Europske banke financiraju 80% brodogradnje

brodogradnjaKad neko tržište slabo posluje, banke nisu sklone podupirati njegove projekte jer im neće donijeti očekivanu zaradu. Sada je tako s pomorstvom i brodogradnjom na globalnoj razini. Banke su u svijetu zbog pohlepe moćnika za novcem u takvim problemima da mnogima, osobito europskima, prijeti ili propast ili intervencija države. One koje spasi država vjerojatno se neće prodati po našem modelu, koji pokazuje kakav profil ljudi upravlja Hrvatskom. Novac ne daju lako, a želite li investirati, uskraćuju vam ili ograničavaju to pravo, iako pritom dio vaše zarade odlazi njima u džep. Koliko su, uostalom, značajnih gospodarskih projekata od interesa Hrvatske poduprle 'naše' banke i s kolikim novcem?..., piše Ivica Tijardović u zanimljivom članku objavljenom na stranicama Poslovnog dnevnika ...

BRODOGRADNJA

Europske banke financiraju 80% brodogradnje

Unatoč globalnoj gospodarskoj krizi, četiri petine svih financijskih potpora svjetskim brodarima stižu iz Europe, a iz Azije ni šestina

Piše: Ivica Tijardović / Poslovni dnevnik
Izvor: Poslovni dnevnik

ivica tijardovićJedna od banaka u teškoj financijskoj situaciji francuska je Societe Generale, koja zbog toga smanjuje potporu brodograđevnim projektima. Njemačka Commerzbank, koja financira brodare, traži potporu države, što bi moglo značiti da će postati banka koju kontrolira njemačka vlada, jer je četvrtina te banke već u vlasništvu države.

S novih pet milijardi eura potpore (od države ili nekog drugog) banka će i dalje podupirati prije svega njemačke brodare u njihovim vrijednim projektima. Za razliku od Commerzbank, Deutsche Bank i dalje ulaže u brodogradnju.

Azijske banke, premda u ukupnu postotku znatno manje sudjeluju u financiranju pomorstva i brodogradnje od europskih, spremnije su poduprijeti brodare ako namjeravaju graditi brodove u svojim brodogradilištima, no takva opcija ne odgovara svim bankarima.


Dva nova ureda Credit Suisse

Bez obzira na to, treba reći da su europske banke i dalje vrlo prisutne u pomorstvu i brodogradnji. Od dvadesetak banaka koje podupiru brodare s deset ili više milijardi dolara samo nekoliko njih nije europskih.

Njemačka banka HSH Nordbank, primjerice, na prvom je mjestu u svijetu u podupiranju brodara sa 42 milijarde dolara. Slijedi norveška banka DNB NOR (33 milijarde dolara), pa njemačka Commerzbank (28), zatim još jedna norveška banka Nordea (20), pa njemačka Nord LB (20), britanska RBS (19), njemačka KfW (18), francuska PNP Paribas (18), japanska BTMU (17), švicarska Credit Suisse (17), američka HSBC (17), njemačka DVB (15), kineska Bank of China (15), britanska Lloyd's Banking Group (14), francuska Credit Agricole (13), kineska China Exim (12), talijanska Unicredit (11), SMBC (11), danska Danish Ship Finance (10), njemačka Deutsche Bank (10 milijardi dolara), itd.

Švicarska banka Credit Suisse sa sjedištem u Ženevi lani je bila posebno aktivna jer je s više od tri milijarde dolara poduprla brodare, tako da je otvorila i dva nova ureda, u Hamburgu i Singapuru.

Unatoč krizi, prisutnost europskih banaka u financijskoj potpori brodarima i dalje je veća od 80 posto, što znači da četiri petine svih financijskih potpora brodarima stiže iz Europe, a iz Azije ni šestina.

Četrdeset vodećih banaka koje financiraju brodare podupiru ih s više od 460 milijardi dolara, što je više od 90 posto ukupnih potpora. Samo prvih dvadeset sudjeluju u financiranju brodograđevnih projekata s više od 360 milijardi dolara.

Istraživanja su pokazala da će u sljedeće tri godine brodarima trebati oko 140 milijardi dolara za uspješno poslovanje, tj. gradnju novih, kupnju starih brodova ili reprogramiranje dugova. Postoje sumnje da nekim brodarima neće biti lako doći do kredita, no vjeruje se da dobrim pomorskim kompanijama neće biti problem i dalje uspješno poslovati.

Na primjeru najvećega brodara A. P. Moller - Maerska i njegova kontejnerskoga dijela Maersk Linea možemo shvatiti suzdržanost banaka u značajnijem financiranju brodara. Iako nisu dostupni svi podaci za cijelu 2011., prema onima iz prvih devet mjeseci uočavaju se oscilacije u poslovanju.


Niske vozarine i skupo gorivo

Kad je kompanija u studenome prošle godine objavila gubitak u poslovanju kontejnerskih brodova od blizu tristo milijuna dolara u samo tri mjeseca (srpanj-rujan), shvatilo se da i drugi kontejnerski brodari neće puno bolje prolaziti.

U istom razdoblju godinu ranije Maersk Line ostvario je zaradu veću od milijardu dolara. U prva tri mjeseca prošle godine zarada je još uvijek bila ohrabrujuća, jer i za veliku kompaniju kao što je Maersk Line 438 milijuna dolara nije mali novac. No, u sljedeća tri mjeseca poslovalo se s gubitkom.

I kad su očekivali bolja vremena, kontejnerske vozarine, pogotovo na relaciji Azija - Europa, pale su ispod svih očekivanja. Razlog za to treba tražiti u krizi Zapada koja uzrokuje manju potražnju Europe i SAD-a za azijskim proizvodima i u prezasićenosti pomorskoga tržišta kontejnerima.

U tim uvjetima naručitelji prijevoza koriste svoju priliku. Brodare pogađaju i visoki troškovi goriva, tako da kombinacija niskih vozarina i visokih troškova goriva rezultiraju s poslovanjem u minusu.

Ni ostali kontejnerski brodari nisu prošli puno bolje. Neptun Orient Line, primjerice, u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježio gubitak od 91 milijun dolara, a Evergreen 37 milijuna. Japanski su kontejnerski brodari u šest mjeseci prošle godine (travanj - rujan) zabilježili gubitke koji se mjere u stotinama milijuna dolara (NYK 110, MOL 145, a K Line 240 milijuna dolara).

Maersk Line u većim je gubicima iz dvaju razloga. Prvi je taj što ima više kontejnerskih brodova od ostalih, pa ga više pogađaju niske vozarine. Drugi razlog je taj što su vozarine bile vrlo niske na relaciji Azija - Europa, na kojoj plovi 40 posto Maerskove kontejnerske flote.

Unatoč trenutačnim minusima u poslovanju, kompanije poput Maersk Linea uvijek će dobiti podršku banaka jer u povoljnim tržišnim uvjetima ostvaruju i najveće zarade.

Povezani članci

Who's Online

We have 211 guests and no members online