Almissa Open Art 2019.: Zatvaranje festivala na Otoku Ljubavi

U Omišu je u tijeku jubilarno deseto izdanje festivala suvremene umjetnosti Almissa Open Art. Omiški je to festival koji nudi novi model promišljanja ljetnog kulturnog festivala, kao kontrasta generičnom imitacijama folklornih običaja.
Kako je lanjski kustos Slaven Tolj zaključio (svake godine drugi umjetnik preuzima ulogu kustosa festivala, ove godine to je splitska umjetnica Sandra Sterle): ”Almissa Open Art ne želi biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja. Zato bez precizne najave ulazimo u javni prostor, izlazimo na ulice i trgove, ali ne kako bismo zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmišljanja, već kako bismo izazvali reakciju i pokrenuli promjenu. Mislim da uspješno stvaramo senzibilitet kod nove publike koja nije dio umjetničkog svijeta tako da maksimalno usmjerava provincijalnu lokalnu zajednicu prema kritičkim, refleksivnim i inovativnim programima suvremene umjetnosti. Festival se svake godine izmišlja iznova, trudeći se održati vitalan i neočekivan program pa svake godine drugi eminentni umjetnik preuzima ulogu kustosa pristupajući joj na svjež i neopterećen način redefinirajući postojeće paradigme o prirodi ove funkcije.”
A što nas čeka na Omiškim ulicama, Mirabeli, Gradskom muzeju, Gradskoj knjižnici, Crkvi sv. Duha, pod Borićima, Otoku ljubavi idućih 10-ak dana saznajte u programu u nastavku članka..

SRIJEDA, 14.8.
14:00 OTOK LJUBAVI – CETINA - zatvaranje festivala – otvorena umjetnička forma.

10. FESTIVAL SUVREMENE UMJETNOSTI

ALMISSA OPEN ART: KUDA IDEMO?

Omiš, 09.-14.08.2019.

Izvori: Almissa Open Art, HULU Split


"Almissa, sam naziv festivala performansa u Omišu potječe od antičkog imena grada. Imena ljudi, nazivi mjesta pa tako i imena festivala često sugeriraju o kakvom je događaju riječ, pa bismo tako za Almissu mogli na prvi pogled pretpostaviti da je festival koji uspostavlja neku vrstu veze s prošlošću grada. Na poziv da kuriram sljedeće izdanje Almisse, u prvom trenutku sam pomislila koliko je važno osim sveprisutne i muzealizirane prošlosti mediteranskih gradova, pa tako i Omiša – misliti o budućnosti, te pokušati kroz sam festival spekulirati ideju kako će svijet i ljudi izgledati u bližoj i daljoj budućnosti.Dajući mogućnost suvremenim umjetnicima da obilježe, mapiraju grad i u unesu nove modele razmišljanja kroz svoje privremene, efemerne intervencije gledajući s jedne strane unatrag, uspostavljajući neke nove veze s prošlošću, starošću i slično, a s druge strane prema budućnosti, razmatrajući modele koji u ovom trenutku mapiraju našu stvarnost i koji preuzimaju ulogu definiranja ljudske budućnosti. Kakve škole, kakve tehnologije sebstva, kakav odnos prema umjetnoj inteligenciji, algoritmima i sl. razvijamo danas. Koliko su prošlost i budućnost isprepletene i na koji se točno način suvremeni umjetnici odnose prema znanjima koja su ukorijenjena kroz generacije, a kako prema inovativnim tehnološkim dostignućima, te koji su sve načini da se te dva različita principa povežu.Program festivala nudi različite forme izlaganja, od performansa, intervencija, projekcija, prezentacija do razgovora, čitanja, lecture-performansa i izložbe."

Sandra Sterle ( kustosica ovogodišnje Almisse )



Program Almissa 2019:

9.8. PETAK

20:00 GRADSKI MUZEJ OMIŠ - Otvorenje izložbe Kuda idemo? - Neli Ružić, Lana Stoićević, Gloria Lizde, Eric Del Castillo, Sven Klobučar, Veljko Popović

Nina Kamenjarin, on-line performance Go with the flow

22:00 POLJIČKI TRG / ČETVRT KRALJA SLAVCA - Ilija Šoškić, performance Res publica

 


10.8.SUBOTA

20:30 TVRĐAVA MIRABELLA

Johan Zatterquist, performance / instalacija Study for a Monument

Matea Šabić Sabljić, interaktivna instalacija: Kamo idemo?

