Brodovi u paklu droge

tankerU ilegalnom transportu droge ne mora sudjelovati posada broda, nego isključivo dobro obučeni ronioci koji to rade za nečiji interes. Upućeni u problematiku terorizma vjeruju da se krijumčarenjem droge iz Latinske Amerike, pogotovo za SAD i Europu, financira islamski terorizam. Droga se, naime, pričvršćuje u nepromočivom materijalu na dio broda ispod površine mora, i to bez znanja posade, piše Ivica Tijardović na stranicama Vjesnika ...


POMORCI OPREZ

Brodovi u paklu droge

Piše: Ivica Tijarodvić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Da su teroristi opasni za svako društvo, to danas već svi znaju. Ciljevi su terorista različiti. Neke motivira borba za slobodu, neke novac, neke nešto treće. Za ugrožavanje tuđe sigurnosti ne postoji opravdanje, bez obzira na to kakvi su motivi u pitanju. Ta činjenica mora svakomu biti jasna i onaj tko koristi terorizam u ostvarenju svojih ciljeva, mora biti spreman na posljedice.

Nijedna današnja ljudska djelatnost, bila ona dobronamjerna ili zlonamjerna, tj. korisna ili štetna, ne može opstati bez financijske potpore pa se nameće pitanje odakle teroristima novac, pogotovo onima dobro organiziranima koji troše velike svote za postizanje svojih ciljeva.

droga na broduPosljednjih nekoliko godina pomorci koji uplovljavaju brodovima u luke Venezuele pod strahovitim su psihološkim pritiskom, koji može ostaviti negativne posljedice na one koji nisu snažnog duha, zbog mogućnosti da se na njihovu brodu prije isplovljavanja iz Venezuele pronađe droga, najčešće ispod površine mora, obično pričvršćena negdje u blizini kormila broda.

Za jedan takav protuzakoniti pothvat nije potrebna posada broda, ona to i ne može učiniti, nego isključivo dobro obučeni ronioci koji to rade za nečiji interes. To znači da se ta droga pričvršćuje u nepromočivom materijalu na dio broda ispod površine mora bez znanja posade broda. Onaj tko je drogu postavio može običnim telefonom ili elektroničkom poštom javiti onome tko tu drogu očekuje, u nekoj luci u koju će brod kasnije uploviti, da se droga nalazi na brodu.

Prema tome, za takvo krijumčarenja droge ne postoje argumenti s kojima bi se moglo optužiti nekoga od posade, osim uz korištenje principa zapovjedne odgovornosti prema kojoj ste kao zapovjednik broda već unaprijed osuđeni pa vam nijedna pravna obrana na sudu ne može pomoći, a u pravnu okrutnost primjene zapovjedne odgovornosti na sudu i mi u Hrvatskoj nedavno smo se uvjerili.

Strah pomoraca, prije svega zapovjednika brodova, koji uplovljavaju u venecuelske luke potpuno je opravdan kad se zna da s vremena na vrijeme venecuelske vlasti zadrže brod i posadu u luci u kojoj se pronašla droga ispod broda. U takvim se slučajevima većina posade nakon izvjesna razdoblja oslobodi, a zadrži se zapovjednik i možda još neki član posade.

Na primjer, dvojica su Ukrajinaca, zapovjednik i drugi časnik, nakon tri godine zatočeništva u Venezueli uz presudu od devet godina zatvora puštena u siječnju ove godine uz intervenciju administracije novog ukrajinskog predsjednika i otputovala su u Ukrajinu.

brodPrema novom venecuelskom zakonu, zadržani članovi posade zbog krijumčarenja droge mogu provesti i do 25 godina u zatvoru. To je venecuelski doprinos u borbi protiv krijumčarenja droge protiv kojeg nemamo ništa za reći, osim što uglavnom nevini (pomorci) stradavaju.

