DUGI RAT

Europska komisija danas je objavila da je Poljički soparnik novi hrvatski prehrambeni proizvod koji je dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na razini EU-a. Poljičani su presretni, pogotovo Dugoraćani koji su svojoj Poljičkoj deliciji posvetili i cijeli festival - Festival Soparnika - koji se tradicionalno održava ljeti u okviru Dugoratskog kulturnog ljeta. Veliki poljički knez Petar Rodić i predsjednik Udruge "Poljički soparnik" i izjavio je u utorak za Hinu da je dodjeljivanje oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla na razini EU-a poljičkom soparniku, kulinarskoj deliciji iz nekadašnje Poljičke Republike - nešto najbolje što se moglo dogoditi ovom dijelu Dalmatinske zagore, jer od svog postojanja nisu dobili višu nagradu. Udruga još prije nekoliko godina krenula u prikupljanje potrebne dokumentacije i certifikata koje su poslali tijelima EU..

Poljičani sretni zbog zaštite Poljičkog soparnika na europskoj razini

Izvor: Hina

"Poljički soparnik 2009. godine je dobio zaštitu od Ministarstva kulture RH kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske, a na nacionalnoj razini je zaštićen 11. studenog 2011. godine kada je dobio oznaku zemljopisnog podrijetla. Znači da je Poljički soparnik prije ove današnje europske zaštite imao već dvije zaštite. Prema pravilima, ako proizvod nije zaštićen na europskom nivou onda pada i zaštita na nacionalnom nivou zbog čega smo ulaskom Hrvatske u EU odmah poslali zahtjev. Izuzetno nam je drago što je Poljički soparnik sada zaštićen i što je trud naše udruge urodio plodom", pojasnio je Rodić za Hinu.

11 registriranih proizvođača Poljičkog soparnika

Zaštićeni proizvod na razini EU-a pod tri povijesna naziva "Poljički soparnik"/"Poljički zeljanik"/"Poljički uljenak", izrađen je od mekog pšeničnog brašna, blitve, luka, maslinovog i suncokretova ulja, češnjaka, soli i vode. Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara. Zaštita Poljičkog soparnika se temelji na dugoj tradiciji proizvodnje, a bio je jelo siromašnog puka s područja nekadašnje Poljičke Republike, čija proizvodnja datira još iz doba turskih pohoda na hrvatsko priobalje i Dalmatinsku zagoru.

- "Inzistirali smo na ta tri imena jer ih je toliko bilo na prostoru Poljica od njihova postanka. Ljudi ga i danas, primjerice, na prostoru Gornjih Poljica zovu Poljički zeljanik jer mu je jedan od glavnih sastojaka zelje, dok se u prostoru Donjih Poljica zove Poljički uljenak, s obzirom da je taj prostor bio bogatiji s uljem koje je isto jedan od sastojaka za soparnik, dok je općeniti i zajednički naziv Poljički soparnik. Željeli smo da sva tri područja imaju pravo koristiti svoje ime", naglasio je Rodić.

Udruga "Poljički soparnik" ima 33 člana i 11 registriranih proizvođača Poljičkog soparnika, koji ga rade prema potvrdi o sukladnosti. Onaj tko ga želi proizvoditi, nakon prijave treba od Ministarstva zdravstva dobiti suglasnost za objekt nakon čega certifikacijsko tijelo izlazi na teren za registraciju. Uz to, objašnjava Rodić, treba ustanoviti je li proizvođač radi Poljički soparnik prema recepturi koja je zaštićena na nacionalnoj i europskoj razini.