Vitar Drinković, interaktivna instalacija: Plant blindness

studentski radovi: Revija UMAS Film i Video
 


11.8. NEDJELJA

18:00 GRADSKI MUZEJ OMIŠ - Jurica Sabljić – projekt rekonstrukcije omiškog gusarskog broda iz 12 stoljeća Sagitta “Omiška strijela”. Kako, zašto, kuda?

Večer je otvorena u 18:00 sati predavanjem Jurice Sabljića u prostorima Gradskog muzeja Omiš. Predavanje je pratilo koncept samog festivala prateći segmente Kako? Zašto? i Kuda?. Sabljić je kroz vlastito iskustvo dugogodišnjeg rada na istraživanju povijesnog gusarskog broda Sagitta iznio jasnu i objektivnu sliku o omiškim gusarima. Njihovu svakodnevicu i način života diktiran specifičnim krajolikom i položajem grada. Zanimljivosti svakodnevnog življena i funkcioniranja izvedeni su iz specifičnosti omiškog broda Sagitte koja se ubraja u znamenitosti hrvatske kulture, ali i šire. Omiški gusari po prvi puta su oslobođeni mitova i popularnih fikcija, poprimivši jasnu sliku ljudi koji su uistinu živjeli i čiji su životi, kao i naši, bili obilježeni politikom, društvenom strukturom i prirodnim okruženjem. Ljudi koji su se u datim situacijama snalazili na najbolji način. Tako smo o omiškim gusarima saznali da je riječ o ratnoj mornarici knezova Kačića, odnosno slobodne srednjovjekovne komune Omiša, a brod Sagitta njihov zaštitni znak. Jurica Sabljić, vođen entuzijazmom i fascinacijom za omiškom poviješću, gusarima i Sagittom, izazvao je ovacije lokalne publike i zasigurno ih zainteresirao da se i sami s njom pobliže upoznaju.

Pročitajte više na Dalmacija Danas: www.dalmacijadanas.hr/almissa-open-air-festival-publika-nije-skidala-pogled-s-ove-mlade-umjetnice © dalmacijadanas.hr

Večer je otvorena u 18:00 sati predavanjem Jurice Sabljića u prostorima Gradskog muzeja Omiš. Predavanje je pratilo koncept samog festivala prateći segmente Kako? Zašto? i Kuda?. Sabljić je kroz vlastito iskustvo dugogodišnjeg rada na istraživanju povijesnog gusarskog broda Sagitta iznio jasnu i objektivnu sliku o omiškim gusarima. Njihovu svakodnevicu i način života diktiran specifičnim krajolikom i položajem grada. Zanimljivosti svakodnevnog življena i funkcioniranja izvedeni su iz specifičnosti omiškog broda Sagitte koja se ubraja u znamenitosti hrvatske kulture, ali i šire. Omiški gusari po prvi puta su oslobođeni mitova i popularnih fikcija, poprimivši jasnu sliku ljudi koji su uistinu živjeli i čiji su životi, kao i naši, bili obilježeni politikom, društvenom strukturom i prirodnim okruženjem. Ljudi koji su se u datim situacijama snalazili na najbolji način. Tako smo o omiškim gusarima saznali da je riječ o ratnoj mornarici knezova Kačića, odnosno slobodne srednjovjekovne komune Omiša, a brod Sagitta njihov zaštitni znak. Jurica Sabljić, vođen entuzijazmom i fascinacijom za omiškom poviješću, gusarima i Sagittom, izazvao je ovacije lokalne publike i zasigurno ih zainteresirao da se i sami s njom pobliže upoznaju.