Brodove na kojima se pronašla droga venecuelske vlasti znaju pustiti ako su vlasnici spremni dobro platiti. Riječ je o milijunskim iznosima, jer svi su brodovi kad se otkrije droga na njima - ili, bolje reći, pod njima - već nakrcani s teretom pa vrijednost broda i tereta, a i gubitak zarade ako se brod zadrži, utječe na vrijednost otkupnine. Upućeni u problematiku terorizma vjeruju da se krijumčarenjem droge iz Venezuele, pogotovo za SAD i Europu, financira islamski terorizam.

Najveći dio kolumbijske droge ne dolazi u Europu trgovačkim brodovima koji su isplovili iz Venezuele, nego zrakoplovima i ribarskim brodovima droga iz Venezuele stiže u zapadnu Afriku, a poslije uz pomoć dobro organiziranih terorista kopnenim putem dolazi do Europe. Neki čak kažu da se u svakom zrakoplov koji poleti iz Venezuele za zapadnu Afriku gotovo redovito nalazi droga, pa je teško povjerovati da službena vlast u Venezueli o tome ništa ne zna.

No vlast u Venezueli, koja inače nije sklona podilaziti zapadnim demokracijama, tvrdi da su samo u 2009. otkrili oko 60 tona droge koja je trebala iz Venezuele otići upravo za zemlje zapadne demokracije i da su tako spasili mnoge mlade živote u SAD-u i Europi.

Vlast u Venezueli čak smatra da je učinila mnogo više u suzbijanju krijumčarenja droge nego bilo koja druga zemlja. Lani su uhitili čak 12.000 onih koji su poslovali sa drogom. U 2009. uložili su 260 milijuna dolara da bi kineskim radarima kontrolirali zračni prostor Venezuele. Prije toga su bili korišteni američki radari, ali kako je došlo do zahlađenja odnosa između SAD-a i Venezuele, ti se radari nisu mogli više održavati.

Da bih objasnio specifičnosti odnosa u trokutu Venezuela-SAD-Kolumbija, spomenut ću vijest prema kojoj će Kolumbija Venezueli, a ne SAD-u izručiti velikog venecuelskoga krijumčara droge. Tu je odluku kolumbijski vrhovni sud u ožujku ove godine potvrdio iako je taj krijumčar rekao da ima neoborive dokaze da je vlast u Venezueli duboko zagrezla u krijumčarenje droge i da je spreman iznijeti istinu na vidjelo samo u SAD-u.

On tvrdi da je potporu u krijumčarenju droge dobro plaćao visokim vojnim i političkim dužnosnicima aktualne venecuelske vlasti (milijunima dolara mjesečno), kao i brojnim drugim građanima Venezuele koji su sudjelovali u dobro organiziranom krijumčarskom lancu. Prema njegovim riječima, čak su venecuelske vlasti zaplijenjenu drogu znale prodavati njemu, a istaknuti u tom poslu znali su napredovati u hijerarhiji vlasti.

Inače, taj je krijumčar droge bio vlasnik najveće venecuelske zrakoplovne kompanije, velikog skladišnog dijela luke Puerto Cabello, i kupovao je velike količine karbamida (uree), kemijske organske tvari potrebne za proizvodnju kokaina. Izručenjem toga krijumčara droge Kolumbija bi popravila odnose s Venezuelom i izbjegla mogući rat.

S druge strane, u interesu je SAD-a i dalje podupirati borbu Kolumbije protiv njenih narkokartela, iako tog venecuelskoga krijumčara droge traži jer njegovom zaslugom u SAD mjesečno stižu tone kokaina. Na primjer, svakog dana barem pet zrakoplova punih droge poleti iz Venezuele za Honduras, a kasnije kopnom droga stiže do SAD-a.

tanker

Nakon svega rečenog može se zaključiti da se oko i u samoj Venezueli vode prljave igre, a zapovjednici brodova i njihove posade dolaskom u tu lijepu državu Južne Amerike mogu nevini ispaštati posljedice tih političkih igara.

Hrvatska diplomacija mora biti spremna na zaštitu njenih građana ako kojim zlom to ikad bude trebalo.

Povezani članci

Who's Online

We have 133 guests and no members online