno postmoderna, čije su glavne odlike spajanje spajanje umjetničkih formi tako da više nema jasne razlike između slikarstva, kiparstva i fotografije.
O autoru i njegovim radovima prof. Zdravko Cota napisao je prigodno slovo (u nastavku članka), a izložba će se u Galeriji KRUG moći razgledati idućih desetak dana u večernjim satima.
ANTE BERGAMA MOMINA
Mala retrospektiva
Piše: prof. Zdravko Cota
Slikar Ante Bergam Momin rođen je u Krapnju, najnižem i najmanjem naseljenom otoku na Mediteranu, ali kako to često biva, mala mjesta iznjedre velike ljude.
Prvu samostalnu izložbu priređuje 1971.godine. Od 1995. živi i radi u Njemačkoj (Ellwangen), gdje je aktivan kao slikar i organizator likovnog života, pa tako, između ostalog, u suradnji s "Aalen City aktiv", 2001.g. osniva internacionalni skup slikara pod nazivom "Open ART" koji postaje tradicionalan. 2002. godine stiče status likovnog umjetnika Njemačke.
Njegov curriculum vitae kao slikara kronološki se determinira različitim ciklusima koje Bergam naslovljava poput "Četrdeset i devet crvenih ruža" ili "Transformacije", 2009. i 2018. "Transformacije 2", u Šibeniku.
Čitav opus njegova umjetničkog stvaralaštva prožima konceptualizam, odnosno postmoderna, čije su glavne odlike spajanje spajanje umjetničkih formi tako da više nema jasne razlike između slikarstva, kiparstva i fotografije. Polazna premisa postmodernog anakronističkog slikarstva 80-ih godina sastoji se u tome da modernost više ne postoji i da je sve istodobno ovovremeno i drevno. Po tom stavu povijest je završena i slikarstvo je jednostavno uživanje u boji, formi i samom činu slikanja i gledanja (citiram Karmen Ratković).
Ante Bergam je dijete šibenskog kraja i pod neposrednim utjecajem Dalmatinčevih portreta sa friza apsida znamenite šibenske katedrale Sv.Jakova i kako navodi Pavao Roca (predgovor izložbi 2009.)...."kroz njihovu transformaciju kreira nove likove, dajući im sasvim nova fizionomijska i karakterna obilježja.....stvara vlastitu galeriju likova, od kojih mnoge možemo prepoznati kao naše i autorove suvremenike....."
Nastavak ciklusa "Transformacija", ogleda se i na prezentiranim radovima dugoratskoj i omiškoj publici, sada sa simbolima lokalnih sadržaja prožetih vlastoručnim tekstovima povijesnih citata....."a Cetina sestra mila od prošlosti pa do danas gubi Jadran kao brata...." Pažljivim promatranjem uočavamo i niz apliciranih fragmenata fotografija sa satiričnim akcentima, očito ne slučajno odabranim.
U tom kolopletu kombinirane tehnike isprepliću se i krokijevski crteži olovkom: ključ, leptir, aktovi, kišobran......energični kovitlaci linija, boje koja se cijedi.....različiti slikarski mediji: pastel, ugljen, olovka, akril, kolaž.....Slikar nam jednostavno "poručuje i sugerira" : udubite se i analizirajte umjetničko djelo.
Ako bismo se pak zapitali, što je slikar želio "reći", e to je pak osobna interakcija gledatelja i slike.
Crtica o umjetniku
ANTE BERGAM MOMIN rođen je na Krapnju, gdje je i prva saznanja o slikarstvu dobio od fra AMBROZA TESTENA koji je tada živio u krapanjskom franjevačkom samostanu.
BERGAM je godinama živio i radio u Njemačkoj, gdje je od države dobio i status likovnog umjetnika. Njegovo hrvatsko iskustvo pak posve je drugačije – slikarstvo i umjetnost ovdje malo koga danas zanima.
- Na otvorenjima naših izložbi bude više autora nego publike. Ja gotovo 55 godina slikam i mogu reći da su prije likovne izložbe bile posjećenije, da su medijski bile više popraćene. Celebrity su danas političari, a ne ljudi od kulture - pomalo rezignirano govori MOMIN za Šibenski list.
Bez poticaja, jasno je, nema ni rasta, a s mrvicama iz gradskog proračuna likovnjaci teško da na likovnoj sceni, barem šibenskoj, može izazvati neki veći val, a kamoli tsunami koji bi u svijet umjetnosti uvukao veći broj ljudi. Prisjećajući se svog školovanja kada je cijeli razred s profesoricom likovnog odlazio na izložbe i u Split u Školu primijenjene umjetnosti, što je danas, smatra, neizvedivo.