20:00 TRG KRALJA TOMISLAVA (O.Š. JOSIP PUPAČIĆ) - plesna predstava Opna; produkcija: Marmot; ideja i koreografija: Irma Omerzo; plesna izvedba: Filipa Bavčević, Ema Crnić, Nastasja Štefanić; glazbena kompozicija i izvedba na kontrabasu: Roko Crnić; scenografija: Numen i Vanja Magić; dramaturgija: Jasna Jasna Žmak

u 20:30 ispred Osnovne škole Josipa Pupačića, izvedena je plesna predstava Opna, već navedene koreografkinje Irme Omerzo u plesnoj izvedbi Filipe Bavčević, Eme Crnić, Nastasje Štefanić i glazbenoj pratnji na kontrabasu Roka Crnića. Scenografiju potpisuju Numen i Vanja Magić uz dramaturginju Jasnu Jasnu Žmak. Numen je kolektiv dizajnera, scenografa i umjetnika poznatih po prostornim instalacijama i nekonvencionalnim krajolicima u javnom prostoru, koji su u svrhu ovog plesnog komada surađivali s arhitektom i scenografom Vanjom Magićem. Naime, plesnu predstavu Opna možemo sagledati u promjeni odnosa između publike i izvođača. Publika je bila smještena unutar zamagljenje opne oko koje su plesali izvođači. Time, ona biva fokusirana unutar datih gabarita prostora – pozornice, a izvođači, oslobodivši se, nenadanim pokretima i gestama iznenađuju publiku. Neizvjesnost praćena ritmom kontrabasa, igranjem svijetla i sjene sutona, stvara napetost i plijeni pažnju za sljedećim pokretom. Kroz nekoliko službenih definicija opna je protumačena kao lagana, trepćuća površina koja predstavlja granicu između dvaju tijela, organa, instrumenata…, iako granica, opna je ujedno i ono što ih povezuje. Ona prenosi titraje, reakcije, svaku promjenu. Publika zarobljena unutar laganog materijala biva središtem same izvedbe, pa iako naizgled odvojeni svjetovi, stopili su se u odnosima tijela, okoline i zvuka kontrabasa.

Izvješće Dalmacije Danas...



 

12.8. PONEDJELJAK

18:00 CRKVA SVETOGA DUHA - spekulativni dizajn / instalacija Život nakon turizma, Ivica Mitrović, Oleg Šuran

U crkvi svetoga Duha u 18:00 neformalno je otvorena izložba spekulativnog dizajna – instalacije Život nakon turizma Ivice Mitrovića i Olega Šurana. Instalacija predstavlja pokušaj konstrukcije situacije bliske nam budućnosti. Godina je 2055., globalne klimatske promjene uzrokovale su ekstremnu izmjenu životnih i ekonomskih uvjeta na Jadranu. Visoke temperature, manjak padalina, učestali požari ugrozili su dotadašnji način života. Split, glavni grad priobalnog područja, nekada značajno industrijsko i turističko središte traži nove načine preživljavanja. Maketa splitskog Peristila prikazuje preinaku stare gradske jezgre i glavnog turističkog čvorišta u područje mreže malih obrta i proizvodnje. Uvjeti života zahtijevaju nove načine preživljavanja uključujući i povratak na tradicionalnu manufakturnu proizvodnju nasuprot velikim korporacijama i masovnoj industriji. Podizanje razine mora, staro gradsko središte učinilo je idealnim područjem za novi tip prehrambene proizvodnje fokusiran na vrlo otpornim morskim organizama – jednostaničnim algama, salamurnim račićima i vlasuljama. Peristil je tako pretvoren u bazen za uzgoj, a okolne zgrade u pogone za proizvodnju unutar kojih se odvija sušenje, konzerviranje, pakiranje i priprema za distribuciju. U kultiviranju i proizvodnji koriste se odbačeni materijali iz “turističkog vremena”, ali i tradicionalna proizvodnja iz “pred-turističkog vremena”. Građani se organiziraju u male zadruge koje se zajednički brinu o preradi i plasiranju novih proizvoda. Projekt spekulativnog dizajna uključivao je suradnju s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Split po pitanju uzgoja navedenih morskih organizama, a čitav projekt uključio je i rad na nizu kulinarski recepata za njihovu pripremu.

20:00 GRADSKA KNJIŽNICA OMIŠ - predstavljanje knjige Anamnesis: Dijalozi umjetnosti u javnom prostoru, Sandra Uskoković

u 20:00 u Gradskoj knjižnici održano je predstavljanje posljednje knjige Sandre Uskoković Anamnesis: Dijalozi umjetnosti u javnom prostoru, hrvatske povjesničarke umjetnosti čiji interesi sežu od umjetničke kritike, teorije i povijesti arhitekture, kulturalnih studija, vizualne kulture te suvremene umjetničke prakse. Autorica donosi radove hrvatskih umjetnika od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas koji se fokusiraju na doživljaj, percepciju i zamisao javnoga prostora i načina na kojeg ga oblikujemo. Anamneza ili prisjećanje u sebi ujedno uključuje i osnovu za kreiranje nečeg novog. Glavna preokupacija knjige je pokušaj odgovora na niz pitanja: Je su li javni prostori izgubljeni i zaboravljeni? Je li upravo javni prostor ono što nas oblikuje ili se ta klasična uloga izgubila? Anamnesis, upravo osvještavanjem onog zakopanog u sjećanju, pokušava osvijestiti starije metode i modele koji nas mogu potaknuti na nešto kreativno i novo. Devet poglavlja knjige uključuje teoretske, istraživačke i praktične pristupe dokumentiranja i djelovanja na javne prostore i gradove putem različitih umjetničkih formi. Propitujući načine izmjene naše percepcije i sudjelovanje u urbanom prostoru pod utjecajem umjetničke prakse i projekata unutar javnog prostora. Obrađeni primjeri istražuju odnose subjekta i svijeta, konteksta, umjetnika i gledatelja te specifično ponašanje umjetnika prema vlastitom djelu i prostoru.

21:30 ULICA FOŠAL

Ivana Filip, performance: Pseća mudrost — nenenasilni PR za ljude

u 21:30, na glavnoj omiškoj ulici Fošal, ispred poslovnice Hrvatske pošte. Inače neprohodna ulica, dobila je dodatnu smetnju – performans Ivane Filip Pseća mudrost — nenasilni PR za ljude. Unutar svog umjetničkog istraživanja i djelovanja umjetnica se fokusira na odnos između čovjeka i životinje, bilo na osnovi vlastitog ili tuđeg iskustva. Polazeći od odnosa čovjeka prema životu i svijetu oko sebe, naglasak je na propitkivanju ispravnosti ljudskih postupaka i suvremenog načina življenja. U interakciji sa psima i pokušaju razgovora, unutar ograđenog prostora kuglicama za igru, umjetnica skreće pozornost s antropocentrične slike na druga bića koja nas okružuju. Slučajni prolaznici, poput indikatora, ukazuju koliko senzibilnosti smo još uvijek zadržali. Reakcije variraju, od zainteresiranosti do potpune ravnodušnosti. Pa ipak, čitajući pseći manifest, Ivana Filip, dotiče se općih pitanja životnoga toka nad kojima ne ostajemo ravnodušni. Pitanje je kome su uistinu namijenjena?

Nina Kamenjarin, ponovna izvedba Sanja Iveković – “Upalim motor i nisam više na zemlji. Možda odem u raj ali idem paklenski brzo”,performans, 12. 12. 2015.

U 22:30 prebacili smo se na suprotnu stranu Fošala gdje je Nina Kamenjarin ponovno izvela performans Sanje Iveković iz 2015. Upalim motor i nisam više na zemlji. Možda odem u raj, ali idem paklenski brzo. Prepoznatljivost Sanje Iveković u aktiviranju okoline i negiranju ustaljenih estetskih vrijednosti te političkog i feminističkog aktivizma obilježila je vrhunac večeri. Mlada Nina Kamenjarin neprekidnom vrtnjom na sobnom biciklu praćena zvukom i izlistavanjem prepoznatljivih Sanjinih fotografija do kasno u noć, nanovo dovodi u fokus pitanja položaja žene u našem vremenu i društvu te njenu ulogu i doživljaj u svijetu medija. Te problematiku utjecaja takve idealizacija na žene.
 


13. 8. UTORAK

20:00 CRKVA SVETOGA DUHA - Anna Best sa Chek Best, video / performance Plastic Water Stone

21:30 BORIĆI - Hrvoje Cokarić i Vanja Pagar – performans predavanje Towards Europe, video: Darko Škrobonja

22:30 performance, Sandra Sterle, Gildo Bavčević



14.8. SRIJEDA

14:00 OTOK LJUBAVI – CETINA - zatvaranje festivala – otvorena umjetnička forma.

Povezani članci

Who's Online

We have 219 guests and one member online

  • admin